Diljem Hrvatske u punim crkvama pravoslavni vjernici obilježili su Badnje veče i Božić. U prisustvu predstavnika vlasti, drugih vjerskih zajednica i vjernog naroda, poslane su poruke mira. Večernje bogosluženje u sabornom hramu sv. Preobraženja Gospodnjeg u Zagrebu služio je mitropolit zagrebačko-ljubljanski Porfirije sa sveštenstvom i monaštvom.
Božićne želje su gotovo identične: na prvom mestu je zdravlje, zatim posao onima koji ga nemaju te puno ljubavi, sreće i sloge
- Bog je na današnji dan darovao čoveku smisao života, koji je moguće ostvariti jedino kroz zajednicu - rekao je on i pozvao vjernike da se ne boje niti ne srame da budu ono što jesu.
- Niko od nas nije birao gde će biti rođen, u kojem narodu i veroispovesti, ali nam je Bog omogućio da budemo jedan narod. To, međutim, zavisi od nas. A mnogi dopuštaju sebi da mrze bilo susede ili nekog ko se nalazi negde na drugom kraju planete, kao i da mirno slušaju kako se vrši nasilje nad pojedincima i narodima. Pravi smo ljudi ako smo neustrašivi protiv mržnje koju nosimo u sebi, pravi smo hrišćani kad se radujemo za one druge - rekao je mitropolit i upozorio da je traženje krivice u drugome siguran put u poraz.
- Blagoslov je biti Hrvat, Mađar, Italijan, Rom, Rumun i pripadnik svakog naroda, ali je blagoslov biti i pravoslavni hrišćanin Srbin. Molim vas da se ne bojite da budete ono što jeste, a moje je iskustvo da postoji strah u vama. Ne ulazim u to koliko je opravdan, ali sam siguran da od vas zavisi da li ćete biti hrabri i postojani - kazao je Porfirije prisutnima, među kojima su osim predstavnika različitih vjerskih zajednici bili i Mate Granić u ulozi izaslanika predsjednice Kolinde Grabar-Kitarović te ministar pravosuđa Dražen Bošnjaković kao izaslanik premijera Plenkovića. Obredu si nazočili i gradonačelnik Zagreba Milan Bandić, predsjednik Savjeta za nacionalne manjine Aleksandar Tolnauer, predsjednik SDSS-a Milorad Pupovac, ambasadorka Srbije Mira Nikolić i njene kolege iz Grčka i Cipra.
Na tradicionalnom božićnom prijemu u Muzeju SPC-a mitropolit, predstavnici vjerskih zajednica, državnih i gradskih vlasti prenijeli su svoje pozdrave uz generalni stav da su mir, ljubav i milosrđe nasušno potrebni, a sama večernju liturgiju i prijem svojom su pjesmom i svirkom uveličali članovi hora ‘Mojsije Petrović’ iz Beograda. Crkva je bila puna i na božićnoj liturgiji koja je održana u nedjelju. Poslanicu patrijarha Irineja pročitao je arhijerejski namjesnik zagrebački Duško Spasojević. U njoj se ističe da se vijest Hristovog rođenja objavljuje i svijetu u kojem zvecka oružje, u kojem se sprovodi nasilje nad pojedincima i narodima, u kojem vladaju nejednakost i socijalna nepravda, u kojem su nevina djeca žrtve ratnih sukoba, različitih vrsta zloupotreba i gladi, nad kojim je svakodnevno nadvijena nuklearna prijetnja.
Patrijarh Irinej upozorio je i na izumiranje naroda: ‘Ništa nam neće vredeti ni država, niti uređeni gradovi i sela, ni ekonomski napredak kome toliko težimo, niti sva dobra ovoga sveta, ako kao narod postepeno, ali sigurno nestajemo. Našim hrišćanskim precima nije bilo teško da tokom svoje burne istorije, iznova, posle najtežih iskušenja i nevolja, a nekada i doslovce iz pepela, vaspostave državu, privredu, kulturu i sve ono što ih je oduvek činilo pripadnicima istinski evropske civilizacije.’
Badnji dan i Božić tradicionalno su proslavljeni i širom Dalmacije. U svim hramovima i manastirima Eparhije dalmatinske vjernici su se sabirali na večernjim bdenijima i svečanim liturgijama. Sječa Badnjaka, simbolično pijukanje djece u slami i priprema božićne trpeze, običaji su koji se poštuju u svakom pravoslavnom domu i na najljepši način čuvaju vjekovnu tradiciju predaka.
