Srpsko udruženje žena "Dukat" i SKUD "Jovan Lazić" organizovali su prošle nedjelje u belomanastirskom Srpskom kulturnom centru izložbu – marama, a marame su, kako je rečeno na otvaranju izložbe, odjevni predmeti koji su se kroz povijest koristili za pokrivanje glave, prije svega žena. Mogu se podijeliti prema materijalu od kojeg su izrađene na vunene, pamučne, lanene, plišane, svilene... Sama riječ marama potječe iz arapskog jezika, a nama je došla kao turcizam. U različitim krajevima za taj odjevni predmet i njegova varijante koriste se i drugi nazivi: bošča, facol, faculet, ruba, rubac, šamija, šudar... Onako kako su prolazile godine i stoljeća, tako su se mijenjali ljudi, običaji i moda, ali je jedno ostajalo nepromijenjeno: žene su obožavale i još uvijek obožavaju nositi marame, ali danas prvenstveno kao modni detalj: oko vrata, oko ruke, oko pojasa, preko ramena, oko torbice...
Belomanastirsku izložbu marama pripremile su predsjednica "Dukata" Radmila Ognjenović i predsjednica SKUD-a dr. Svetlana Pešić, koje su se na otvaranju prigodnim izlaganjem i obratile okupljenoj uglavnom ženskoj publici.
Predsjednica "Dukata" objasnila je da su se marame nosile na selu i u gradu, ali na različite načine i s različitim značenjima. Na selu je upotreba marame bila zadana običajima i imala je složenija značenja, dok je u gradu to bila stvar mode pa je upotreba marame bila slobodnija. Promjenama seoskog načina života nestala je potreba da se odjećom, uključujući i maramu, signalizira društveni status, a u gradu su se rastom životnog standarda pojavili i drugi modni detalji koji su zamijenili marame: kape, šeširi, fini šalovi i niz drugih stvari. Na izložbi je bilo izloženo oko 130 marama iz fundusa SKUD-a "Jovan Lazić" i iz privatnih zbirki članica "Dukata", a potječu, na primjer, iz Slavonije, Baranje, Banata te iz jugoistočne i sjeveroistočne Srbije (nošnja iz Vladičinog Hana, šopska i vlaška nošnja...).
