Manjinski mediji redovno objavljuju opći društveno-politički sadržaj i tekstove koji se eksplicitno ne odnose na nacionalne manjine koje predstavljaju. Pokazala je to analiza sadržaja nekoliko istaknutih medija nacionalnih manjina u Hrvatskoj, koju smo proveli potaknuti činjenicom da je našem listu Savjet za nacionalne manjine ove godine smanjio sredstva tvrdeći da oni ne financiraju "političke programe", već isključivo "kulturnu autonomiju", poput očuvanja etničkog, kulturnog i jezičnog identiteta nacionalnih manjina.
No naš nasumični pregled drugih manjinskih medija koji su uspješno aplicirali na istom Savjetovom natječaju potvrđuje da se radi o laži. Ostala informativna glasila u raznim su opsezima prošle godine objavljivala i navodno proskribiran sadržaj, odnosno vijesti, teme, kolumne i reportaže o općim događajima u Hrvatskoj i svijetu. Unatoč tome, od Savjeta su dobili više sredstava za rad nego 2024. godine. Svi osim tjednika Novosti.
Sredstva su im dodijeljena i za takve priloge zato što su na njih imali pravo. Neke manjine i na temelju posebnih međudržavnih ugovora, a svi zbog Ustavnog zakona o pravima nacionalnih manjina i natječajnih kriterija koji potiču i navedene teme. Nevažan je pritom obujam i količina takvog objavljenog novinskog materijala.
Važan je jedino odgovor na pitanje podupire li ga Savjet novčano na svojim natječajima ili je takav sadržaj nedozvoljen za financiranje. Ako je on dozvoljen, a očigledno jest, s obzirom na spomenuti Ustavni zakon, postojeće kriterije, cijeli historijat rada Savjeta i analizu drugih manjinskih publikacija, onda je njegova uskrata isključivo jednom mediju ništa drugo doli zadiranje u uređivačku politiku i tvrdokorna politička cenzura.
"Novi mađarski ilustrirani list" podbadao je oporbu u Hrvatskoj da "i dalje lovi vlastiti rep". Često prenose Orbánove govore, a Plenković im je "jedini ozbiljan čovjek koji može pregovarati, za razliku od kojekakvih idiota koji koketiraju s anti-EU i NATO idejama"
Očigledan primjer ove kontradikcije je "La Voce del popolo", medij talijanske manjine i jedini dnevni listi na nekom stranom jeziku u Hrvatskoj. Već i letimičan pogled na njihove naslovnice ukazuje na sustavno obrađivanje općih društveno-političkih tema, koje nerijetko pokrivaju kvalitetnije i od nemanjinskih medijskih kuća. Premda razmjeri njihovih proračunskih dotacija proizlaze iz posebnog ugovora između Hrvatske i Italije, kriteriji prijave na Savjetove natječaje su isti za sve medije, pa tako i one koji nisu pokriveni posebnim međudržavnim sporazumima.
Identičan je slučaj s mađarskim medijima, koji su također dobili više sredstava nego prošle godine. Za potrebe ovoga teksta prolistali smo "Novi mađarski ilustrirani list" koji izdaje Demokratska zajednica Mađara Hrvatske. Predsjednik ove organizacije je Robert Jankovics, ujedno saborski zastupnik mađarske manjine koji podržava vladajuću većinu u Saboru. Kao član Savjeta za nacionalne manjine, Jankovics je digao ruku (i) za oduzimanje trećine sredstava tjedniku Novosti i nakon završetka sjednice žurno napustio prostoriju, odbijajući odgovoriti na pitanje potpisanog novinara zašto je glasao za ovakvu odluku.
Analiza sadržaja lista čiji je izdavač, koja je obuhvatila brojeve iz 2023. i 2024. godine, pokazala je da, najstrože gledajući, trećina ovog tjednika nema naročite veze s mađarskom manjinom. List koji se tiska na 24 stranice, na prvih 15 piše o aktivnostima Mađara u Hrvatskoj.
