Nakon epidemije koronavirusom, za vrijeme koje su radile manjim opsegom, knjižnice nacionalnih manjina u Hrvatskoj vraćaju se u svoj uobičajeni djelokrug rada, istaknuto je na četvrtom po redu okruglom stolu "Knjižnice nacionalnih manjina danas", upriličenom u prostorima Središnje knjižnice Srba u RH, koji je okupio voditelje manjinskih biblioteka.
Ciljevi okruglog stola bili su pregled funkcioniranja središnjih knjižnica nacionalnih manjina nakon više od četvrt vijeka postojanja te poslije epidemijske pošasti. Zaključeno je da treba raditi na poboljšanju njihove vidljivosti, ne samo u lokalnoj zajednici na čijem prostoru djeluju, nego i na čitavom prostoru Hrvatske, rekla je voditeljica Središnje knjižnice Srba Snježana Čiča.
Naime, devet knjižnica nacionalnih manjina djeluje u okviru narodnih knjižnica u pojedinim gradovima, od čega dvije u Zagrebu (albanska i rusinko-ukrajinska), Belom Manastiru (Mađari), Daruvaru (Česi), Našicama (Slovaci), Osijeku (Austrijanci), Karlovcu (Slovenci) i Sisku (Bošnjaci). Osim manjinskih knjižnica, koje djeluju pri narodnim knjižnicama, središnje knjižnice Srba i Roma djeluju pri organizacijama koje su ih osnovale - SKD "Prosvjeti", odnosno Savezu Roma Kali Sara.
Na okruglom stolu se moglo čuti i kako osim osiguravanja klasičnih knjižničnih usluga i nabave knjiga na jezicima nacionalnih manjina, knjižnički personal organizira tribine, predavanja, promocije, književne susrete, izložbe i ostale sadržaje namijenjene, ne samo manjincima, nego svim zainteresiranima. Istina, za vrijeme protuepidemijskih mjera mnoge su aktivnosti rađene online ili hibridno, broj prisutnih na skupovima bio je ograničavan, ali knjižnice su radile.
Tako je po riječima voditeljice Fanike Stehne, Središnja knjižnica Čeha - koja u svom fundusu ima 6.500 naslova - organizirala ljetne aktivnosti "Budi in", istina pod maskama, gostovanja pjesnika za djecu, školu kreativnog pisanja za djecu, međunarodno takmičenja namijenjeno malim Česima, Slovacima i Poljacima, proslavu stogodišnjice rođenja Vesne Parun, kao i radionice vezane uz običaje na Uskrs i Božić. Iako u biblioteci uglavnom nema duplikata, svi učenici dođu na red kad treba pročitati knjige za lektiru jer se radi o razredima s malim brojem učenika. Nastava češkog u osnovnoj školi i gimnaziji odvija se po sva tri modela, kazala je Stehna.
Središnja knjižnica Slovenaca razvija nove metode komunikacije s čitaocima, uključujući i internetske platforme, učenje slovenskog, putujuću biblioteku u autobusu, a zajedno sa školom iz Novog Mesta i "Trdinov literarni pohod" na Sv. Geru, posvećen pjesniku Janezu Trdini, rekla je Vedrana Kovač Vrana.
Uloga središnje manjinske knjižnice Rusina i Ukrajinaca u Hrvatskoj zamišljena je da kroz koordiniranu nabavu, centraliziranu obradu i podjelu građe korisnicima osigura slobodan pristup na materinskom jeziku. Zbog agresijom izazvanog porasta broja Ukrajinaca u Hrvatskoj, povećan je interes za biblioteku i njene sadržaje, ističe voditeljica Katarina Todorcev Hlača.
Goranka Buljan iz Središnje knjižnice Srba podsjetila je na brojna predavanja, promocije i druge skupove koje organiziraju, pokrenutu informativnu web stranicu te naglasila da se djeci koja su bila nedovoljno zastupljena nude novi programe, kao što su Festival dječje ilustracije, koncerti učenika, susreti s dječjim piscima… Jedan od ciljeva je i suradnja s područnim knjižnicama i onima koje se tek formiraju, rekla je Buljan.
Prisutnima su se obratili generalni sekretar SKD-a "Prosvjeta" Slobodan Živković i urednik izdavaštva Čedomir Višnjić.
