Jeruzalemski centar za pravnu pomoć i ljudska prava (JLAC) uložio je početkom prosinca formalnu pritužbu protiv njemačkog i evropskog medijskog giganta Axel Springer SE zbog njegove uloge u kršenjima ljudskih prava na okupiranim palestinskim područjima. Organizacija sa sjedištem u Ramali pritužbu njemačkom regulatornom tijelu podnijela je u ime skupine stanovnika tri sela na Zapadnoj obali. U žalbi se tvrdi da internetska platforma za oglašavanje Yad2, podružnica Axel Springera, pomaže i potiče grabež palestinske zemlje i izgradnju ilegalnih izraelskih naselja tako što objavljuje (plaćene) oglase za prodaju, iznajmljivanje i građevinske projekte na okupiranim palestinskim područjima.
Pritužba se oslanja na odluku Međunarodnog suda pravde iz srpnja ove godine prema kojoj su države članice dužne zabraniti poslovne aktivnosti koje doprinose izraelskoj ilegalnoj okupaciji. No sama pritužba odnosi se na njemački nacionalni zakon iz prošle godine prema kojemu su njemačke kompanije obavezne spriječiti da njihove operacije doprinose kršenjima ljudskih prava bilo gdje u svijetu. Pritužbu trenutačno analizira Federalni ured za ekonomska pitanja i kontrolu izvoza, koji će odlučiti hoće li ona prerasti u punu istragu, a Palestinci koje JLAC zastupa traže da se primijeni kazna propisana spomenutim zakonom. Ta kazna uključuje globu od maksimalno dva posto godišnjih prihoda Axel Springera i suspenziju svih Yad2 oglasa koji se odnose na ilegalna naselja, a u vrijeme pisanja ovog teksta web stranica Yad2 nije bila u funkciji.
The Watermelon Index, baza podataka o kompanijama koje sudjeluju u izraelskim kršenjima ljudskih prava, sadrži 21 kompaniju uključenu u izgradnju ilegalnih naselja na palestinskim područjima. Većina su izraelske, a neke su američke, kanadske i britanske
Njemački medijski konglomerat Axel Springer osnovan je u Berlinu 1946. godine, a danas je njezini većinski vlasnik, s udjelom od 35,6 posto, američki investicijski fond Kohlberg Kravis Roberts (KKR & Co.). Drugi najveći udio (22,5 posto) ima Friede Springer, udovica osnivača Axela, zatim Mathias Döpfner (21,9 posto), koji je prije bio novinar a sada je predsjednik i CEO kompanije, te jedan kanadski mirovinski fond (12,9 posto). Springerova izdanja uključuju najtiražniji evropski tabloid Bild, novine i televiziju Welt, niz specijaliziranih publikacija i internetsku stranicu za nogometne statistike Transfermarkt, te međunarodne medije kao što su Business Insider, Politico i agregator medijskih sadržaja Upday. Među više od 60 podružnica diljem svijeta izdavač je nekoliko medija u Poljskoj, a u Izraelu osim oglasnika Yad2 ima još jednu firmu koja se bavi oglašavanjem, Coral – Tell Ltd. Axel Springer je Yad2 kupio 2014. od najveće izraelske telekomunikacijske kompanije Bezeq za 228 milijuna dolara, kako je tada Reuters objavio – "u kešu".
Oglas izraelske kompanije Harej Zahav za projekt stambenih zgrada koje planira izgraditi na mediteranskoj obali u Gazi (FOTO Screensho/X)
Yad2 nije jedina oglašivačka kompanija koja profitira od prodaje i iznajmljivanja ilegalnih izraelskih nekretnina na okupiranim palestinskim područjima. Novosti su ljetos pisale o tome kako online platforme Airbnb i Booking također oglašavaju takve nekretnine i od toga profitiraju, zbog čega je nizozemska neprofitna organizacija SOMO tamošnjem državnom odvjetništvu podnijela kaznenu prijavu protiv Bookinga, koji je u toj zemlji registriran. (https://www.portalnovosti.com/palestinski-bad-za-izraelski-breakfast) Izraelski poduhvat izgradnje ilegalnih naselja na palestinskim područjima traje od 1967. godine, kada su okupirane Zapadna obala, Gaza i sirijska Golanska visoravan, a svrha su mu anektiranje zemlje i resursa, ali i fragmentacija palestinskih područja te segregacija i kontrola tamošnje populacije. Izrael ima jurisdikciju nad 40 posto teritorija Zapadne obale, što je oko 2.226 kvadratnih kilometara, a Palestinci koji ondje žive imaju vrlo ograničen ili u potpunosti zabranjen pristup izraelskoj infrastrukturi kao što su naselja, industrijska postrojenja i prometnice.
