Hrvatski sabor trebao bi ovaj tjedan izabrati nasljednika dosadašnje pučke pravobraniteljice Lore Vidović. Iako je Vidović treća osoba na mjestu pučkog pravobranitelja, mnogi će se složiti da je prva kritički jasnije počela istupati u javnosti, ne libeći se oštrije tematizirati probleme društva s kojima se susreću najranjivije grupe.

Za vrijeme mandata Lore Vidović rađeno je na regionalnoj pokrivenosti institucije, osobno je često obilazila hrvatske krajeve susrećući se s problemima ljudi, 2014. godine otvoren je prvi područni ured u Osijeku, zatim u Rijeci, a godinu dana kasnije i u Splitu. U prošlom osmogodišnjem razdoblju pučkoj pravobraniteljici obratilo se više od 40.000 građana, a Ured je postupao u više od 25.000 predmeta. Pruženo je preko 1000 preporuka u godišnjim izvještajima Hrvatskom saboru. Da je institucija pučke pravobraniteljice, iako bez izvršnih ovlasti, za vrijeme Lore Vidović postala vidljivija u javnosti i bliža građanima smatra Cvijeta Senta iz Centra za mirovne studije.

- Nezavisna institucija pučke pravobraniteljice na čelu s Lorom Vidović u proteklih osam godina svakako se unaprijedila i razvila. Ured je reagirao na brojne situacije kršenja ljudskih prava na koje su se prituživali građani, organizacije civilnog društva ili su objavljene u različitim medijima. U situaciji kada se većina institucija "zatvorila" za građane zbog pandemije, Ured pučke pravobraniteljice je postupio suprotno - navodi Senta.

Posebno ističe angažman Lore Vidović u osudi rehabilitacije simbola ustaškog režima, zbog čega je često trpjela napade u javnosti.

- Kada u javnosti i od strane vladajućih i dalje ne postoji jasan stav prema ustaškom režimu niti prema ustaškoj simbolici, jasno je bio izražen stav pučke pravobraniteljice naspram fašizma i ustaštva te njihove relativizacije i rehabilitacije. To će ostati zapamćeno kao bitan moment u procesu suočavanja s prošlošću i podsjećati nas ubuduće na nužnost zauzimanja jasnog stava protiv netolerancije i mržnje, a za ljudska prava. Lora Vidović upozoravala je da relativizacija ustaških zločina narušava temeljne vrijednosti Ustava RH te da izostanak reakcija na relativizaciju zločina otvara prostor netrpeljivosti i mržnji - naglašava Senta.

Dodaje da je pučka pravobraniteljica posljednjih godina bila posebno angažirana na području migracija te ukazivala na potrebu neovisnih istraga o navodima nasilja nad migrantima, pa je i njoj samoj često bio uskraćen neposredan pristup podacima.

Senta smatra da Lora Vidović iza sebe u nasljedstvo ostavlja nove izazove instituciji pučkog pravobranitelja. Od nje se Lora Vidović oprašta opsežnim Izvještajem za 2020., godinu koja je pogotovo bila karakteristična na polju zaštite i promicanja ljudskih prava zbog epidemije Covida-19 i jakih potresa koji su pogodili Hrvatsku. U izvještaju piše da su katastrofe otkrile slabe točke sustava javnog zdravstva, ali i dalju eskalaciju siromaštva. Najveći broj pritužbi za kršenje ljudskih prava i diskriminaciju dolazi iz oblasti zdravstvenih usluga, od građana koji nisu mogli ostvariti kontakt sa svojim liječnicima, zatim slijede pritužbe zbog brojnih otkaza, rada od kuće bez radnih uvjeta, problema neisplate plaća, poteškoća u usklađivanju profesionalnih i obiteljskih obaveza, posebno u vrijeme provođenja online nastave, te nedostupnosti socijalnih usluga za starije, uključujući i privremenu obustavu redovnog prijema u ustanove socijalne skrbi.