Drugu godinu zaredom, Vijeće srpske nacionalne manjine Grada Daruvara i Srpsko kulturno društvo "Prosvjeta" vrlo uspješno su u tom gradu organizirali Dane srpske kulture. Manifestacija je otvorena u ponedjeljak 5. srpnja u Društveno-kulturnom centru, predavanjem "Iz povijesti Srba daruvarskog kraja". povjesničara, dr.sc Filipa Škiljana. Posjetitelji su imali prilike saznati niz zanimljivih detalja o dolasku Srba u Daruvar i okolicu, njihovoj borbi za opstanak, održavanju, gradnji, rušenju, ponovnom podizanju hramova te njihovoj sudbini u novijoj povijesti, ali i današnjem stanju.
Nakon uspješne prošlogodišnje radionice kaligrafije Zvjezdane Drašner organizatori su se zbog velikog interesa odluči ponoviti ovo događanje. I nisu pogriješili jer je i ovog srpnja bila okupirana od velikog broja djece koja su, u prostoru Srpskog kulturnog centra Izidor Dobrović, zbog epidemioloških mjera radila u grupama. U istom prostoru održane su Radionica animacije za djecu školskog uzrasta, koju je vodila Tatjana Bjelajac Raduka te Mala škola ćirilice za djecu školskog uzrasta koju je vodila Rada Božić.
Promovirana je i knjiga "Zaturena pisma", odvjetnika, pisca i člana Županijskog vijeća srpske nacionalne manjine Radovana Dožudića. Riječ je zapravo o zbrci eseja u formi pisama koje autor upućuje poznatim kulturno-povijesnim ličnostima, likovima ove knjige, u kojima se osvrće na povijesna zbivanja i obilježja kultura iz kojih su proizašle.
- Pomno opisane slabosti različitih slojeva društva iz tadašnjih zemalja s lakoćom se približavaju sadašnjosti tako da čitatelj ima osjećaj blizine tih zbivanja. Doživljava se spoj prošlosti i sadašnjosti i osjetilno opaža preslikavanje onoga što je nekada bilo na sadašnji trenutak pa onaj tko čita može uvjerljivo proživjeti poruke iz sadržaja. Dapače, može sebe prepoznati u opisanim likovima i događajima, vidjeti neke sličice iz svoga djetinjstva ili djetinjstva svojih roditelja i prepoznati se kao jednu od osoba koja luta kroz zaturena pisma - zapisala je u predgovoru i rekla na promociji recenzentica, profesorica Radmila Frantal.
Dožudić je rođen 1956. godine u Zagrebu, ali sebe smatra Grubišnopoljcem jer, prema vlastitom iskazu, "čovjek se rađa na mjestu odakle seže prvo sjećanje", a danas živi u Bjelovaru i Čazmi. I ove godine sve su sadržaji bili vrlo posjećeni, a u publici nisu bili samo pripadnici srpske nacionalne manjine, nego i svi zainteresirani koji su željeli naučiti nešto novo.
