Tamnoputi ljudi gaze preko duboke vode usred šume, bolno se držeći za dijelove tijela. U pozadini par muškaraca s maskama na glavama i u tamnoplavim uniformama bez oznaka dokono vitla policijskim tonfa-palicama. Odjekuju udarci i jezivi krikovi koji upućuju da se u blizini odvija premlaćivanje. Potom migranti u panici, jedan po jedan, prolaze pored uniformiranih osoba koje ih naizmjence usput "zakače" tonfom te sile da utrče u granični riječni kanal. Riječ je o grupi migranata iz Afganistana i Pakistana koji kažu da su prethodne noći prešli iz Bosne i Hercegovine u Hrvatsku te da ih je tog jutra uhvatila grupa od desetak policajaca. Zatražili su azil, no umjesto toga policajci su ih, tvrde, kombijem odveli do granice i teško premlatili.

Riječ je o sadržaju snimke nastale 15. lipnja ove godine na hrvatsko-bosanskoj granici, između općine Rakovica u Karlovačkoj županiji i sela Šturlić nedaleko Cazina u Unsko-sanskom kantonu, tijekom zajedničkog višemjesečnog istraživanja novinara niza europskih medija – neprofitne istraživačke organizacije Lighthouse Reports, istraživačkih magazina Švicarske Radiotelevizije (SRF) "Rundschau", magazina "Monitor" njemačkog javnog servisa ARD, ARD-ovog dopisništva u Beču, francuskog lista Libération, njemačkog Der Spiegela, nizozemske televizije Pointer, RTL-a Hrvatska i tjednika Novosti. Istraživanju su doprinijeli istraživački kolektiv Disinfaux i slobodni novinari Bashar Deeb, Jack Sapoch, Andrei Popoviciu i Lamia Šabić.

Snimka udaranja migranata tonfa-palicama (Foto: Lighthouse Reports)

Cilj je bio utvrditi tko su "maskirani ljudi" u uniformama bez oznaka, koji prema brojnim svjedočanstvima u više država Europske unije – Hrvatskoj, Grčkoj i Rumunjskoj – po sličnom obrascu protjeruju i premlaćuju migrante. Tijekom istraživanja novinari su na hrvatsko-bosanskoj i srbijansko-rumunjskoj granici uporno snimali pushbackove, odnosno ilegalna protjerivanja migranata, na stabla postavljali kamere, a postupanje policije nadgledali dronovima. Samo u Hrvatskoj su razgovarali s nekoliko bivših visokorangiranih policijskih dužnosnika i čitavim nizom sadašnjih i bivših zaposlenika Ministarstva unutarnjih poslova, a na društvenim mrežama Instagramu i Facebooku detaljno pratili profile više od 250 policajaca. Snimljeno je 14 skupnih pushbackova s protjerivanjem ukupno 189 migranata, od čega 148 iz Hrvatske. Prikupljeni dokazi i izvori s kojima smo razgovarali ukazuju na to da bi se, premda je riječ o maskiranim osobama u uniformama bez oznaka, moglo raditi o regularnim policijskim snagama država-članica EU, dijelom financiranih i opremljenih iz proračuna EU.

- Sve do sada, hrvatska i druge europske vlade mogle su negirati njihove operacije, i to zato jer nije bilo kvalitetnih video-snimki. Odlučili smo prikupiti dokaze te formirali timove koji su na granicama pokušali snimiti maskirane osobe u akciji. Znali smo za lokaciju na Korani gdje se provode pushbackovi. Tog smo jutra došli odjeveni poput ribara, probijali se kroz grmlje i šumu te s tele-objektivom zastali na bosanskoj strani granice. Začuli smo izuzetno glasne krikove i udarce. Nekoliko trenutaka potom vidjeli smo između lišća kako dolaze migranti. Muškarci u tamno-plavim uniformama s fantomkama na licu su ih prebijali tonfa-palicama. Dok su ljude silili u vodu, u pozadini su se još uvijek čuli krikovi i udarci - kaže za Novosti urednik Lighthouse Reportsa Klaas van Dijken.