- Običaj je isti od kada ja znam za sebe. Na Badnji dan se zorom ide u sječu Badnjaka koji se polažu ispred kuće, do večeri. Uveče ih domaćin unosi na ognjište pozdravljajući ukućane pozdravom: ‘Dobro veče, na dobro vam došlo Badnje veče’. Ranije su majke djecu darivale suvim smokvama, orasima, a djeca su žitom posipala badnjake, da godina bude rodna i bogata. Danas je vrijeme drugačije, koliko sela - toliko vela(običaja), ali malo se toga promjenilo ali je u suštinа Praznika ostala ista - kaže Slobodanka Martić iz Žagrovića. Za one koji se strogo pridržavaju pravoslavnih običaja u vrijeme praznika, Badnjim danom okončava se i četrdestodnevni božićni post, pa se na taj dan još sprema posna hrana, tradicionalno kuva bakalar i pije malo crnog vina.
U brojnim domovima se bakalar sprema na Badnjak. Nakon ručka, popije se malo crnog vina, kako su stariji znali reći ‘da krv bude bolja’. Taj običaj se očuvao do danas. Uveče se odlazi u crkvu gdje se pale badnjaci, a badnjakove grančice odnose u domove. Za Božić se sprema bogatija trpeza i cicvara koja je, u Dalmaciji, uz pečenicu, glavni simbol Božića. Po pravoslavnom običaju, Božić se u svim hramovima i domovima vjernika proslavlja tri dana.
Zbog neuobičajeno toplog vremena za ovo doba godine, proslava Badnje večeri i Božića ove godine je na istoku Hrvatske okupila puno veći broj ljudi nego prošle. Pravoslavni vernici su u Vukovaru proslavili Božić na jutarnjim liturgijama u hramovima; Svetog oca Nikolaja u centru grada, Prepodobne matere Paraskeve na Dobroj vodi i Svetog kralja Stefana Dečanskog u Borovu naselju te u prigradskim naseljima Sotin i Lipovača. Uz tradicionalno lomljenje česnice čitana je poslanica patrijarha Irineja. Svečano je bilo i uoči praznika Hristovog rođenja, na Badnje veče, kada se nakon večernjeg bogosluženja održava tradicionalni obred paljenja badnjaka. Aktivisti vukovarskog SDSS-a su ispred hramova služili čaj i kuvano vino, a najmlađima peciva.
Zamenik gradonačelnika Vukovara iz reda srpske nacionalne manjine Srđan Milaković je drugu godinu, na dve lokacije u Vukovaru, zajedno sa članovima Kulturno-umetničkog društva ‘Sloga’ građanima delio pečene girice i čaj te voće za decu. U Borovu je i ove godine nakon paljenja badnjaka upriličen spektakularni vatromet koji osim meštana privlači i stanovnike okolnih sela. Aktivisti borovskih udruženja Plavi Dunav i Zavičajnog udruženja Srba Ozrena i Posavine služili su kuvano vino i slatku kuvanu rakiju. Božićne želje stanovnika su gotovo identične, a na prvom mestu je zdravlje, zatim posao onima koji ga nemaju te puno ljubavi, sreće i sloge. Vukovarski podoodbor SKD ‘Prosvjeta’ je i ove godine organizovao program s besedom protojereja-stavrofora Slobodana Blažića, duhovnim i drugim prikladnim pesmama i recitacijama.
Na Badnje veče upriličeno je osveštanje i paljenje Badnjaka u hramovima pakračke parohije. Prvo u hramu Svetog Georgija u selu Kusonje, a nakon toga i u Sabornom hramu Svete Trojice u Pakracu, pakrački paroh Đorđe Teodorović i Luka Bosanac osveštali su Badnjake i položili ih na vatru pred mnogobrojnim narodom.
- Veseli činjenica da je hram u Pakracu bio pun i da se toliko naroda okupilo, kao i u Kusonjima. Drago mi je da pored naših aktivista koji su nam puno pomogli u posluženju naroda, da su se uključili i članovi VSNM-a Grada Pakraca, kao i da nam ovo postaje tradicionalna aktivnost - rekao je Nikola Ivanović, zamjenik gradonačelnice i predsjednik VSNM-a Grada Pakraca. Ivanović se pohvalio i darivanjem badnjaka i slame na Božićnom prijemu SNV-a u Zagrebu premijeru Andreju Plenkoviću.