Ostalih devet je najčešće rezervirano za sljedeće teme: ocjenjivanje automobila, filmske kritike, recepte za jela, poljoprivredne kulture, beauty trendove i savjete za zdraviju kožu, popularne frizure, lakove za nokte i odjevne predmete, horoskope, križaljke i sličan sadržaj. Jedini redovni materijal koji bi se od 15. do 24. stranice mogao direktno povezati s Mađarima u Hrvatskoj je TV raspored mađarskih kanala na duplerici.
Ovo, dakako, nije nikakva kritika. Dapače, spomenuti medij ima pravo dobivati sredstva i za navedeni opće-informativni sadržaj, i prema posebnom ugovoru Mađarske i Hrvatske, i prema općim natječajnim kriterijima Savjeta za nacionalne manjine. Kao što isto pravo imaju druge manjinske publikacije, poput tjednika Novosti. Kojima je to pravo ipak oduzeto.
Zastupnik mađarske manjine i član Savjeta Robert Jankovics (Foto: Patrik Macek/PIXSELL)
Problem je u Savjetu za nacionalne manjine, koji vodi Tibor Varga, inače također predstavnik mađarske nacionalne manjine u Savjetu, uz zastupnika Jankovicsa. Obrazlažući smanjenje financija tjedniku Novosti, on je rekao da samo podupiru programe "kulturne autonomije". I potom objasnio da u te programe "ne spadaju politički, socijalni, sportski, kultur-obrazovni programi".
Rukovodeći se ovom Varginom izjavom, primijenili smo navedeni eliminacijski kriterij na medij njegove manjine. Izuzev dosadašnje analize, utvrdili smo da ni oni ne zaziru od takozvanog političkog programa. Mimo dominantnih priča kojima pokrivaju manifestacije i događaje važne za mađarsku manjinu, u što je redovno uključeno i obilje fotografija izdavača Roberta Jankovicsa, u prednjem dijelu novina prate se i komentiraju opći politički događaji u Mađarskoj, Hrvatskoj i EU-u, poput recentnog bloka parlamentarnih, evropskih i predsjedničkih izbora. I događaji između izbornih ciklusa, poput klimatskih promjena u svijetu.
U jednom od tekstova iz rujna 2024., koji opisuje odgovore premijera Andreja Plenkovića na pitanja saborskih zastupnika, autor kolumne komentirao je Mira Bulja. "Sve što trebate znati u vezi Mire Bulja je da on u ulozi neiskvarenog djeteta jednog naroda voli otkrivati svašta i da se jednostavno obožava fotografirati u narodnoj nošnji. Ujedno je gradonačelnik Sinja i izuzetno brbljava, ali ne baš inteligentna figura." Problematizirali su i prošlogodišnje tvrdnje ministra obrane Ivana Anušića, koji je upozorio da "visoki mađarski dužnosnici" vode "velikomađarsku" politiku, kojom se "dovodi u pitanje teritorijalna cjelovitost Hrvatske".
Čast Mađarske branio je Jankovics, izdavač i manjinski član saborske većine, ističući da se radi o apsurdnim tvrdnjama, koje štete odnosima s Mađarskom. U drugim tekstovima kritizirale su se određene rezolucije Evropskog parlamenta i prenosile izjave prema kojima se putem tih rezolucija promiče "destruktivna i antinacionalna naracija prisutna u zapadnom svijetu".
Povremeno se podbada oporba u Hrvatskoj koja "i dalje lovi vlastiti rep" i ne plješće premijeru zbog niza uspjeha na polju ekonomije. Za Plenkovića pišu da je "jedini ozbiljan čovjek koji može pregovarati, za razliku od kojekakvih idiota koji koketiraju s anti-EU i NATO idejama, koji bi i Rusima prišli da ih se pusti". Komentirajući postizbornu koaliciju HDZ-a i Domovinskog pokreta, u svibnju 2024. su pisali da "nema riječi o radikalnom desnom zaokretu", nabrajajući programska obećanja Plenkovićeve aktualne vlade.
