Prema statističkim podacima MUP-a za 2018., broj kaznenih djela počinjenih iz mržnje u Hrvatskoj je u porastu, a nacionalna pripadnost žrtve daleko je najučestaliji motiv i to najčešće prema pripadnicima srpske manjine. Pritom, prijetnja i oštećenje imovine najčešća su kaznena djela počinjena iz mržnje, no nagomilana negativna atmosfera i netolerancija u društvu prerasta i u fizičke napade, upozorava pučka pravobraniteljica Lora Vidović.
‘Posebno zabrinjava što su počinitelji uglavnom mladi ljudi, rođeni nakon rata, pa njihovo ponašanje nije uvjetovano eventualnim ratnim traumama. No s obzirom da izostaje obrazovanje za ljudska prava od najranije dobi te odgoj o vrijednostima uvažavanja različitosti, tolerancije i dijaloga, ovakvi događaji ne mogu biti iznenađujući. Djeca svojim stavovima reflektiraju okolinu u kojoj žive, koja je i dalje opterećena ratom, a poruke koje dolaze iz hrvatske i srpske zajednice često su dijametralno suprotne, snažno konfliktne, vrlo isključive, emocionalno snažno nabijene, a djeca nemaju mjesto gdje bi te poruke u miru propitala, procesuirala i integrirala’, navodio se u priopćenju Ureda pučke pravobraniteljice.
Osim toga, u komunikaciji u javnom prostoru, od grafita, komentara na portalima, objava na društvenim mrežama, do istupa nekih političara, širi se netolerancija, pa i poziva na nasilje. Učestalost i brojnost ovakvih poruka, pogotovo kada rezultiraju nasiljem koje je motivirano nacionalnošću žrtve, govori kako se radi o općedruštvenom problemu, kojeg treba rješavati na više razina i u skladu s Ustavom, a među temeljnim vrijednostima ustavnog poretka su i jednakost, nacionalna ravnopravnost i ljudska prava.
‘U društvu se mora otvoriti prostor za dijalog, bez kojeg nema međusobnog uvažavanja. Pritom, najveća je odgovornost političara, saborskih zastupnika i nositelja najviših državnih dužnosti, koji nužno moraju osuđivati ne samo nasilje kojemu svjedočimo, već i sve društvene anomalije koje tom nasilju prethode. Nažalost, osude političkih aktera ponekad su potpuno izostale, a neki su slali i poruke iz kojih se mogla iščitavati netolerancija’, poručuje pravobraniteljica i dodaje kako sve to utječe na udaljavanje društva od vrijednosti na kojima deklarativno počiva.
‘Odgovornost je svih nas da društvo gradimo u skladu s ustavnim vrijednostima, štiteći prava svakog pojedinca, pogotovo pripadnika manjinskih skupina’, zaključuje Lora Vidović.