Ovaj nizozemski novinar i njegova suradnica Lamia Šabić tog su dana snimili premlaćivanje 13 migranata, kojima su nanesene ozbiljne ozljede. Navodi da su njihove rane i modrice bile crvene i otečene, a ponegdje gotovo uopće nije bilo kože te su krvarile. Nekim ljudima su slomljeni lakti ili ruke, a jedna osoba jedva je mogla hodati. Bio je tu, dodaje van Dijken, i čovjek natečenog i crvenog lica. Lokalna organizacija Liječnika bez granica (MSF) liječila je migranata iz te grupe, u kojoj je ukupno bilo 17 ljudi. Prema Danielu Songu, koordinatoru MSF-a za Sjeverni Balkan, većina ozljeda nalazila se na gornjem dijelu leđa, oko ramena, na laktima i stražnjoj strani ruku i bedara.

Daniel Song, Liječnici bez granica (Foto: ARD)

- Prema nalazima naših liječnika i izjavama svjedoka, vrlo je vjerojatno da su te ozljede nanesene udarcima odostraga dok su žrtve klečale na koljenima. Neke su modrice konzistentne s opisima pacijenata, prema kojima su udarani policijskim palicama. Oblik modrica ukazuje na to da je upotrijebljen dugačak i tanak objekt. Bilo je i modrica koje su upućivale na upotrebu drugih predmeta, poput čizama - rekao je Song istraživačkom timu.

Koordinator MSF-a dodaje da su žrtve potom bile prisiljene da skinu obuću te gaze kroz vodu po oštrim objektima, moguće po staklu, uslijed čega su i im i na petama nastali duboki rezovi i rane.

- Prema procjeni naših liječnika ozljede očito nisu slučajne. Neki pacijenti su udarani na deset ili više mjesta na tijelu. To je bio čin nasilja - dodaje Song, navodeći da je među 17 migranata bilo i šestoro djece, koja su "imala iste ozljede kao i odrasli".

Prema procjeni naših liječnika ozljede očito nisu slučajne. Neki pacijenti su udarani na deset ili više mjesta na tijelu. To je bio čin nasilja, ocijenio je Daniel Song, koordinator Liječnika bez granica

Forenzička analiza van Dijkenove snimke nastojala je odgovoriti na pitanje jesu li maskirane osobe koje su premlatile migrante pripadnici interventnih postrojbi hrvatske policije. Na to upućuje njihova oprema, prvenstveno jakna, pištolj i palica. Istraživački je tim dobio na uvid podjaknu hrvatske policije, koja je, uključujući romboidni uzorak i prorez sa zatvaračem da se po potrebi lakše dosegne pištolj, identična jakni uniformiranih osoba sa snimke. Model pištolja je HS9, proizvod karlovačke tvrtke HS Produkt, što je potvrdio jedan od izvora iz hrvatske policije koji je analizirao kadrove snimke. Riječ je o standardnoj opremi interventne policije. Isto važi i za fantomku i tonfa-palicu, koju od svih policijskih službi u Hrvatskoj koriste isključivo pripadnici interventnih postrojbi.

- Opasač, palica, specijalna palica koju duže samo interventne jedinice, pištolj s originalnom futrolom, vidi se i futrola za lisice. To je kompletna policijska uniforma - rekao je istraživačkom timu pripadnik bosansko-hercegovačke granične policije, kojem je pokazana snimka i koji drži da je riječ o pripadnicima hrvatske interventne policije.

Šanse da su četiri osobe sa snimke svu opisanu opremu nabavile na tržištu kao privatne osobe prilično su male. Nekadašnji pomoćnik glavnog ravnatelja policije i načelnik kriminalističke policije Željko Cvrtila, koji je također vidio snimku, komentira da "po tome kako osoba sa snimke barata tonfom, očito je nije prvi put uzela u ruke". On također smatra da bi se, sudeći po odori i službenom naoružanju, dalo zaključiti da je riječ o interventnoj policiji. Malo je vjerojatno da se ne radi o službenim osobama i iz drugih razloga, jer je riječ o području nadziranom termalnim kamerama i dronovima. Novinari su mjesecima kasnije dronovima jasno snimili hrvatske policajce kako na istu lokaciju pored Šturlića kombijima dovoze i protjeruju migrante. Tog puta bez nasilja, ali to ukazuje da hrvatska policija navedeni lokalitet redovno koristi za protjerivanje.

