Dobra vijest da je gotovo trideset godina nakon miniranja spomenika Nikoli Tesli u Gospić vraćena njegova replika potaknula je niz pitanja o njegovom rodnom selu i tretiranju grobljanske i spomeničke građe u Lici.
Što se tiče grobnice žrtava ustaškog terora, ali i samog pravoslavnog groblja neposredno uz crkvu u Smiljanu, ni tu se državne i lokalne vlasti nisu iskazale. Za razliku od rodne kuće i crkve koje su bile sređene kao dio spomen-područja, groblje je do lani bilo zapušteno. Od grobnice u kojoj počiva 560 Smiljančana, smještene između crkve i groblja, ostalo je samo postolje, jer su sve oznake skinute. Nitko nije pokazivao želju da groblje bude uređeno, jer se tvrdilo da je ono minski sumnjivo. Ali ta je priča iz jednostavnog razloga bila šuplja. Naime, nitko pri zdravoj pameti ne bi od 2006. puštao posjetioce Memorijalnog područja, čiji se broj kretao i do 50.000 godišnje, u minski sumnjiv prostor.
Zanemarivanje groblja tražilo je objašnjenje pa je naša čitateljica (podaci poznati redakciji) zatražila izjašnjavanje Ministarstva unutarnjih poslova i u julu 2020. dobila odgovor da katastarska čestica koja se odnosi na pravoslavno groblje i Muzej Nikole Tesle, kao ni cijeli Smiljan kao katastarska općina, nisu minski sumnjivi. Ako groblje nije bilo minski sumnjivo, zašto su onda bile potrebne donatorske večeri održane 2012. i 2017. za, pogađate, razminiranje tog dijela Smiljana? Prva je održana u julu 2012. u Umagu pod pokroviteljstvom tadašnjeg predsjednika Ive Josipovića, s tim da je prihod, kako su naznačili organizatori, išao "za razminiranje Smiljana", a druga 20. aprila 2017. u zagrebačkom hotelu Westin, također za "razminiranje dijela Smiljana kod Memorijalnog centra 'Nikola Tesla'".
Iako na groblju u Smiljanu u međuvremenu nitko nije vidio pirotehničare, to je groblje lani proglašeno sigurnim, o čemu svjedoči i iskaz nadležnih službi. Tako su prošle jeseni radnici gospićkog komunalnog poduzeća djelomično očistili groblje. Pozitivno je i to što je na grobnici postavljen prikladan spomenik u čast 530 žrtava iz 1941. godine i 30 civila pobijenih prilikom povlačenja ustaša u martu 1945., što je činilo 80 posto tadašnjeg stanovništva sela. Spomen-obilježje je djelo kipara Mirka Čelića koji se prije nekoliko godina zatekao na komemoraciji i odlučio da ga napravi.
Treba spomenuti i pravoslavno groblje u Gospiću s nadgrobnim spomenicima na grobovima Teslinih roditelja, koji su bili u ruševnom stanju iako bi trebali biti pod zaštitom ili barem na brizi Grada ili Ministarstva kulture, ali su zahvaljujući donatorima-pojedincima, među kojima je bio i Rade Šerbedžija, obnovljeni 2017. godine.