- U razgovoru s Plenkovićem ukazao sam na položaj srpske zajednice u Pakracu i Požeško-slavonskoj županiji, na potrebu daljnjih ulaganja u pogledu infrastrukture kao i unapređenja sveukupnih odnosa u lokalnim zajednicama, rekao je Ivanović.
U obnovljenom srpskom hramu Svete Petke u Sjeničaku na Kordunu, na Badnji dan održano je večernje bogosluženje i tradicionalno palenje Badnjaka. Slavlje u čast rođenja Bogomladenca predvodio je nadležni paroh iz Karlovca Goran Slavnić. On je, po običajima za ovaj hrišćanski praznik, najmlađim mještanima podijelio božićne poklone. Zahvaljujući toplom vremenu i neradnom danu, božićnim svečanostima je prisustvovao veliki broj vjernika, među kojima je bilo onih koji su došli iz Karlovca, Zagreba i drugih gradova. Oni su uz krijes i kuhano vino dočekali ponoć i Božić.
Na hramu Svete Petke u Sjeničaku prvi put su se oglasila i sva tri zvona koja su nedavno montirana zahvaljujući donaciji mještanina Miloša Pruginića. Zvona su elektificirana, a hram će uskoro biti priključen i na lokalnu elektromrežu uz pomoć donacija Kordunaša iz Čikaga. Badnjak i Božić i ove su godine dočekani i proslavljeni u svim hramovima na području Gornjekarlovačke eparhije Srpske pravoslavne crkve. Večernje bogosluženje u prepunom hramu Svetog Nikole u Karlovcu na Badnjak služio je treći karlovački paroh Predrag Sušić, dok je svetu liturgiju na sam Božić u istom hramu predvodio episkop Gerasim. I u prepunom manastiru u Donjem Budačkom bogosluženje na Badnjak predvodio je arhimandrit Naum. Slično je bilo u Kolariću, Gornjem Skradu, Veljunu i drugim mjestima.
Na badnje jutro, prije svitanja, u baranjskom selu Bolmanu, u rezanje badnjaka krenuo je veliki traktor s prikolicom punom ljudi, momaka, pa i djece, predvođenih načelnikom Općine Jagodnjak Stevom Mlinarevićem te predsjednikom i članovima Crkvenog odbora, uz blagoslov bolmanskog paroha jereja Srđana Trajkovića. Bilo je zanimljivo vidjeti prikolicu punu hrastovih grana i ljudi, koje su pozdravljali prolaznici uz uzajamno čestitanje Badnjaka. A na Badnjak puno posla imaju domaćice, koje moraju spremiti večeru za Badnje veče, ali i božićni ručak. U Bolmanu se i danas održava običaj da se na Badnjak poslije podne ide na groblje, gdje se – uz zapaljene svijeće – na grobovima ostavljaju jabuke i orasi, a također i nešto slatko, najčešće bomboni.
Paljenje badnjaka u Bolmanu relativno je novi običaj. Ove godine badnjak se tek četvrti put palio pred Hramom svetih apostola Petra i Pavla. Jerej Trajković, osvećujući badnjake, u besjedi je naveo kako je zadovoljan podrškom mještana tom novouvedenom običaju. A osvećenju i paljenju badnjaka prisustvovalo je preko stotinu osoba. Na Badnje veče nije izostalo ni tradicionalno čekanje da se u šest sati oglase crkvena zvona, kad se u kuću unosi slama, a zatim je nebo nad Bolmanom ukrasio vatromet, koji je ovog puta bio raskošniji nego ikada. Isto tako, po stoljetnoj tradiciji, ‘vertep’ je obilazio selo, idući od kuće do kuće, s već poznatim igrokazom, u kome dječaci glume cara Iroda, mudrace s istoka: Valtazara, Gašpara i Melkiora te prvog pastira i pastira Gubu, koji nosi kasu za darovanje, a ostali na smjenu nose maketu crkve.
Sve u svemu, u Bolmanu su Badnjak i Božić obilježeni dostojanstveno, ali je izostala hladnoća i zima. Umjesto toga vrijeme je više podsjećalo na - Uskrs.
