Učesnici Gongovog panela o stanju demokracije u Europi i demokratizaciji Evropske unije nakon izbora, upriličenog 15. maja u Kući Europe u Zagrebu, složili su se o nužnosti zaštite vladavine prava, posebno u vrijeme kada jačaju suverenističke i radikalne opcije.

U uvodnom obraćanju izvršna voditeljica Gonga Oriana Ivković Novokmet objasnila je da su na raspravi pozvani predstavnici brojnih stranaka, ali su se odazvali samo Tonino Picula iz SDP-a Gordan Bosanac iz Možemo! i Matija Posavec iz koalicije 12 liberalnih i manjinskih stranaka.

- Problematično je što je dio političkih aktera, u načelu uvijek s iste strane političkog spektra, odlučio da demokracija ne mora biti jedina igra u gradu, kako je to bilo od Drugog svjetskog rata - rekao je Dario Čepo, profesor Pravnog fakulteta u Zagrebu, predstavljajući rad "Stanje demokracije u Europi i demokratizacija Europske unije nakon izbora 2024.".

- Problematično je što su ti akteri odlučili da mogu vladati raznim manipulacijama, floskulama i populizmom, pritom zatupljujući građanstvo i odgovarajući ga od sudjelovanja u demokraciji. Ne slažem se s tezom da se moramo bojati radikalne desnice, jer je mnogo više problematično kad uljuđene stranke desnog centra, zajedno s nekim centrističkim strankama koje se zovu liberalnima, kažu da je krajnja desnica jednako relevantan politički akter, kao i svi drugi te da treba poštovati volju birača. Te desne centrističke i liberalne stranke trebale su zadržati svoj sanitarni koridor i reći nećemo surađivati s krajnjom desnicom koja je nedemokratska, a u nekim dijelovima i antisistemska. Ne možete tvrditi da ste liberalna stranka ili stranka desnog centra zainteresirana za očuvanje demokracije i istovremeno uvoditi u vladu stranku krajnje desnice. Ako to činite, niste zainteresirani za očuvanje demokracije - naglasio je Čepo i ocijenio da je demokracija na području Europe slabija nego što je bila prije pet ili 15 godina.

- Razlog tome je što niz osoba iz EU, poput Ursule von der Layen i Dubravke Šuice, više brinu za osobnu karijeru, nego za stvaranje demokratskog ambijenta za sve građane i građanke - rekao je.

Na pitanje o rješenjima, Čepo je kazao da se puno toga može promijeniti, a da se ne mijenjaju ugovori.

- Prva stvar je vratiti balans u odnosima između različitih europskih institucija. Parlament i Komisija bi trebali stati na kraj Europskom vijeću i njegovoj zatvorenosti, koristiti mehanizme da koče i pritišću Europsku komisiju i Europsko vijeće da se više otvore. Druga stvar, nužno je inzistiranje EU parlamenta da se bez njih ne može donijeti niti jedna odluka. EU parlament je najlegitimnija od svih europskih institucija, i vrlo je jednostavno objasniti zašto bi on trebao prevladati - podvukao je Čepo.

Po riječima Tonina Picule, kandidata SDP-a, EU nije zajednička država, nego zajednica država.

– U ovoj superizbornoj godini je važno spriječiti veće zlo, odnosno savršenu oluju koju reprezentira sigurnosni vakuum za vrijeme mađarskog predsjedanja Vijećem EU, izbori u EU u kojima bi desnica mogla imati uspjeha, te izbori u SAD-u, a tu je i situacija u Kini koja bi se mogla projicirati na vanjsku politiku - rekao je.

Ocijenio je da desnica jača zbog mjera štednje i traženja krivaca u nadnacionalnim politikama s ciljem da ovladaju dobrim dijelom EU institucijama.

Gordan Bosanac, kandidat platforme Možemo, ocijenio je da EU treba gledati u perspektivi zadnjih 70 godina, gdje su vidljivi pomaci u jačanju demokracije, a ne kroz stanje unutar nekoliko godina i zamišljati katastrofalne scenarije.

- Stvar koju treba zaštititi u EU, a vezana je uz način odlučivanja je vladavina prava. Grupacija zelenih nema dileme: bez vladavine prava nema EU. Ako nećeš igrati po pravilima EU, nemaš što tu raditi. Zalažemo se da se makne jednoglasnost odlučivanja u nekim pitanjima, pa čak uvrsti i mogućnost izbacivanja neke zemlje iz Unije - rekao je Bosanac.

Matija Posavec, kandidat nezavisne platforme Sjever i koalicije od 12 stranaka, naglasio je da što se tiče razvoja demokracije, svaka zemlja mora raditi na sebi.

- Dokle god demokracija nije na zavidnoj razini u državi, neće biti takva ni na razini EU. Tu se gubi temeljna vrijednost EU, a to je multikulturalnost – rekao je i naglasio da manja izlaznost na EU izborima odgovara interesnim skupinama, a ne građanima.

 

Izbjegavati suradnju s desnicom

Novosti su pitale trojicu kandidata kakva imaju očekivanja oko odziva birača.

– U odnosu na istraživanja i ankete uoči prethodnih izbora 2019. vidljivo je da su hrvatski građani 24 posto više zainteresirani za EU izbore, što ne odgovara onim strankama kojima ne treba visok odaziv. Što se tiče rezultata, nužno je ne ponoviti greške koje su činjene u ovim izborima, a za što bi trebale snositi odgovornost najveće stranke HDZ i SDP - rekao je Picula.

Bosanac je odgovorio da će u kampanji poznati građane da u što većem broju iziđu na izbore, posebno mlade koji su na izborima za Sabor u velikom postotku glasali za Možemo.

- Imamo fokus na mlade generacije. Na glasačkom mjestu namijenjenom biračima koji nisu glasali na svom mjestu prebivališta nego u Zagrebu, Možemo je osvojio najviše glasova - kazao je Bosanac, ističući da je za Možemo glasa 54 posto visokoobrazovanih ljudi.

Posavec je ocijenio da će odaziv na ove izbore biti veći nego na prethodnim, kad je izašlo 30 posto birača, ali je izrazio sumnju da će preći 50 posto.

Učesnici su se složili da će ovo biti pošteni izbori u smislu da je cijela Hrvatska jedna izborna jedinica i da je nužno da stranke lijevog centra i liberalne stranke izbjegavaju koaliranja i suradnju s desnima.