Početkom napada na Gazu jedan Springerov zaposlenik libanonskog porijekla dobio je otkaz nakon što je u internoj komunikaciji kritizirao postupanje izraelske vojske, na što su mu iz menadžmenta odgovorili "Mi smo Nijemci i moramo raditi ovako"
Na Zapadnoj obali izgrađena su 132 izraelska naselja i još 148 "baza" (outposts), odnosno naselja koja službeno ne priznaju čak ni izraelske institucije, a sva su ilegalna prema međunarodnom pravu. Na Golanskoj visoravni izgrađena su 33 naselja u kojima živi oko 27 tisuća doseljenika. Na Zapadnoj obali živi ih nešto manje od pola milijuna, a u Istočnom Jeruzalemu 236 tisuća. Građevinska, nekretninska i popratna sigurnosna industrija ključan su instrument anektiranja palestinskih područja, kao i izvor profita za niz izraelskih i stranih kompanija, među kojima je i njemački Axel Springer.
The Watermelon Index, baza podataka o kompanijama koje sudjeluju u izraelskim kršenjima ljudskih prava, sadrži 21 kompaniju uključenu u izgradnju ilegalnih naselja na palestinskim područjima. Većina su ih izraelske, a jedna ili više njih su američke, kanadske i britanske. Uz Axel Springer SE, njemačka tvrtka je i Wirtgen Group specijalizirana za cestogradnju, koja ima podružnicu i u Hrvatskoj (Ro-Tehnologija d.o.o.). Na listi Watermelon Indexa nalaze se još dvije tvrtke koje posluju u Hrvatskoj – američka agencija za prodaju nekretnina RE/MAX te meksički proizvođač cementa Cemex.
Istraživački centar Who profits, koji dokumentira "izraelsku okupacijsku ekonomiju", navodi da Springerova platforma Yad2 ima više od 3.000 oglasa za prodaju ili iznajmljivanje nekretnina na Zapadnoj obali, u Istočnom Jeruzalemu i na Golanu, a većina nekretnina (više od 2.000) nalazi se na Zapadnoj obali. Sve su izgrađene na zemlji koja je prethodno eksproprirana od Palestinaca, kojima nije dozvoljeno kupiti ni iznajmiti nekretninu u tim židovskim naseljima. U veljači je portal Intercept objavio istraživanje o poslovima kompanije Yad2 u Palestini te opisao nekoliko oglasa, koji sada više nisu dostupni. Portal navodi da se neke nekretnine nalaze u "ideološki najekstremnijim naseljima" te da u tim ograđenim zajednicama kupnja ili unajmljivanje često ovise o internom vijećanju ostalih vlasnika.
U prosincu prošle godine Yad2 je objavio i oglas u izraelskim novinama koji prikazuje geografsku kartu Zapadne obale, Gaze i Istočnog Jeruzalema bez Zelene linije koja predstavlja izraelsku granicu, ali s nizom označenih lokacija i naslovom "From the River to the Sea" (Od rijeke do mora), što je inače slogan propalestinskog pokreta. Oglas sadrži i legendu ispod mape koja kaže "Yad2 vam pomaže pronaći i izgraditi budućnost u vašem novom domu u Izraelu!" Yad2 objavljuje i oglase za zapošljavanje naoružanih zaštitara na kontrolnim punktovima, graničnim prijelazima te u izraelskim naseljima i institucijama na okupiranim područjima.
