Nekoliko sati prije nego što se uputio u Sloveniju, na samit Europska unija – zapadni Balkan na Brdu kod Kranja, srpski predsjednik Aleksandar Vučić sudjelovao je u svečanom otvaranju novog kampusa američke kompanije NCR u Novom Beogradu. Srpska redakcija N1 televizije izvijestila je da je "američka kompanija NCR otvorila tehnološki kampus u Beogradu u koji je investirano 100 miliona dolara. To je najveći NCR kampus u Evropi, na površini od oko 30.000 kvadrata, koji će ujedno biti i centar za razvoj novih tehnologija i mesto susreta i razmene ideja kompanije i lokalne zajednice. U tehnološkom kampusu će, kako su najavili čelni ljudi NCR-a, raditi više od 5.000 inženjera, ekonomista, pravnika, filologa, analitičara i stručnjaka za marketing i komunikacije koji će kreirati nova korisnička iskustva za klijente širom sveta u modernom, funkcionalnom, energetski efikasnom i inspirativnom radnom okruženju". N1 navodi i da je "NCR vodeća globalna tehnološka kompanija u oblasti razvoja softverskih rešenja i različitih tipova usluga za klijente iz sektora finansija, maloprodaje i ugostiteljstva. U Srbiji je NCR otpočeo poslovanje 2011. godine i trenutno zapošljava više od 4.200 ljudi, a podržava 5.100 klijenata u svetu. Sedište NCR-a je u Atlanti, kompanija postoji više od 135 godina, posluje u 180 zemalja i ima oko 36.000 zaposlenih".
Na početku poslovanja u Srbiji, prije deset godina, NCR Srbija je zapošljavao 320 radnika, danas ih je u njemu stalno zaposleno 4200, privremenim ugovorima je zaposleno dodatnih 200 radnika, a uskoro će stalno zaposliti njih još 600. Velika većina radnika je u dobi od 25 do 40 godina, što je ponukalo Vučića da upravo tu činjenicu gurne u prvi plan, jer "od njih niko ne bi ostao sa ovakvom tražnjom u svetu, otišli bi na Zapad. Sačuvali smo 5.000 ljudi da ostanu u Srbiji, svi koji znaju nešto da urade oko IT, softverske tehnologije, ostaće u Srbiji". Američkom veleposlaniku u Srbiji Anthonyju Godfreyju važno je pak bilo istaći da je "Srbija posvećena miru i stabilnosti u regionu, što je neophodno za investicije američkih kompanija, poput NCR-a čiji je cilj da i dalje širi poslovanje u Srbiji. Videli smo prošle nedelje da Srbija želi miran i stabilan region", kazao je osvrnuvši se na prošlotjedno mirno rješavanje srpsko-kosovskog spora oko automobilskih tablica. Godfrey je podsjetio da američke kompanije u Srbiji zapošljavaju oko 20.000 radnika te zaključio da su "za uspeh svake investicije preduslovi stabilnost i inovacije".
Vučić je na otvaranje NCR-ova kampusa došao iz Dubaija. Onamo je otputovao odmah nakon što je u Bruxellesu s Prištinom potpisan sporazum o rješavanju spora oko automobilskih tablica. U Dubaiju je prisustvovao otvaranju "biznis haba" Privredne komore Srbije na prostoru paviljona Srbije na Svjetskoj izložbi Expo 2020. Predsjednik PKS-a Marko Čadež najavio je da će u narednih šest mjeseci više od tisuću malih i velikih tvrtki iz Srbije imati priliku da u Srpskom poslovnom habu komuniciraju s "predstavnicima kompanija iz celog sveta". PKS će sufinancirati dolazak srpskih privrednika u Dubai, a Čadež je kazao da im je tim PKS-a na raspolaganju oko pomoći da dođu do novih poslova: "Nema puno zemalja koje imaju ovakav prostor da naprave nove poslove." Vučić im je pak poručio da su Ujedinjeni Arapski Emirati "istinski prijateljska zemlja i dobar je trenutak da deo naših poljoprivrednih i industrijskih proizvoda nađe mesto na tom tržištu, ali i tržištima Bahreina, Omana i nekih drugih zemalja u regionu". Dodao je da "odavde možemo da napravimo dobar proboj prema Indiji, Pakistanu i Kini", odnosno prema srednjoj i istočnoj Aziji.