Redovno se prenose Orbánova godišnja obraćanja mađarskoj naciji, ali i njegovi govori s raznih konferencija i skupova. U njima mađarski premijer redovno proziva i vrijeđa mađarsku oporbu. U veljači 2023. zaprijetio je političkim oponentima da će "platiti" zato što su se na izborima udružili protiv njegove stranke s Bruxellesom i "prijateljima iz Amerike", koji su im dali novčana sredstva kako bi "imali čime pucati na nas".
Godinu prije huškao je na ljevicu, uspoređujući je s "napadom" koronavirusa. Rekao je da Unija umjesto njega želi postaviti "marionetsku vladu iz Bruxellesa", nazvavši svoga političkog oponenta "pravom ulizicom". Cijela mađarska oporba po njemu je "ponudila svoje usluge carstvu". Oni su po njemu "psići" koje je Bruxelles počešao po glavi. "Nećemo tolerirati da Mađarska ponovno postane vazal Bruxellesa", prenio je njegove riječi ovaj medij.
Mađarski bilten uredno svoj prostor posvećuje domaćim političkim temamam. Kolumna je na mađarskom jeziku objavljena i u tjedniku "Novi mađarski ilustrirani list (Foto: Screenshot)
U veljači 2024. citirali su njegovo upozorenje da EU "vuče dolje, vuče nazad, stavlja olovni uteg i na naše noge". U drugim tekstovima, poput jednoga iz travnja 2024., optužio je evropske lidere vezano za rat u Ukrajini da su "već uplovili u rat, taj rat vide kao svoj rat i vode ga kao svoj rat". Na drugom mjestu prenijeli su da je Orbán naglasio kako "smatra da evropski čelnici žele gurnuti cijelu EU u rat".
Nastavio je rekavši da postoji i novi plan pobjede, čija je bit po njemu širenje rata. To uključuje poziv Ukrajine u NATO, a novo ratno poprište bit će Rusija. "Ukrajina bi nakon pobjede trebala zamijeniti Amerikance vlastitom vojskom, što bi značilo da bismo se mi Mađari probudili s činjenicom da su istočnoslavenski vojnici ponovno stacionirani na teritoriju Mađarske", rekao je u listopadu 2024.
Orbán je drugdje u tjedniku poručio da "i slijepci mogu vidjeti da su migracije sigurnosni rizik, štoviše, leglo su antisemitizma i čupaju korijene evropskih društava s evropskog tla". "Postavio je pitanje: ako netko za dvadeset godina posjeti Zapad, hoće li tamo još uvijek pronaći Evropu ili nešto sasvim drugo", stoji u ovom tekstu.
Za slučaj da netko nije shvatio odgovor na potonje pitanje i razlučio kakvi točno ljudi egzistencijalno prijete Evropi, u drugom tekstu to je precizirano. "Govoreći o migracijama, spomenuo je kršćanske korijene evropske civilizacije i činjenicu da oni koji masovno žele doći dolaze iz druge, islamske civilizacije", preneseno je mišljenje čelnika Mađarske, koji je u drugom broju dao rješenje za navedene "probleme" u Uniji: "Stvarnu promjenu može donijeti samo nova evropska desnica, čiji će dio biti i Mađari."
List objavljuje i izvještaj s godišnjeg zasjedanja Orbánove stranke Fidesz, na kojem je bio i Jankovics. Tiskana je u ovom listu i Jankovicseva čestitka Orbánu, koji je koncem 2023. godine reizabran za šefa vladajuće političke opcije: "Smatram posebnim i neizmjerno vrijednim darom sudbine što mogu biti vaš suvremenik, što mogu živjeti u eri Fidesza i što sam 'vanjski kolega' iz Hrvatske u stranačkom savezu koji predvodite", napisao je Jankovics u poruci upućenoj Orbánu.