- Prvo, ne vidim motiv da netko ulazi u to područje i protjeruje ljude, odnosno uopće se bavi migrantima. Drugo, riječ je o području pod visokim stupnjem policijskog nadzora, i u tehničkom i fizičkom smislu. Teško je vjerovati da bi pored oficijelnih policijskih snaga nekakva druga grupa egzistirala na tom području. Svakako, treba provjeriti da li i neke druge policijske službe, bosanske, imaju slično naoružanje i opremu - rekao je Cvrtila istraživačkom timu.

Ovdašnji su mediji, uključujući Novosti, već pisali o Operativnoj akciji "Koridor", spomenutoj i u Vladinim godišnjim Izvješćima o radu policije. Ti dokumenti kao ciljeve "Koridora" navode suzbijanje ilegalnih migracija i zaštitu državne granice. U javnosti su se, međutim, sve češće pojavljivale informacije po kojima policija ilegalno protjeruje izbjeglice i migrante zatečene duboko u hrvatskom teritoriju, uskraćujući im pravo na azil, kršeći međunarodne i europske konvencije, a suprotno upornim tvrdnjama dužnosnika MUP-a na čelu s ministrom Davorom Božinovićem po kojima se provodi odvraćanje na graničnoj crti. Štoviše, postoje na tisuće svjedočanstava o nasilju hrvatske policije, uključujući divljačko premlaćivanje, slamanje udova i seksualno zlostavljanje, o sustavnom ponižavanju, kao i o oduzimanju i uništavanju imovine. O ovom su izvještavali i najugledniji europski mediji. Nedavno je grupa migranata ustvrdila da su razgolićeni i udarani po genitalijama. Novinarima istraživačkog tima jedna je obitelj ispričala da su policajci snažnom svjetiljkom namjerno zastrašivali mentalno hendikepirano dijete. Prema organizaciji Danish Refugee Council, tijekom 2020. iz Hrvatske je u BiH protjerano 16.425 migranata, a samo u kolovozu 2021. njih 1245, od čega je četvrtina prijavila fizičko zlostavljanje, a 59 posto krađu i uništavanje imovine. Nasilje na hrvatsko-bosanskoj granici se, po tome, ne svodi na pojedinačne incidente.

Klaas van Dijken, urednik Lighthouse Reportsa (Foto; Privatna arhiva)

Hrvatske su vlasti sva svjedočanstva i izvještaje odbacivale kao "kampanju protiv Hrvatske", uz tvrdnju MUP-a da im je cilj "sprječavanje donošenja odluke o našem članstvu u schengenskom prostoru". Božinović je u siječnju 2020. izjavio kako za nasilje nad migrantima nitko nije pružio nikakav "konkretan dokaz". Ovog ljeta rekao je da su zbog nasilja nad migrantima "poneki izgubili posao". Broj takvih beznačajan je u odnosu na tisuće izvještaja o nasilju: prema Agenciji Europske unije za temeljna prava (FRA), u 2020. hrvatska je policija do 15. listopada istraživala svega 24 slučaja prijavljenih pushbackova ili prekomjerne upotrebe sile. Na zajedničkoj sjednici saborskog Odbora za ljudska prava i prava nacionalnih manjina i Odbora za unutarnju politiku i nacionalnu sigurnost, održanoj 14. srpnja ove godine, načelnik MUP-ove Uprave za granicu Zoran Ničeno spomenuo je da je Državno odvjetništvo do sada istraživalo 21 takav slučaj te u 13 njih odbacilo prijave, dok u osam slučajeva istraga još uvijek traje. Cinizam policije ilustrira Ničenova tvrdnja da migranti kupuju "sirup od višnje kao lažnu krv" i "posebne tablete koje izazivaju mučninu i povraćanje", potom se "mažu s tom krvi" i "slikaju da bi pojačali dramatičnost situacije".

