Umjesto rezanja stope PDV-a, ugroženim građanima treba pomoći ciljanim mjerama i socijalnim transferima, a umjesto poreznog pritiska na rad, potrebno je oporezivati rentijerstvo i prihode koji dolaze od imovine, složili su se sudionici okruglog stola u organizaciji Zeleno-lijevog bloka.

Sandra Benčić (Možemo!) upozorila je da će energetska kriza i poskupljenje energenata najviše pogoditi građane nižih primanja, posebno krajem godine kad troškovi porastu zbog grijanja te da se sve više govori i o nadolazećoj globalnoj recesiji.

"Hrvatska se dosad odlučila na mjere koje imaju jednak učinak na sve, ali od ove Vlade još nismo vidjeli paket mjera koji bi ciljano pomogao kućanstvima s nižim dohotkom. Također, Vlada nije pokazala volju da osigura nove izvore financiranja davanja, poput nekih država koje su uvele jednokratne poreze na ekstra dobit izazvanu izvanrednim okolnostima, tzv. windfall taxes", rekla je Benčić.

Voditeljica Katedre za financije Ekonomskog fakulteta u Zagrebu Nika Šimurina istaknula je da se antirecesijske mjere trebaju planirati i više godina unaprijed kako bi bile spremne za primjenu kad se recesija dogodi, inače je učinkovitost ad hoc mjera upitna. 

Govoreći o poreznoj politici, rekla je da porezi ne trebaju biti alat za rješavanje problema u socijalnoj sferi te se založila za dobro ciljane mjere za točno određene skupine socijalno ugroženih građana.

Za nju je nedopustivo da se oporezuje samo dohodak od rada, dok su rentijerstvo i dohodak od imovine i imovinskih prava oporezovani "smiješno" niskom stopom ili paušalnim oporezivanjem, ali usprotivila se novim porezima i poreznim opterećenjima.

Na pitanje moderatora kako pomiriti rast plaća i inflaciju, Matija Kroflin rekao je da inflacija ruši kupovnu moć građana, i ona neće nestati zamrzavanjem ili smanjenjem plaća, kao što neće ni zaustaviti rast cijena. Rezultat bi, kaže, bila relativno snažna recesija, a cijene bi i dalje rasle, i imali bismo veliki broj nezaposlenih

Matija Kroflin iz Nezavisnog sindikata znanosti i visokog obrazovanja istaknuo je kako je situacija na tržištu rada bolja posljednjih godina, pa se primjećuje i manjak radne snage u nekim djelatnostima u kojima zbog toga raste i cijena rada.

Na skupu, koji je u ponedjeljak u Saboru organizirao Klub Zeleno-lijevog bloka, Benčić je rekla i da u svakoj krizi, pa i u ovoj, imamo gubitnike i dobitnike, a posebno se u energetici, telekomunikacijama i bankarstvu tvrtke ponašaju netržišno. Šimurina joj je odgovorila da je porezni sustav postavljen tako da odgovara pojedinim velikim igračima, čije poslovanje treba regulirati.

U raspravu se uključila i pučka pravobraniteljica Tena Šimonović Einwalter koja je izvijestila da je institucija kojoj je na čelu nedavno predala Saboru izvješće o utjecaju epidemije na ljudska prava, uz preporuke za jačanje otpornosti na buduće krize, u kojima se ističe da kod planiranja mjera treba uzeti u obzir interese i prava različitih skupina, te pratiti učinke tih mjera na stanje ljudskih prava i jednakosti.