Uz izraelsku vojnu ofenzivu na Gazu, izraelski doseljenici od početka te ofenzive u listopadu prošle godine izveli su preko 1.400 oružanih napada na Zapadnoj obali. Ekstremno desni ministri financija i sigurnosti Bezalel Smotrič i Itamar Ben-Gvir eksplicitno su u više navrata zazivali aneksiju Zapadne obale, pri čemu Smotrič i živi u jednom izraelskom "outpostu", dakle naselju koje ne priznaju ni izraelske vlasti. Ta dva ministra otvoreno zagovaraju i naseljavanje Gaze, a od početka invazije na tu enklavu organizacije doseljenika organizirale su nekoliko "konferencija" unutar zatvorenih vojnih zona i uz odobrenje izraelske vojske (IDF), na kojima se raspravljalo o naseljavanju Pojasa nakon završetka vojne ofanzive. Iako kolonizacija Gaze (još) nije dio službene izraelske politike, konferencijama su prisustvovali ministri i članovi Knesseta. U vrijeme održavanja jedne od tih konferencija, potkraj prošle godine, izraelska građevinska kompanija Harej Zahav objavila je projekt novih stambenih zgrada koje planira izgraditi na mediteranskoj obali u Gazi. Slika prikazuje nacrt budućih zgrada između ruševina u kojima su živjeli Palestinci.
Izraelski ministar sigurnosti i premijer na čitanje Megile 2023. (FOTO Wikimedia Commons)
Kao dio svoje misije, odnosno uređivačke politike, medijska kompanija Axel Springer eksplicitno navodi podržavanje države Izrael, čega su se dužni pridržavati zaposlenici svih njezinih podružnica. Ta obaveza formalizirana je potpisivanjem dokumenta kojim se zaposlenici na to obavezuju, a recentno je nešto slično uvedeno i u proces dobivanja njemačkog državljanstva. Početkom napada na Gazu u listopadu prošle godine jedan Springerov zaposlenik libanonskog porijekla dobio je otkaz nakon što je u internoj komunikaciji kritizirao postupanje izraelske vojske, na što su mu iz menadžmenta odgovorili "Mi smo Nijemci i moramo raditi ovako." U dnevniku Welt, koji također izdaje ova grupacija, naslov jednog od prvih uvodnika nakon početka izraelske ofanzive bio je "Bog blagoslovio IDF". Ta uređivačka politika nije specifična samo za Axel Springer, ali je tamo najizraženija i ima najveći doseg s obzirom na to da je u pitanju medijsko carstvo s golemim utjecajem na javno mnijenje u Njemačkoj.
Princip podržavanja države Izrael kao sastavnog dijela njemačke politike eksplicitno je formulirao bivši njemački ministar vanjskih poslova iz Stranke Zelenih Joschka Fischer, u tekstu objavljenom u tjedniku Die Zeit 1985. godine, na 40. godišnjicu završetka Drugog svjetskog rata. Fischer je tamo konstatirao da "samo njemačka odgovornost za Auschwitz može biti suština postojanja njemačke države (Staatsräson)". U posljednjih desetak godina ta je doktrina prerasla u nešto što pojedini analitičari nazivaju "hipericionizmom", a od početka genocida u Gazi i u otvorenu i gotovo sistemsku cenzuru i autocenzuru.
U tekstu koji je proljetos objavljen u magazinu Dissent, istraživač Hans Kundnani piše da je stav medijske korporacija Springer u vezi Izraela "postao pozicija čitavog njemačkog političkog establišmenta". Sama kompanija "predvodila je nekoliko slučajeva lova na vještice protiv kritičara Izraela", a CEO Springera Mathias Döpfner deklarira se kao "nežidovski cionist". Döpfner je na čelu Springera više od 20 godina, tijekom kojih je proveo restrukturiranje kompanije prodajom neprofitabilnih tiskanih publikacija i velikog udjela kompanije privatnim investitorima iz SAD-a, a njegovo privatno bogatstvo procjenjuje se na 1,2 milijarde eura. Die Zeit je u proljeće prošle godine objavio izvještaj na temelju Döpfnerovih e-mailova iz ere kancelarke Angele Merkel u kojima je – osim što je izvrijeđao istočne Nijemce kao "komuniste ili fašiste" – svoju političku doktrinu sumirao riječima "Cionizam Über Alles" (Cionizam iznad svega).