Istraživačkom je timu, međutim, više policajaca koji sudjeluju ili su sudjelovali u radu na granici potvrdilo da se tamo zaista događa ozbiljno nasilje. Pripadnik interventne policije opisuje da migranti, kada ih presretne policija, legnu na zemlju u strahu, a jedan od njegovih kolega potom hoda po njima te ih pendrekom udara po nogama, uživajući u njihovim krikovima. Sugovornik kaže da je isti policajac stao čizmom na migranta koji je ležao, pa mu u glavu uperio pušku. Drugi izvor kaže da "upotreba sile prema migrantima zakonom nije dozvoljena, ali je poznato da je prisutna".

- Nikada ne postoje jasne, niti bilo kakve naredbe za zlostavljanje. Radi se o prešutnoj praksi. Rukovoditelji znaju da se sila upotrebljava, ali to ne procesuiraju ili čine kad je neizbježno - dodaje, dok praksu pushbackova potvrđuju još dvojica hrvatskih policajaca, kontaktiranih putem chat-aplikacija.

U najmanju ruku tu ima elemenata za disciplinske prekršaje, a do koje razine, to ovisi o tome koja razina jest ili nije bila upoznata, smatra bivši pomoćnik glavnog ravnatelja i načelnik krim-policije Željko Cvrtila

Istraživački tim utvrdio je barem jednu lokaciju na kojoj se izgledno spaljuje oduzeta imovina migranata. Riječ je o deponiju Bare, udaljenom nekoliko kilometara jugoistočno od Donjeg Lapca. Unutar odlagališta postoji rupa u kojoj smo pronašli spaljene mobitele, vanjske baterije, brojne konzerve i limenke energetskih pića. Nedaleko su razbacani dijelom također nagoreni ruksaci i vreće za spavanje, sim-kartice iz Grčke i lijekovi proizvedeni u Nepalu.

- Odvoženje migranata na Bare i spaljivanje njihovih osobnih predmeta započelo je otprilike u ljeto 2020. Ispred lokalne policijske postaje moglo se više puta tjedno vidjeti kombije pune migranata, a nakon kraćeg zadržavanja "marice" su odlazile prema Barama, odakle bi se potom redovno vidio dim – čuli smo od stanovnika u Lapcu.

Dok je prosječna plaća policajca s dvadesetak godina staža iznosila prošle godine 5300 kuna, sudionici "Koridora" mogu zahvaljujući velikom broju prekovremenih sati i noćnim smjenama zaraditi više no dvostruke veće iznose. Brojni migranti, također, tvrde da im je policija oduzela novac.

Snimka iz Šturlića, deponij kod Lapca, iskazi sugovornika u istraživanju najčvršći su do sada viđeni dokazi u prilog tezi da se migrante protjeruje iz Hrvatske uz upotrebu nasilja. Logično je pitanje o odgovornosti u zapovjednom lancu, koji, uz niže i srednje rangirane zapovjednike, uključuje načelnika Uprave za granicu Ničena, načelnika Službe za nezakonite migracije Zvonimira Vrbljanina i zapovjednika Interventne policije Damira Barića. Pojedini izvori iz ovog istraživanja su kao važne zapovjednike u "Koridoru" naveli i zapovjednika virovitičke interventne policije Andreja Hegediša i Josipa Rohačeka, zamjenika načelnika Policijske uprave Karlovac, koji je i koordinator za migracije na području više županija. S obzirom na zahtjevnost nadzora državne granice, u čemu svakodnevno sudjeluje i po nekoliko tisuća policajaca, odgovornost je i na Glavnom ravnatelju policije Nikoli Milini.

 

Lokacija spaljivanja kod Donjeg Lapca (Foto: ARD)

- Čini se da se na snimci vidi provlačenje kroz špalir ljudi koje se tuče i zlostavlja. Prema zakonima Republike Hrvatske uopće ne može postojati zapovijed za takve mjere. Svakako, nakon ovih snimki državni vrh bi trebao ozbiljno razmotriti upute koje se s određenih razina daju. U najmanju ruku tu ima elemenata za disciplinske prekršaje, a do koje razine, to ovisi o tome koja razina jest ili nije bila upoznata s onim što se na terenu provodi. O tome bismo nešto mogli zaključiti ako izvršimo uvid u provjere i pritužbe koje su išle u tom smjeru. Ukoliko se one ne uzimaju u obzir, ako se po njima ne radi ili se radi ovlaš, onda bi mogao doći u pitanje sam vrh MUP-a, s obzirom da je i Unutarnja kontrola direktno pod ministrom - kaže Cvrtila, nekadašnji načelnik i te službe.