Poručio mu je još da su Mađari u Hrvatskoj "beskrajno zahvalni mađarskoj vladi na čelu s Fidesz-KDNP-om na neprocjenjivoj moralnoj i financijskoj potpori koju nam je pružila za opstanak" i još jednom zahvalio "gospodinu predsjedniku" stranke što računa "na našu organizaciju i njezine čelnike kao partnere u radu na još tjesnijoj integraciji Mađara u Karpatskom bazenu".
"Bošnjački glas", koji izdaje Bošnjačka nacionalna zajednica Hrvatske, pisao je o ratnom zločinu u Ahmićima, rezoluciji UN-a o genocidu u Srebrenici, rijeci Uni, objavio opsežni in memoriam sociologu Ivanu Markešiću
"Makedonski glas", tjednik manjine čija predstavnica Zorica Velinovska sjedi u Povjerenstvu koje je Savjetu predložilo smanjenje dotacija za Novosti, ponekad ima uvodnike s općim opservacijama o Hrvatskoj, neosporno važnim i za makedonsku manjinu.
Pored manjinskih događaja, koji zauzimaju veći dio novine, objavljuju i tekstove s međunarodnih konferencija na kojima se raspravlja o sigurnosnim, ekonomskim i energetskim politikama u Hrvatskoj i Evropi, analize benefita hrvatskog članstva u EU-u, opise pojedinih hrvatskih gradova u privlačenju evropskih fondova, priloge vjerske tematike, informacije o aktivnostima makedonske vlade, izvještaj o aktivnostima makedonskog veleposlanika u Hrvatskoj.
Ovo je, usput, sadržaj samo jednog prošlogodišnjeg broja. U drugom se analizira politička situacija nakon parlamentarnih izbora u Hrvatskoj i najavljuju evropski izbori. Izvještava se s međunarodne konferencije o proširenju Unije i o tome kako su krivotvoreni dokumenti i neadekvatni uvjeti objekta za koncerte u mjestu Kočani doveli do tragedije.
Isto se može reći i za tjednik "Jednota", časopis češke manjine koju u Saboru i Savjetu zastupa Vladimir Bilek. Da su se dosljedno provodili izmišljeni i u zakonima nepostojeći kriteriji koji su doveli do drastičnog smanjenja dotacija Novostima – što je svojim glasom odobrio i zastupnik Bilek – onda bi i ovaj list uz druge koje smo naveli bio tretiran nepovoljnije.
Po novom dotacijskom standardu Savjeta, prema kojem su iznenada odlučili da ne financiraju opće informativne teme, otpali bi tekstovi o obljetnici oslobođenja vojarne Polom u Doljanima, o Danu branitelja grada Daruvara, o Danu hrvatske policije, o aktivnostima daruvarskog gradskog vijeća, o povijesti daruvarskog sporta, o poljoprivrednom sajmu u Bjelovaru, o međunarodnom danu starijih osoba, o burnoj povijesti dvorca Dioš nedaleko od Daruvara, o festivalu reportaža Fra Ma Fu, o adventističkoj, pravoslavnoj i katoličkoj crkvi, o napisima iz Slovačke, o masovnom ubojstvu koje je na praškom fakultetu koncem 2023. počinio jedan student, kao i križaljke i tekstovi ležernijeg tona koji se bave konceptom laganja, savjetima o odstranjenju mrlja s odjevnih predmeta i receptima za slastice.
Ili redovne rubrike koje pokrivaju opće vijesti iz Hrvatske i svijeta, u kojima se može pročitati o nacionalnom danu borbe protiv nasilja nad ženama, vijestima o izborima u SDP-u, Hrvatskoj, Francuskoj i SAD-u, sukobima u Libanonu i Ukrajini i drugom.
