Iako je u pojedinim momentima bila popraćena improvizacijama, prva posjeta vaseljenskog, odnosno carigradskog ili ekumenskog patrijarha Bartolomeja Hrvatskoj 9. i 10. septembra bila je historijska. Tokom dva dana boravka na poziv Srpske pravoslavne crkve, najprije u Zagrebu, pa onda u Jasenovcu i Pakracu, prvi po časti među svim pravoslavnim episkopima i duhovni vođa oko 300 miliona pravoslavnih kršćana u cijelom svijetu susreo se s najvišim svjetovnim zvaničnicima i predstavnicima drugih crkava. Učestvujući u radu naučnog simpozija o novomučenicima, služeći liturgiju u crkvi u Jasenovcu povodom 75 godina stradanja jasenovačkih novomučenika, kojima je nakon toga služio i pomen na jednoj od humki ispod koje leže kosti žrtava, a onda i osveštavajući obnovljeno krilo vladičanskog dvora u Pakracu, patrijarh Bartolomej uputio je poruku da žrtve ne smiju biti povod za osvetu nego poziv za mir, te da onako kako poštujemo ‘svoje’, moramo poštovati i ‘tuđe’ nevino stradale žrtve.
- Nacizam je u zemljama u kojima je prevladao natjerao ljude da se odreknu dara slobode i da se podčine tiraniji. Mi pravoslavni kršćani odbacujemo totalitarizme; bili smo žrtve historije, okolnosti i ljudskih izopačenih izuma i metodologija i zato odbacujemo svako nasilno nametanje sebe drugom i idemo putem pomirenja, odricanja i žrtve. Učešće vaseljenske patrijaršije u ovim manifestacijama odavanja časti novomučenicima jasenovačkim šalje i poruku tolerancije i ljubavi koja ne zaboravlja tragedije prošlosti i žrtve tiranije i mučenike, nego u isto vrijeme prašta i miri - rekao je patrijarh u Jasenovcu.
Patrijarh je jedan od najprepoznatljivijih duhovnih i moralnih lidera svijeta, koji nije samo duhovni vođa i glasnogovornik pravoslavnih kršćana, nego i jedan od najutjecajnijih pomiritelja između vjera, kultura i naroda – kaže Peter Kuzmič
- Patrijarh je jedan od najprepoznatljivijih duhovnih i moralnih lidera svijeta, koji nije samo duhovni vođa i glasnogovornik pravoslavnih kršćana, nego i jedan od najutjecajnijih pomiritelja između vjera, kultura i naroda - kaže za ‘Novosti’ Peter Kuzmič, dekan Evanđeoskog teološkog fakulteta u Osijeku.
Kuzmič ističe da su Bartolomeju tu ulogu priznali lideri mnogih zemalja najvećim priznanjima i odlikovanjima, dok mu je velik broj vodećih svjetskih sveučilišta dodijelio počasne doktorate.
- Bartolomej, koji tu dužnost obavlja od 1991. godine, poznat je po izuzetno konstruktivnim odnosima, što je važno spomenuti u kontekstu njegove prve posjete jednoj većinsko katoličkoj zemlji, s papama Ivanom Pavlom Drugim, Benediktom Šesnaestim i sadašnjim papom Franjom. Treba istaći povijesni značaj činjenice da je prisustvovao ustoličenju pape Franje. To je bilo prvi put poslije tisuću godina da pravoslavni carigradski patrijarh prisustvuje ustoličenju novog pape - kaže Kuzmič, dodajući da je šteta što patrijarhov posjet Hrvatskoj nije malo ranije najavljen i tako strateški, politički i ekumenski bolje iskorišten.
Posjet ekumenskog patrijarha jednoj od autokefalnih crkvi po rangu je jednak posjetu pape. To naglašavam jer je taj posjet zaslužio mnogo profesionalniji protokol i snažniji medijski odjek nego što je dobio – smatra Ana-Marija Grinfelder
Ipak, značaj posjetitelja vidljiv je u tome što su ga primili i premijer i predsjednica države, a veliki ekumenski značaj imalo je prisustvo najviših predstavnika Rimokatoličke crkve, na čelu s kardinalom Josipom Bozanićem i požeškim biskupom Antunom Škvorčevićem.