U Hrvatskoj nema političke volje da se pritužbe o nasilju nad migrantima istraže. O tome svjedoči Ranko Ostojić, nekadašnji ministar policije i od 2016. do 2020. u ime opozicije predsjednik Odbora za unutarnju politiku i nacionalnu sigurnost.

- Kao Odbor smo donijeli odluku da izađemo i na teren, no ona nije provedena. Nakon toga imamo izostanak bilo kakve kontrole od strane civilnih struktura. Treba reći da pištolj HS, dio uniforme i tonfu može posjedovati i privatna osoba. Interes hrvatske policije trebao bi biti upravo to da sa sebe skine sumnje, izražene već tko zna koliko puta. Koja to policija može dozvoliti da netko uzima zakon u svoje ruke? Mene interesiraju službena izvješća, a njih nažalost danas nemamo. Država definitivno ne želi utvrditi istinu i to doprinosi sumnjama da se događa nešto ilegalno - govori Ostojić.

Erik Marquardt, euro-zastupnik njemačkih Zelenih, stranke koja nakon prošlomjesečnih izbora u toj zemlji izgledno uskoro dolazi na vlast, istraživačkom je timu žestoko kritizirao EU zbog zatvaranja očiju pred stanjem na hrvatskim granicama i istaknuo da je Njemačka za to stanje suodgovorna. Na temelju snimke iz blizine Šturlića ocijenio je da nije riječ tek o povredi prava na azil, nego se sada događa i "sistematsko mučenje". Marquardt u pitanje dovodi i ulazak Hrvatske u Schengenski prostor, što je strateški cilj vlade Andreja Plenkovića – i njegovog ministra Božinovića.

- Smatram da nova njemačka savezna vlada mora vrlo jasno dati do znanja da, toliko dugo dok se sustavno događaju kršenja ljudskih prava, Hrvatska ne može pristupiti Schengenu - navodi njemački političar.

Pod pritiskom EU-a Hrvatska uvodi nezavisni mehanizam nadzora policijskog postupanja na granici. Međutim, barem je dijelom riječ o smokvinom listu, s obzirom da predstavnici tog tijela neće imati pravo na nenajavljene posjete granici, a u njegovom radu sudjeluju i organizacije (su)financirane iz državnog i lokalnih proračuna. Istovremeno, dužnosnici EU i država članica, prije svega Njemačke, hrvatsku policiju zasipaju pohvalama i novcem. Za zaštitu granice i "upravljanje migracijama" Hrvatska je od 2015. do početka 2021. dobila više od 110 milijuna eura iz EU-fondova, dok je Europska komisija više puta ove godine izjavila da je Hrvatska spremna za ulazak u schengenski prostor. Njemačka je Hrvatskoj donirala opremu znatne vrijednosti, poput policijskih vozila. Ministar unutarnjih poslova Horst Seehofer početkom 2020. potvrdio je riječi Angele Merkel iz 2018. rekavši da "nema nikakvih kritika na račun hrvatske policije", koja "ispravno štiti granicu". Na prošlomjesečnom obilježavanju 20. godišnjice osnutka hrvatske interventne policije, tu je službu neumorno hvalio ravnatelj njenog njemačkog pandana Andreas Backhof te dodao: "Stajali smo i stajat ćemo uz vas".

Upitno je hoće li najnoviji dokazi promijeniti taj prilično čvrst konsenzus europskih političkih i policijskih elita. Press-služba Komisije je i na upit koji joj je ovaj istraživački tim uputio odgovorila da EK "u potpunosti podupire hrvatsko pristupanje Schengenu" te da je odluka o tome sada na Europskom vijeću. U istom odgovoru navedeno je da su iz EU-fondova financirani i troškovi hrvatske policije poput nadoknada za prekovremeni rad, obroka, opreme i benzina policajaca na granici.

Video pogledajte klikom na fotografiju iznad teksta