Vučić se u Dubaiju, međutim, suglasio i s albanskim premijerom Edijem Ramom koji je koncem prošloga tjedna na izvanrednoj konferenciji za novinare u Tirani upozorio albansku javnost da zemlji "preti velika energetska kriza zbog skoka cena energenata na svetskom tržištu". Rama je konstatirao da su "diljem svijeta vidljive posljedice povećanja cijena goriva i plina" i da Albanija ne može izbjeći situaciju koju je usporedio s posljedicama pandemije i zemljotresa. Obećao je da će njegova vlada učiniti sve da zaštiti stanovništvo i male tvrtke od udara energetske krize. Vučić je iz Dubaija također poručio da danas "najveći problem, veći od korone, za privrednike, za celu Evropu i svet počinje da predstavlja energetska kriza, koja je najveća u poslednje tri decenije i to sa nesagledivim posledicama". No odmah je dodao da se "sada vidi da smo bili u pravu. S ponosom mogu da kažem da smo pustili gas kroz Srbiju", misleći pritom na činjenicu da je od 1. listopada ruski plin počeo teći prema Mađarskoj i Hrvatskoj kroz balkanski krak plinovoda Turski tok.
Već prvog dana samita na Brdu kod Kranja, odmah nakon sastanka lidera EU-a i zapadnog Balkana iz redova Europske pučke stranke, Vučić je srpskim novinarima otkrio i da je "neverovatno koliko Srbiji prigovaraju neke evropske zemlje saradnju sa Rusijom i Kinom, a te iste zemlje koje kritikuju Srbiju ne mogu bez Putinovog gasa i imaju odličnu trgovinsku razmenu sa Kinom". Srpski predsjednik je i u Sloveniji srpskim novinarima više govorio o nadolazećoj energetskoj krizi nego o medijskoj prašini koja se podigla oko rasprave i podjela koje je izazvao prijedlog Slovenije da se na samitu čiji je domaćin definira da će šest zapadnobalkanskih zemalja biti primljeno u EU do 2030. godine. O slovenskom prijedlogu, koji je podržala i Austrija, Vučić je tek rekao: "Mislim da to neće biti prihvaćeno. Ima više zemalja, ali tri snažne su baš protiv toga. Nemam iluzija po pitanju brzog ulaska u EU. Za nas je važno da budemo na evropskom putu. 62 odsto naše trgovine je sa njima, 67 odsto izvoza... Mi moramo da vodimo računa o sebi." Nije propustio naglasiti da je "dolazak Ursule fon der Lajen u Srbiju izuzetno dobra stvar". No najavom da će "jedan od zahteva koje će sutra uputiti Angeli Merkel i Emanuelu Makronu biti taj da se i Srbiji pomogne kada je reč o energetici, kao što se već pomaže nekim evropskim zemljama", Vučić je poručio da mu je u ovom trenutku ipak važnije suočavanje s energetskom krizom od nadmudrivanja hoće li se i kada Europska unija širiti na Srbiju i ostatak Balkana.
I srpska ministrica za europske integracije Jadranka Joksimović uoči okupljanja na Brdu kod Kranja izjavila je da srpska očekivanja nisu velika: "Očekujem da će Samit EU – zapadni Balkan pomiriti najpre same stavove država članica EU-a, koje između sebe u ovom trenutku imaju oprečna mišljenja o budućnosti i smislu politike proširenja Evropske unije, a zatim i naša očekivanja, kao i svih drugih učesnika sa zapadnog Balkana. Veoma smo zahvalni onim članicama unije koje su insistirale da u deklaraciju bude uvršćena i formulacija kojom se potvrđuje privrženost EU-a procesu proširenja, iako to, po svemu sudeći, nije jednostavno postići. To jasno govori o tome koliko je proširenje za neke zemlje postalo nepopularno." Pritom tvrdi da "kada je reč o Srbiji, mi nismo u zastoju sa reformskim aktivnostima. Naprotiv, u punoj snazi smo za reforme i dostizanje kriterijuma iz nove metodologije, ali ovo postaje i tema kredibiliteta same EU. Očekujem da će EU vrednovati dostignuća čitavog regiona, posebno jer su kriterijumi pooštreni u odnosu na ranije faze proširenja, naravno, u skladu sa stepenom pristupanja svakog pojedinačno".
Predvođeni Vučićem, srpski predstavnici na samit EU – zapadni Balkan nisu dakle došli kako bi se tukli za određivanje datuma pristupanja u članstvo EU-a. Ministrica Joksimović njihov je radni zadatak na Brdu kod Kranja opisala na sljedeći način: "Srbija će svakako na samitu podvući i čvrstu opredeljenost za nastavak i jačanje aktivnog učešća u regionalnim inicijativama saradnje, kao što su Berlinski proces, Otvoreni Balkan i sve druge aktivne inicijative. EU i pojedine države naglasak stavljaju na nastojanja da se postigne sporazum u okviru ideje o zajedničkom regionalnom tržištu, kao što je na primer dogovor o romingu ili o priznavanju diploma i profesionalnih kvalifikacija. Važne zajedničke teme biće i održivo povezivanje, digitalna transformacija, zelena agenda za zapadni Balkan, kao i svi projekti iz ovih oblasti u okviru velikog Ekonomsko-investicionog plana EU-a. Time nastavljamo ekonomski napredak i jačanje otpornosti naše privrede, paralelno sa jačanjem vladavine prava u svim segmentima."