- Prisutni smo bili i mi predstavnici drugih kršćanskih zajednica, kao i vodeći predstavnici islamske i židovske zajednice, a u okvirima znanstvenog simpozija o novomučenicima vođeni su i mnogi drugi neslužbeni, ali korisni ekumenski i interreligijski razgovori. Time je posjet patrijarha poprimio širi ekumenski značaj i pružio prigodu mnogobrojnim značajnim razgovorima s visokim predstavnicima pravoslavne crkve iz Srbije, Bosne i Hercegovine i Crne Gore, čiji je mitropolit Amfilohije Radović imao važnu ulogu u ovim događanjima. Vrlo su korisni bili i susreti s predstavnicima svjetovnih vlasti i institucija, kao i članovima diplomatskog zbora iz tih zemalja. Sve to doprinosi boljem međusobnom razumijevanju i konstruktivnim odnosima između vjera i naroda u ovoj povijesno opterećenoj regiji - uvjeren je Kuzmič. Naglasio je i da su patrijarhove poruke pomirenja i praštanja kršćanski duboko utemeljene u evanđeljima i univerzalno primjenjive.
- Za nas su one, posebno s obzirom na bolnu memoriju Jasenovca, kontekstualno izuzetno značajne i sadrže dragocjen terapeutski potencijal. Šteta je što naši mediji to nisu dovoljno ozbiljno shvatili i integralno prenijeli - ističe Kuzmić, koji se nada da će Srpska pravoslavna crkva uskoro u obliku dokumentirane publikacije prenijeti sve poruke, uključujući i značajna razmišljanja mitropolita zagrebačkog Porfirija.
- Svi mi moramo shvatiti da bez realnog i objektivnog suočavanja s istinom, kajanja i pomirenja nema budućnosti, kao što glasoviti nobelovac, južnoafrički anglikanski nadbiskup Dezmond Tutu kaže u naslovu svoje knjige ‘Nema budućnosti bez oprosta’. Upravo to je bila srž poruke vizionara bolje budućnosti svijeta, patrijarha Bartolomeja - zaključuje Kuzmič.
Poznati novinar i teolog Drago Pilsel, koji je u jasenovačkoj crkvi stajao tik do patrijarha i njegovog sudomaćina, patrijarha srpskog Irineja, tu je liturgiju, a osobito Bartolomejevu propovijed na grčkom uz prevođenje mitropolita Porfirija, doživio kao vrlo intimnu duhovnu obnovu.
- Na toj liturgiji, a osobito kada sam nakon nje stajao zajedno s patrijarsima na humku na mjestu nekadašnjeg ustaškog logora Jasenovac, pod kojim su sahranjene kosti žrtava, nisam imao nikakve dvojbe da sam dio jedinstvene Kristove Crkve, da su Bartolomej i Irinej moji pastiri, da ih smatram braćom i da su jasenovačke žrtve baština i temelj moje vjere, fundamentalna stvar, jer mučenici, bez obzira na svoju etničku ili vjersku pripadnost ili na svoj svjetonazor, pripadaju svakom narodu. Što se mene tiče, potpuno je svejedno jesam li stajao u društvu Bartolomeja ili u društvu pape Franje, stajao sam s pastirima. Jer jasenovačke su žrtve, ti sveti srpski, židovski, romski i ini mučenici, naši mučenici, a Bartolomej i Irinej su i naši pastiri - podijelio je Pilsel s nama svoje utiske.
Kritizirao je neprimjereno i zlonamjerno izvještavanje nekih medija, pa tako i HRT-a.
- Zašto je urednica emisije ‘Susret u dijalogu’ na Hrvatskom radiju za mišljenje pitala notornog nijekatelja jasenovačkog genocida, novinara Igora Vukića, i još notornijeg rušitelja jedinstva kršćana, sisačkog biskupa Vladu Košića, je li patrijarhovo učešće na simpoziju i služenje liturgije u Jasenovcu bio istinski ekumenski čin i je li prvi Bartolomejev posjet Hrvatskoj trebao biti vezan uz Jasenovac? - pita Pilsel.
Značenje patrijarhove posjete naglasila je i katolička teologinja Ana-Marija Grinfelder.
