Povodom obilježavanja Međunarodnog dana sjećanja na žrtve Holokausta u prostorijama Kuće ljudskih prava u Zagrebu 25. januara otvorena je izložba "Tragom sjećanja", autorica Kristine Dilice i Martine Barešić. Izložbu čini 40-ak fotografija snimljenih u koncentracionim logorima Auschwitz-Birkenau i Jasenovac kojima se ukazuje na važnost očuvanja kulture sjećanja.

Obraćajući se prisutnima, Tena Banjeglav iz Documente naglasila je da se izložbama i drugim projektima u Hrvatskoj, kao i u cijeloj Europi, pokušavaju naglasiti historijske činjenice i u javnosti povećati vidljivost posljedica Holokausta. Dio toga je suradnja s Martinom Barešić koja je snimila niz fotografija u Jasenovcu, a onda i s Kristinom Dilicom koja je snimila fotografije Aušvica.

- Izložba je trebala biti još otvorena još 2020. ali zbog pandemije to tada nije bilo moguće pa je organizirana uoči Dana sjećanja na žrtve Holokausta. Izložbu čine 40-ak fotografija i niz citata preživjelih ili svjedoka genocida u ta dva logora, a uz nju ćemo do 3. veljače vezati niz

popratnih događaja, prije svega edukativne djelatnosti i radionice za škole vezane uz Holokaust. Među njima i komemorativnu šetnju na sam Dan sjećanja 27. januara, kao i radionicu o Pravednicima među narodima za šire građanstvo – kazala je Banjeglav.

Spomenula je da je lani Spomen područja Jasenovac posjetilo 36 škola iz Hrvatske, od toga 23 osnovne i 13 srednjih, kao i osam škola iz drugih zemalja, što je, kako je rekla, značajan pomak u odnosu na ranije godine, ali još uvijek nedovoljan broj učenika posjećuje Jasenovac. - Razlog tome je protivljenje dijela učenika, njihovih roditelja i nastavnika, ali i politika Ministarstva znanosti i obrazovanja da tek naknadno isplaćuje sredstva za taj vid nastave, pa put učenici i roditelji moraju plaćati iz svog džepa - rekla je.

Banjeglav je spomenula među građanima popularni projekt "Zagreb u ratu, otporu, stvaralaštvu i pamćenju". U vodič je uvršteno preko 50 lokacija stradanja i antifašističke borbe u Zagrebu, kao i imena više od 20 književnika koji su tih godina stvarali u Zagrebu ili imali veze s tim gradom.

- Temelj kulture sjećanja i svih projekata i izložbi je obrazovanje. Negiranje onog što se desilo je posljedica nedostatka obrazovanja koje kod nas ovisi o pojedincima koji su spremni boriti se protiv neistina, govoriti istinu, educirati se i budućim generacijama ostaviti nadu da se tako nešto neće ponoviti - rekla je Kristina Dilica i naglasila važnost suradnje među profesorima na edukacije djece. Preživjelih je sve manje, ali njihova priča mora ostati budućim generacijama, rekla je Dilica koje je pročitala i ulomak knjige Branka Šomena "Tišina za oči".

Na naše pitanje o rezultatima anketa među srednjoškolcima u Varaždinu, izjavila je da znanje u velikoj mjeri ovisi o pojedincima.

- Ne o kurilulumima, ne o udžbenicima, nego o učiteljima koji su spremni govoriti istinu i poučavati kako je bilo. Uvijek će biti onih koji mnoge stvari negiraju, ali se učenike mora izvesti na pravi put i usmjeriti da samostalnim istraživanjem dođu do istine - naglasila je Dilica.

- Bavimo se edukacijom, ne samo zbog strašne prošlosti, nego zbog budućnosti koja bi trebala biti manje strašna. Educiramo profesore humanističkih znanosti i njihove učenike i danas taj rad daje rezultate - rekla je Sanja Zoričić Tabaković, voditeljica Šoa akademije.

- Holokaust nije počeo ni u Aušvicu ni u Jasenovcu; on je zapravo tamo završio. Počeo je puno godina prije kad su ljudi okretali glavu od onog što se događalo njihovim sugrađanima, diskriminirali ih na ulicama, uništavali njihove dućane i javno ih ponižavali. Malo pomalo to je prešlo u mnogo teže vidove diskriminacije i ubijanja, a na kraju i u organizirano ubijanje - industriju smrti. Holokaust je razlog zašto se bavimo edukacijom. Htjeli bismo spriječiti tu ravnodušnost i nezainteresiranost za tuđe boli, a da kod mladih ljudi razvijemo hrabrost da se tome odupru u svojim sredinama - naglasila je Zoričić Tabaković.

Podršku skupu dala je i konzulica Države Izrael u Hrvatskoj Hadaz Dolev.

- Holokaust je jedna od najtežih tragedija u modernoj historiji u kojoj je čovječanstvo izgubilo humanost. Obrazovanje o Holokaustu, bilo kroz školu ili nevladine organizacije pomaže da razumijemo tu tragediju, pogotovo što će mlade generacije ubrzo biti aktivne u svojim zajednicama. Zato je za nas najvažnije sačuvati kulturu sjećanja i tolerancije, a slikama i posjetama mjesta stradanja održati memoriju i osigurati se da se to više ne ponovi - kazala je i ponovila da će izraelska ambasada uvijek podržavati takve aktivnosti.

Prisutnima se obratio i Darko Fischer, Osječanin koji je s porodicom preživio strahote Holokausta i koji je o tome govorio s učenicima osnovne škole "Ivan Meštrović" koji su došli na otvorenje izložbe i pokazali veliki interes.

- Naš cilj je da našim potomcima bude bolje nego nama i da se nikad više ne ponovi. Možda mi je pomoglo što sam tada bio dijete. Prošlo je puno vremena dok sam shvatio što smo proživjeli, pogotovo naši roditelji, da se spasimo. Gladovali smo, morali smo se skrivati, i plašiti da nas ne odvedu u logor - ispričao je Fischer, čija je porodica tokom rata iz Osijeka bježala u sjevernu Bosnu, a onda u Mađarsku, da bi na kraju rata preživjeli svi članovi, osim oca.

Izložba biti otvorena do 15. februara, radnim danima do 17.00, uz najavu.