Vodeća izraelska nevladina organizacija za ljudska prava, B'Tselem, objavila je prijelomni izvještaj u kojem zauzima stav da Izrael nije demokratska država, nego prvi put eksplicitno koristi riječ aparthejd. Na području Izraela, pripojenog istočnog Jeruzalema, okupirane Zapadne obale i u Pojasu Gaze živi približno 14 milijuna ljudi, no oni ne uživaju jednaka prava.
"Iako postoji demografski paritet dva naroda, život je organiziran tako da samo jedna polovina uživa golemu većinu političke moći, prirodnih resursa, prava, sloboda i zaštite. Jedna vlada upravlja nad svima i svime između rijeke Jordan i Sredozemnog mora, slijedeći isti organizacijski princip na čitavom području pod svojim nadzorom, nastojeći promovirati i održavati prevlast jedne grupe ljudi nad drugom, odnosno Židova nad Palestincima. To je aparthejd", napisao je za britanski list Guardian izvršni direktor organizacije Hagai El-Ad.
B'Tselem ističe da se u svrhu održavanja te prevlasti koriste zakoni, raširene prakse i organizirano nasilje. Židovi na čitavom području, isključujući Pojas Gaze, uživaju sva prava bez obzira prebivali unutar priznatih granica Izraela ili u naseljima na Zapadnoj obali, gdje ih živi oko 400.000. Palestinci su, ovisno o prebivalištu, podijeljeni u četiri različita režima. U svakom imaju različitu razinu prava – "ali uvijek ispod Židova", ističe se. Na dnu se nalazi otprilike dva milijuna Palestinaca u Pojasu Gaze. Iako se Izrael iz Gaze službeno povukao – tamo od 2007. vlada Hamas – zahvaljujući uspostavljenoj blokadi Tel-Aviv "tijekom svih ovih godina kontrolira gotovo svaki aspekt života".
Na Zapadnoj obali živi oko 2,7 milijuna palestinskih "podanika" u "desecima diskontinuiranih enklava, pod rigidnom vojnom upravom i bez političkih prava". Palestinci ovdje od 1990-ih uživaju ograničenu samoupravu, no ona "svoje ograničene ovlasti može koristiti samo s izraelskim odobrenjem". U istočnom Jeruzalemu živi oko 350.000 Palestinaca. Iako u Izraelu mogu živjeti i raditi, njihov status "stalnih rezidenata" ovisi o volji izraelskih institucija. Na vrhu su palestinski građani, ili arapski Izraelci, koji čine oko petine stanovništva Izraela. Iako imaju izraelsko državljanstvo, B'Tselem ističe da su po pravima ispod Židova te diskriminirani zakonima o upotrebi zemljišta i imigracijskim zakonima.
Među događajima koji su B'Tselem naveli da zauzme ovakav stav donošenje je Zakona o Izraelu kao naciji-državi židovskog naroda iz 2018., kao i javni plan premijera Benjamina Netanjahua da formalno pripoji dijelove Zapadne obale. Spomenuti zakon omogućava "institucionaliziranu diskriminaciju u korist Židova po pitanju naseljavanja, smještaja, razvoja, državljanstva, upotrebe jezika i kulture". Ističući sličnosti izraelske vladavine nad Palestincima i bjelačke nad crncima u Južnoafričkoj Republici, B'Tselem navodi da, iako Izrael za razliku od JAR-a nije službeno proglasio aparthejd, ono što ga definira "nisu izjave nego prakse". "Koliko god bilo bolno suočiti se s realnošću, još je bolnije živjeti pod čizmom. Postoje različiti načini za pravednu budućnost, ali prije svega svi moramo reći 'ne' aparthejdu", zaključuje izvještaj.
Među osnivačima B'Tselema su cijenjeni izraelski novinari i sveučilišni profesori. Donatori organizacije su, primjerice, Europska komisija, norveška ambasada i zaklada Otvoreno društvo Georgea Sorosa. Izraelski diplomati, poput glasnogovornika ambasade u Velikoj Britaniji Ohada Zemeta, izvještaj su otpisali kao dio propagande, tvrdeći da "takozvani izvještaj nije zasnovan na stvarnosti, nego na iskrivljenom ideološkom pogledu".