Talijanski dnevnik posvetio je velik prostor lokalnim izborima (Foto: Screenshot)
Izraelski genocid u Gazi, koji je opsežno obrađen u časopisu "Bosna" krajem 2023., po tim istim kriterijima bio bi neadekvatan za Savjetovo financiranje. "Bosnu" izdaje Bošnjačko nacionalno vijeće. U istom su broju objavljeni razgovori s predstavnicima srpske, romske i talijanske manjine, koji su upozorili na prepreke, predrasude i diskriminaciju s kojom se u Hrvatskoj suočavaju njihove zajednice. Na drugim mjestima pišu o porastu islamofobije i antisemitizma u Evropi i donose reportažu iz Istanbula i Bagdada.
"Bošnjački glas", koji izdaje Bošnjačka nacionalna zajednica Hrvatske, bavi se izjavama hrvatskih i BiH nevladinih organizacija, koje podsjećaju na ratni zločin u Ahmićima, uz egidu: ne u naše ime. Tema je i izglasavanje UN-ove rezolucije o genocidu u Srebrenici, kao i opsežni in memoriam sociologu Ivanu Markešiću, uz navođenje njegovih stavova o političkom odnosu Hrvatske i Srbije prema BiH. Jedan prošlogodišnji broj u cijelosti je posvećen rijeci Uni. Njenoj povijesti i sadašnjosti: pogubnom utjecaju mini-hidrocentrala na okoliš i otporu lokalnog stanovništva, lažnim "zelenim" politikama, kapitalističkoj logici eksploatacije prirode. Na djelu je punokrvni "politički" i k tome sjajan esejistički materijal.
U tekstu iz lipanjsko/srpanjskog broja, urednik ovog lista Bosiljko Domazet komentirao je prošlogodišnje nesmiljene napade DP-a na tjednik Novosti i tvrdnje da se ne smijemo baviti "većinskim" temama. "Pogledajte svijet oko sebe, bliže i dalje, vidjet ćete, budimo optimistični, proplamsaje slobode, ali i pobornike turbo konzervativnih ideja i svjetonazora, one koji 'slobodom mišljenja' nazivaju osporavanje ustavnim zakonom zaštićenih manjinskih prava i prigovaraju medijima manjina što se ne bave samo manjinskim temama.
Kao da bi oni imalo znali štogod o tome što su manjinske teme", napisao je Domazet. Godinu nakon što su napisane, ove riječi solidarnosti upućene tjedniku Novosti i kritika usmjerena neukoj i huškačkoj desnici koja bi uređivala manjinske medije komotno se može adresirati i prema Savjetu za nacionalne manjine. Ali, za razliku od Domovinskog pokreta i HDZ-a, Savjetov zadatak je da zna "štogod o tome što su manjinske teme".
Oni bi trebali biti upućeni u vlastite natječajne pravilnike, koji dozvoljavaju i zapravo potiču opće informativne sadržaje. Bez takvih sadržaja, navedeni manjinski mediji bili bi osiromašeni, a ljudi koji ih čitaju uskraćeni za informacije o svojoj zajednici i njenom mjestu u svijetu koji ih okružuje. Čini se da je Savjet do određene mjere toga svjestan: svi mediji s citiranim općim i "političkim" sadržajem dobili su onoliko koliko su tražili, a većina i više nego lani. Jedino je Novostima smanjen budžet za 35 posto, pod obrazloženjem da odjednom, prvi put od osnutka Savjeta, ne financiraju teme koje se ne drže striktno manjinskih motiva.
Utoliko, ova mala vježba u čitanju inače pretežito kvalitetnih manjinskih medija u Hrvatskoj samo je pružila dodatan dokaz da odluka o Novostima nije bila produkt strogog provođenja kriterija, upravo suprotno, produkt je sirovog i nasilnog izvrdavanja pravila koja proizlaze iz Ustavnog zakona o pravima nacionalnih manjina. Najbolje je to uoči lokalnih izbora rekao Stipe Mlinarić iz Domovinskog pokreta: bez dogovora njegovog DP-a i HDZ-a "ne bi (preko Savjeta) 200 tisuća eura bilo oduzeto srpskim Novostima".
