Polaganjem vijenaca na centralnom partizanskom spomeniku u nekadašnjem Perivoju slobode, namjerno miniranom 1991. godine, antifašisti Karlovca, predstavnici srpske zajednice, SDP-a, Nove ljevice i Možemo! su 6. maja obilježili 78. godišnjicu oslobođenja Karlovca u Drugom svjetskom ratu. Prisustvovali su i predstavnik Grada Stjepan Mrežar i dožupan Dejan Mihajlović u ime Karlovačke Županije. Uništeni spomenik je bio djelo vajara Vanje Radauša te ga je otkrio Josip Broz Tito 6. maja 1955. godine.
Na obilježavanju se okupilo više desetaka građana, a o akciji ulaska partizana u grad je govorila potpredsjednica Udruženja antifašista Karlovca i Ozlja, bivša gradonačelnica Ozlja i bivša saborska zastupnica SDP-a Biserka Vranić. Na poleđini spomenika uklesan je podatak da je iz grada i kotara palo 915 boraca i 1825 žrtava fašizma.
"Karlovačka operacija“ je bio naziv za vojnu akciju NOV-a, koja je izvedena krajem aprila i početkom maja 1945. godine, sa ciljem da se oslobodi Karlovac, koji je do tada bio veliko uporište ustaških, talijanskih i njemačkih snaga. Opći napad Karlovačke grupe divizija počeo je 1. maja. Zadatak divizija bio je da uništi neprijateljsku grupaciju na ovom prostoru i spriječi neprijatelju odstupanje od Karlovca preko Netretića, Ozlja i Metlike prema Novom Mestu u Sloveniji. Četvrtog maja je oslobođen Ozalj, a 6. maja u silovitom naletu partizana Duga Resa i Karlovac, 8.maja oslobođen je i Zagreb što je bio definitivni krah tzv. NDH. Vranić se osvrnula i na položaj antifašizma danas u Hrvatskoj.
- Antifašizam se temelji na toleranciji i otvorenosti prema drugima i drukčijima, te je opreka nacifašizmu izraslom na netoleranciji i mržnji, na veličanju nasilja i militarizma. Većina građanki i građana Hrvatske opredijeljeni su humanistički i demokratski, dakle antifašistički, no nisu na primjeren način organizirani. To ima za posljedicu slabljenje antifašističkih snaga. Stoga antifašizam danas treba prilagoditi novim društvenim uvjetima, ojačati ga novim akterima i novim idejama kako bi se djelotvorno mogao suprotstaviti - rekla je Vranić.
Četvrtog maja obilježena je i godišnjica oslobođenja susjednog Ozlja. Na te događaje također je podsjetila Biserka Vranić. Ovaj kraj bio je posebno važan za partizane, a naročito pred kraj rata jer je na tom području željeznička pruga koja vodi prema Sloveniji. Zato su partizani izvodili diverzije na pruzi Karlovac-Ozalj-Metlika, a zabilježeno je preko 70 takvih akcija. Širi ozaljski kraj, kazala je Vranić, iznjedrio je mnoge borce i narodne heroje. Između ostalih to su Ivan Hariš, poznatiji kao Ilija Gromovnik, inače iskusni diverzant iz španjolskog građanskog rata, Stjepan Novosel, Janko Obradović, vijećnik ZAVNOH-a, Janko Pavić, vijećnik AVNOJ-a, Janko Šajatović, Mato Mejašić, Lovro Mikan, Ivan Modričin i drugi. Zajednička borba zbližila je slovenske i hrvatske partizane pa su Ozalj i Metlika od osamdesetih godina prošlog vijeka pobratimljeni.
Nakon rata Ozalj se brzo razvijao, provodile su se mnoge zajedničke akcije i samodoprinosi, građeni su vodovodi, sva su naselja elektrificirana, uvedeni su telefoni, asfaltirani su putevi, a gotovo svako mjesto je imalo bar jednu tvornicu.
