Nakon katastrofalnih majskih poplava u Gračacu i Obrovcu, a zatim i olujnog nevremena koje je u julu najviše poharalo općine i gradove na krajnjem istoku zemlje, na red dolazi pitanje obnove i odštete građanima koji su pretrpjeli štetu na svojim kućama i poljoprivrednim površinama. Kako to obično biva u ovakvim kriznim situacijama, ugrožena imovina se u prvim momentima donekle sanira i zaštiti, ali preostaju mjeseci, ako ne i godine čekanja na potpunu revitalizaciju ili bar refundiranje nepredviđenih troškova.
Početkom avgusta Vlada je Gradu Obrovcu, zbog materijalne štete na stambenim i gospodarskim objektima, javnoj infrastrukturi i poljoprivrednim kulturama, odobrila sredstva u nešto manjem iznosu od 2,5 milijuna eura. Kako objašnjava dogradonačelnik Stanko Mijić, nakon proglašenja prirodne nepogode napravljena je stručna procjena štete. Ljudi su za privatnu imovinu zasebno podnosili zahtjeve za odštetu. Prema njegovim riječima, pristigli državni novac namijenjen je primarno za popravak objekata u vlasništvu grada te za prometnu i komunalnu infrastrukturu.
- To su namjenska sredstva koja su navedena u odštetnom zahtjevu. Tu spada obnova svih gradskih ustanova kao što su dom kulture, vrtić, komunalno poduzeće, škola, plus kompletne infrastruktura koja potpada pod grad Obrovac, a to su prvenstveno nerazvrstane ceste. U pitanju je velika površina puteva u selima. U gradu ima puno štete, počevši od gradske uprave. Donja etaža bila je metar pod vodom, to se u cijelosti renovira. Poslije Obrovca, najviše štete je u Žegaru i u Muškovcima. Imamo i gubitke u poljoprivredi - tumači Mijić.
Kad će novac?
Još uvijek je nepoznato kada će do pojedinaca doći sredstva koja će im olakšati financijski teret. Zamjena namještaja ili promjena podova nisu jednostavni niti jeftini zahvati.
Kada je u pitanju općina Gračac, šteta se procjenjuje na malo više od 2,5 milijuna eura. Načelnik Robert Juko govori nam da su sabrane sve teške posljedice poplava: na privatnim objektima, u poljoprivredi, graditeljstvu, prometu, opremi, županijskim i općinskim cestama, ali i u sanaciji otpada. U Gračacu je ugovoreno podizanje nasipa i kopanje kanala na području Novog naselja 2, koje je u poplavama najviše stradalo.
- Očekujemo odgovor od Vlade svaki dan. Poslali smo troškovnike i dokumentaciju na vrijeme. S našim sredstvima za održavanje cesta već smo morali intervenirati da bi ljudi mogli pristupiti kućama. U Kijanima je voda odnijela 750 metara ceste. Ova poplava nas je vratila nekoliko godina unazad. Velika smo županija, naša najudaljenija kuća nalazi se od općine 62 kilometra, to je preveliko prostranstvo. I bez ove prirodne nepogode smo u krizi - kaže Juko.
Jednom kada dođe novac od države, namirit će se gubici i u poljoprivredi, ali jedino pod uvjetom da osobe imaju obiteljsko poljoprivredno gospodarstvo. Oni koji su u poplavi izgubili neregistrirane bašte i nasade, ne mogu tražiti obeštećenje.
Situacija u pogledu ažurnosti države izgleda nešto bolje u istočnoj Hrvatskoj i na području zapadnog Srema. Oluja, koja je nosila krovove, rušila dalekovode i čupala stabla, ugrozila je pretežno staračko stanovništvo. Male općine poput Nijemaca i Starih Jankovaca organizirale su pomoć tako što se šteta odmah popisivala pa su ljudi s ovjerenim potvrdama iz općine pohodili firme s građevinskim materijalom. Najveći problem tih dana je bila distribucija crijepa kao i nedostatak radnika i volontera.
Odobrena hitna sanacija
Prema riječima Nebojše Ninića, SDSS-ovog vijećnika u općini Stari Jankovci, na tom području je pokriveno i osposobljeno 95 posto stambenih objekata. Putem vinkovačkog zavoda za socijalni rad pozvani su svi korisnici zajamčene minimalne naknade i svi koji su pretrpjeli štetu na kućama da podignu potvrdu za ostvarivanje prava na jednokratnu naknadu. Za samačka kućanstva isplaćuje se pomoć u iznosu od 331 euro, a za višečlano kućanstvo 464 eura. Vlada je nakon julske elementarne nepogode odobrila 20 milijuna eura za hitnu sanaciju štete na stambenim objektima za osam županija. Najveći iznos otišao je u Vukovarsko-sremsku županiju – nešto više od 7,2 milijuna eura. Dožupan Srđan Jeremić za Novosti je izjavio da je županijska skupština donijela odluku o načinu raspodjele tih sredstava.
- Županijski štab je bio zadužen za saniranje šteta, dao je uputstvo opštinama i gradovima da njihove komisije izađu na teren. Na bazi toga izdavale su se potvrde ljudima za nabavku građevinskog materijala. Prva sredstva Vlade su bila usmerena za saniranje troškova koji su bili namenjeni za građevinski materijal, za hitno pokrivanje krovova. Cilj nam je bio da svi ljudi imaju krov na glavom. U primarnom fokusu nisu bili pomoćni objekti, ali su se ljudi samoinicijativno uključili u njihov popravak. Što se tiče uništenih poljoprivrednih kultura, tu ćemo tek da vidimo kakve će korake država poduzeti - objašnjava Jeremić i dodaje da su društvene zgrade koje su stradale u nevremenu većinom prethodno bile osigurane.
Međutim, nenadoknadiva šteta nastala je u prehrambenim zalihama kućanstava. Sela na istoku bila su i po nekoliko dana bez struje pa je propalo svo zaleđeno meso i povrće namijenjeno višemjesečnoj konzumaciji. Problem se nastojalo ublažiti kroz pakete pomoći koji su pristizali na nevremenom pogođeni prostor. Srpsko narodno vijeće i SDSS podijelili su 120 humanitarnih paketa za pripadnike srpske zajednice koji su nastradali u Starim Jankovcima, Sremskim Lazama, Oroliku i Banovcima.