- Posjet ekumenskog patrijarha jednoj od autokefalnih crkvi po rangu je jednak posjetu pape. To naglašavam jer je taj posjet zaslužio mnogo profesionalniji protokol i snažniji medijski odjek nego što je dobio - kaže ona za ‘Novosti’, dodajući da je simpozij o jasenovačkim žrtvama bio najavljen, ali bez ikakvih pobližih informacija o mjestu i terminu održavanju, o temama predavanja i imenima predavača.
- Kad sam ekumenski patrijarh otvori takav događaj, obilježivši time 75. godišnjicu stradanja jasenovačkih žrtava, vjerojatno nisam samo ja očekivala izlaganja stručnjaka koji će obznaniti nove spoznaje i nove detalje o Jasenovcu, o kojem još postoje mnoge nejasnoće - ističe teologinja, koja smatra da su teme simpozija uglavnom imale vrlo daleke ili čak nikakve veze s Jasenovcem i otvorenim pitanjima vezanima uz njega.
- Čast izuzetku, Ruti Vanagajt iz Vilniusa, koja je potomak jednog od sudionika u zločinu. Ona se također nije osvrnula na Jasenovac, no njezin doprinos čini mi se korisnim prilogom i značajnim poticajem i za Hrvatsku, ne samo za ophođenje sa zločincima Jasenovca i svih drugih ustaških konclogora, zatvora, mučilišta i masovnih grobnica, nego i za procesuiranje komunističkih zločina, do kojeg će jednom morati doći želi li se pružiti satisfakcija svim žrtvama i stvoriti čist odnos prema prošlosti - kaže Ana-Marija Grinfelder.
Dodaje da su simpozij otvorili predstavnici dviju kategorija žrtava Jasenovca – Srba i Židova – i pita se zašto su izostali Romi i Hrvati antifašisti, pa zaključuje da je propuštena izvrsna prilika da se od stručnjaka čuje o stvarnosti o kojoj se hrvatski političari i političarke ne uspijevaju sporazumjeti, dok kršćanske crkve nemaju snage zajednički istupiti. Kritizirala je i predsjednicu Kolindu Grabar Kitarović.
- Baš kao i svi ostali političari, ona ima svoje uhodane rečenice za situacije u kojima ne zna nešto suvislo reći i gotovo uvijek naglašava važnost dijaloga. Za rješavanje problema treba najprije znati tko će s kime i o čemu dijalogizirati - zaključila je Ana-Marija Grinfelder.
Veliki dar i velika čast
Zagrebačko-ljubljanski mitropolit Porfirije ocijenio je patrijarhovu posjetu kao veliki dar i veliku čast za pravoslavne hrišćane, ali i za državu, što se vidjelo u susretima s državnim vrhom.
- Vrhunac posete desio se u Jasenovcu, gde smo služili svetu liturgiju, a potom i očitali pomen na humkama, gde je patrijarh poručio da ne smemo da zaboravljamo. Postoje stvari koje ne smemo zaboraviti, a to su stradanja naših predaka i naša lična stradanja. Ona ne trebaju biti poziv za mržnju i osvetu, nego dubinski razlog da se preispitujemo, popravljamo i da budemo što je moguće bolji. Patrijarh je podsetio da ćemo poštovati žrtve svog naroda i svoje vere samo ako to znači da isto poštovanje iskazujemo svim ljudima koji stradaju, bilo koje vere da su. Ako na isti način poštujemo i svakog Hrvata i Roma i Jevreja, a i sam govorim te reči, samo tada poštujemo one koji su iz našeg roda, a nevino su postradali - rekao je mitropolit.
Značenje događaja naglasio je i biskup Antun Škvorčević.
- Kad u Hrvatsku dolazi netko tko je prvi među episkopima Pravoslavne crkve u cijelom svijetu, to je važan događaj. Patrijarh Bartolomej je poznat kao čovjek zaista otvorena srca i anđeoskih raspoloženja, koji je nas ovdje nastojao potaknuti da pronalazimo putove zajedništva između Katoličke i Pravoslavne crkve, a onda i hrvatskog, srpskog i drugih naroda. Patrijarh nas je podučio da smo, kad slijedimo evanđelje, na pravom putu međusobnog zajedništva i da pomažemo drugim građanima da i oni pokraj nas žive pod evanđeoskim vrijednostima. Posjet je donio osvježenje u odnosima između dviju crkava, a onda i između dvaju naroda - naglasio je biskup Škvorčević.
