Tradicionalna proslava Velike Gospojine, 28. avgusta, održana je u Lepavini kod Koprivnice. Središnje mjesto proslave bilo je manastir Lepavina koji su i ove godine posjetile na stotine pravoslavnih, ali i katoličkih vjernika iz cijelog Prigorja, Podravine te ostalih dijelova Hrvatske i drugih zemalja bivše Jugoslavije. Mnoge vjernike privukli su štovanje poznate ikone Presvete Bogorodice Lepavinske, prigodni crkveni obredi te ljekovita i sveta voda koja teče iz manastirske česme.
- Dolazimo svake godine i uvijek je lijepo. Puno je posjetitelja, ljudi dolaze sa svih strana svijeta, a lepavinski monasi su ljubazni. Posebno je ljubazan i duhovit otac Teofan koji za svakog čovvjeka ima lijepu riječ. Obavezno posjećujemo crkvu te iskazujemo poštovanje Bogorodici Lepavinskoj. Ponijeli smo boce za vodu koju točimo na manastirskoj česmi. Mnogi kažu da je sveta i ljekovita. U svakom slučaju, dobro dođe jer je jako sparno. Svoj posjet i ove godine ćemo završiti na zabavi malo podalje lepavinskog manastira - rekao je Ivan Svetić iz Koprivnice.
Osim crkvenog, proslava je imala svjetovni dio. U neposrednoj blizini manastira organizovan je tako tradicionalni ‘kram’ na kojemu je svatko mogao pronaći nešto po svojoj želji. Kramu su se, očekivano, najviše veselila djeca koja su dobila priliku razgledati i kupiti razne igračke. Odrasli su ipak više uživali na zabavi koja je u večernjim satima priređena nedaleko lepavinskog manastira. Uz pokoju dobru kapljicu i nezaobilazno Žikino i Užičko kolo te druge narodne pjesme, dobra atmosfera potrajala sve do ranih jutarnjih sati
Jedan od najvećih pravoslavnih crkvenih praznika također je obilježen širom Gornjokarlovačkje eparhije. U prisustvu velikog broja vjernika, glavna svečanost je obilježena u manastiru Gomirje. Evharistijsko sabranje tim povodom služio je vladika Gerasim, episkop Gornjekarlovački. Održana je Sveta Litija oko manastirskog hrama, posvećeno slavsko koljivo i kolač.
U crkvi u Utinji. liturgiju su služili karlovački paroh Radoslav Anđelić i đakon Budimir Kokotović. Okupilo se dosta Kordunaša, kao i onih koji su došli iz Srbije, Republike Srpske te zemalja Evropske unije, a inače potječu iz ovih krajeva. Pod šatorom se tradicionalno feštalo duboko u noć.
