Uspenje Presvete Bogorodice, jedan od najvećih hrišćanskih i pravoslavnih crkvenih praznika - u narodnu poznat i kao Velika Gospojina - obilježen je i na području Gornjekarlovačke eparhije u subotu 28. avgusta. U crkvama su služene svete liturgije i bogosluženja, no u mnogim mjestima, osim crkvenih službi nije bilo velikih tradicionalnih narodnih zborova i to zbog četvrtog vala pandemije koji evidentno traje.

Tako su u Vrelu Koreničkom svečano i molitveno proslavljeni praznik i hramovna slava. Sveto arhijerijsko sabranje predvodio je episkop Gornjekarlovački Gerasim. Nakon molitvi episkop Gerasim je zajedno sa sveštenicima i vjernicima osvetio slavske darove, kolač i žito prinesene u čast Presvete Majke Božje, zaštitnice Vrelo Koreničkog. U svojoj arhipastirskoj besjedi episkop Gerasim je istakao važnost i značaj praznika Uspenja Presvete Bogorodice - Velike Gospojine.

- Ovaj praznik Majke Božije po rečima Svetog Oca Justina Ćelijskog jeste drugo vaskrsenje. U prvome vaskrsenju je vaskrsao naš Gospod Isus Hristos, a u drugome njegova majka, Presveta Bogorodica. Primer istinske ljubavi, žrtve i hrišćanskog života jeste upravo Majka Božija kroz koju je došlo spasenje čoveku i svetu. Zato neka nam ljubav i poslušnost Majke Božije uvek budu primer ispravnog Jevanđelskog života - kazao je među ostalim episkop.

Tradicionalna proslava Velike Gospojine održana je i u pravoslavnom manastiru u Lepavini kod Koprivnice gdje se okupio veliki broj pravoslavnih ali i katoličkih vjernika s područja Koprivničko-križevačke županije i drugih županija te susjednih zemalja. Ove godine zbog epidemioloških mjera bila je otkazana zabava, no održani su nešto manji kram i crkvena služba. Vjernici su obišli znameniti lepavinsku česmu s ljekovitom vodom i razgledali ikonu presvete Bogorodice.

- Za Veliku Gospojinu obavezno se ide na službu, pomoliti se, zapaliti svijeće i po svetu vodu na izvor. To je nešto posebno. Ali primijetila sam da je ove godine bilo sve nekako mirnije, a inače je taj dan svima poseban i uvijek se slavi. Poslije večernje službe ljudi su uvijek išli na zabavu, družiti se, plesati, ali toga ove godine nije moglo biti. Nekada su zabave trajale do jutra, bila su i po dva šatora, a uz to bila je zabava u Velikom Pogancu na isti dan. Ovo je već druga godina da nema zabave i mislim da je svima nedostajala. Nadamo se da će se iduće godine vratiti ono kako je bilo dugo godina - rekla je Tena Branković, vjernica iz Novigrada Podravskoga.