Ukrajina se suočava s novom katastrofom izazvanom razaranjem brane Nova Kahovka i plavljenjem ogromnih površina uz obje strane južnog toka Dnjepra. U opasnosti je približno 40 tisuća ljudi, deseci naselja su pod vodom, bujica naokolo rasipa stotine tisuća mina položenih uz dosadašnje obale rijeke, uništeni su bogati ekosustavi, a ogromnu štetu pretrpjet će i ukrajinska poljoprivreda. Akumulacijsko jezero Nove Kahovke sadržavalo je 18 milijardi kubičnih metara vode, a predstavljalo je – ističe poljoprivredni think tank East Fruit – "srce jednog od najvećih sustava navodnjavanja u Evropi", koji je omogućavao uzgoj "80 posto sveg povrća u Ukrajini i značajan postotak voća i agruma".
Ukrajinski ministar vanjskih poslova Dmitro Kuleba razaranje Nove Kahovke nazvao je "vjerojatno najvećom europskom tehnološkom katastrofom u više desetljeća" i "gnjusnim ratnim zločinom", a predsjednik Volodimir Zelenski "ekološkom bombom masovnog uništenja". Obojica su, naravno, optužili Rusiju. Iako Moskva to odbija i odgovornost za razaranje brane prebacuje na Kijev, čini se da plavljenje donjeg toka Dnjepra ipak više odgovara ruskoj vojsci. Rijeka će na tom dijelu sada biti široka kilometrima, što isključuje mogućnost ukrajinskog uspješnog iskrcavanja na istočnu obalu. Time se oslobađa dio ruskih snaga koje se sada mogu koncentrirati na obranu od dugo najavljivane ukrajinske ofenzive, koja će se izvjesno odvijati više istočno. A kako se Kijev sada mora baviti i ovom kataklizmom, nastali bi kaos početak operacije mogao odgoditi za nekoliko tjedana. Ipak, razaranje brane istovremeno izlaže rusku obranu sjeverno od Nove Kahovke, s obzirom na to da će se Dnjepar tu znatno suziti. Ugrožena će biti i opskrba Krima pitkom vodom, s obzirom na to da se poluotok snabdijeva kanalom iz akumulacijskog jezera. Zanimljivo je da do zaključenja ovog teksta Washington još nije iznio definitivan stav o krivcu.
Izvještaji o početku protuofenzive počeli su stizati neposredno prije razaranja brane, a odnosili su se na područje južne Donjecke oblasti oko gradića Velika Novosilka. U skladu je to s nagađanjima da će Ukrajina pokušati izbiti na Azovsko more i time presjeći kopnenu vezu Rusije s Krimom. Iako se govori o znatnom povećanju intenziteta ukrajinskih napada, još uvijek je vjerojatno riječ o "ispipavanju" i traženju slabe točke. Prema dokumentima koji su procurili iz Pentagona, Kijev je pripremio 12 brigada i oko 60 tisuća vojnika. Ipak, upućeni promatrači upozoravaju da ne treba imati prevelika očekivanja. U namjeri da zadrži teritorij stečen bezobzirnom agresijom, Moskva je izgradila vjerojatno najveći obrambeni pojas rovova i mina viđen u Europi još od Drugog svjetskog rata. Uvelike je upitno hoće li ukrajinska vojska uspjeti probiti tu obranu i po koju cijenu. Načelnik američkog generalštaba general Mark Milley 6. lipnja izjavio je kako će rat "biti dugačak". Stručnjaci za rusku vojsku Michael Kofman i Rob Lee nedavno su upozorili da protuofenziva bez obzira na ishod neće donijeti i kraj rata te da zapad treba računati s dugogodišnjom vojnom potporom Ukrajini.
Sve to znači da trgovci oružjem mogu biti zadovoljni. Prošlotjednim izglasavanjem povećanja vojnog proračuna Danska je tek posljednja u nizu zemalja koje su počele trošiti znatno više novca na sredstva za ubijanje. Istovremeno je Europski parlament odobrio potrošnju 500 milijuna eura na proizvodnju municije i projektila namijenjenih Ukrajini. Emmanuel Macron još je u siječnju najavio 40-postotno povećanje francuskog vojnog proračuna, a poljski premijer Mateusz Morawiecki gotovo podvostručenje izdataka Varšave za obranu, koji bi od ove godine trebali iznositi četiri posto BDP-a. Znatan dio tog novca otići će u Sjedinjene Države. A američki proizvođači oružja profitiraju i od američkih poreznih obveznika, zahvaljujući povećanoj potrošnji vlade u Washingtonu. Prosječna vrijednost dionica pet velikih kompanija za proizvodnju oružja – to su Lockheed Martin, Raytheon, Boeing, Northrop Grumann i General Dynamics – u prvoj godini ruske invazije prosječno je narasla za impresivnih 12,78 posto.
