Na našem portalu možete pronaći adrese kioska koji prodaju Novosti, a u najnovijem broju pročitajte:
Aritmetika politike Marinka Čulića: Familija
Bruxelles je gromoglasno odahnuo nakon što su Le Pen i Janša izgubili izbore jer time Evropa ostaje u centru ili se u njega vraća. Ali Hrvatska je napravila evidentan iskorak prema familiji ultrakonzervativnih zemalja srednje i istočne Evrope, i to zahvaljujući i Plenkoviću i Milanoviću
Tisućljetna Udba
Tema Udbe i udbaša, oko koje su srušeni zadnji mostovi suradnje Andreja Plenkovića i Zorana Milanovića, vlada hrvatskom političkom scenom već trideset godina, a da pritom malo koga u široj javnosti doista zanima. Cijena je to i ostavština vlasti Franje Tuđmana. Piše Ivica Đikić
Nagrade novinarima Novosti
Marinko Čulić dobitnik je nagrade "Otokar Keršovani" za životno djelo, a Tamara Opačić nagrade "Marija Jurić Zagorka" za pisano novinarstvo. Boris Dežulović proglašen je novinarom godine za kolumne objavljene na portalu N1. Piše Andrea Radak
Kosti i dalje u mikseru
"Ako se nešto već želi posuditi od Španjolske, onda to može biti samo defrankizacija, a ne stvaranje totalitarne fašo-komunističke zemlje, na čelu s polutanskim Tuđmanom koji je jednim dijelom svojega trupla i udova sastavljen od Tita, a drugim od Pavelića", napisao je Marinko Čulić 1996. u Feralu, a njegova analiza aktualna je i danas. Piše Hrvoje Šimičević
Svačiji udes
Izuzetna je odgovornost državne politike za sudbinu hrvatske brodogradnje koja se s krahom splitskog brodogradilišta pokazuje u punom svjetlu klasične tragedije. Nije stoga čas za trijumfalne a-šta-smo-vam-govorili istupe. Piše Igor Lasić
Lovac na gušterice
Kada svoju pisaniju, od prve do zadnje rečenice, nakrca insinuacijama, falsifikatima i podvalama, ne bi li proizveo utisak da je kao slobodar i kritičar vlasti izložen progonu režimskih snaga, nije čudo da se Bešker izgubi u šumi kontradikcija koju je sam zasadio. Piše Viktor Ivančić
Balkanski put smrti
Od zatvaranja izbjegličke rute 2016. godine na Balkanu je smrtno stradalo barem 259 migranata, a veliki broj njih poginuo je u zemljama bivše Jugoslavije, govore javno dostupni podaci koje prikuplja međunarodna grupa aktivista i istraživača. Realan broj umrlih, međutim, vjerojatno je daleko veći. Piše Tamara Opačić
Opet gore kresovi
Trnjanski kresovi nisu više Woodstock na Savi, ali Mreža antifašistkinja Zagreba godinama ih obnavlja i revitalizira. Ovogodišnji program je bogat i raznolik, kulminirat će 7. maja paljenjem kresova, a organizatore jedino brine prognoza vremena. Piše Nenad Jovanović
Kad desnica broji krvna zrnca
Napadi desničarskih saborskih zastupnica i zastupnika na novoimenovanu potpredsjednicu Vlade Anju Šimpragu, kojoj su zamjerili čak i to što je kao dijete nakon Oluje završila u izbjegličkoj koloni, iznova pokazuju koliko je teško biti Srpkinja u Hrvatskoj, a na svakoj idućoj razini nižoj od Vlade to postaje još teže. Piše Paulina Arbutina
Zanemaren manjinski i klasni moment
Nina Čolović iz Odjela za obrazovanje SNV-a kaže da gašenje programa na srpskom jeziku i ćiriličnom pismu zadire u prava roditelja i djece pripadnika manjina. Piše Anja Kožul
Strah od reprize
Prije više od 30 godina mislio sam da se zločin poput ovog u Gudovcu više nikada ne može dogoditi, ali sada više nisam tako uvjeren, rekao je predsjednik Antifašističke lige Zoran Pusić u Gudovcu. Piše Goran Gazdek
Intervju, Mladen Anđelić: Dvaput na prijekom sudu
Kad sam se vratio u selo nakon drugog suđenja ustaše su ga već kompletno bile iselile u logore, a desetero mojih susjeda i sunarodnjaka ubile. Tada sam odlučio da ću otići u šumu i pridružiti se partizanima, rekao je antifašist s kalničkog područja koji je doživio stotu i pobijedio koronu. Intervju vodio Zoran Vitanović
Prvomajski vestern
Trenutak je bio da se pokaže malo razumijevanja i za poslodavce, kao i da se čuje barem trun samokritike od sindikalaca, ali umjesto toga prvomajska predstava ponovno se odigrala po starom scenariju – pozitivci su nosili bijele, a negativci crne šešire. Piše Milan Gavrović
Zora boljeg ZOR-a
Pregovori oko ZOR-a, koje s Vladom vode središnjice, trebaju završiti ili dogovorom ili industrijskom akcijom. Ako opet bude kako Vlada hoće, onda to nije dogovor, rekao je Mario Iveković na okruglom stolu Inicijative za radnički ZOR koja, uz ostalo, traži skraćivanje radnog tjedna s 40 na 35 sati. Piše Ivana Perić
Dividende rata
Prema recentnom izvještaju triju nezavisnih američkih organizacija, menadžeri najvećih američkih naftnih kompanija bili su upućeni u izvjesnost ruske invazije na Ukrajinu, što im je omogućilo da na dionicama i dividendama ostvare profite bez presedana u novijoj povijesti. Piše Tena Erceg
Nudi se istok i zapad
Nakon što je glasala za UN-ove rezolucije kojima se osuđuje ruski napad na Ukrajinu, SAD i EU od Srbije traže da makar simbolično uvede pokoju sankciju Rusiji, ali kao zaštitu od ruskih protumjera zasad joj nude samo priključenje na grčki LNG terminal koji se počeo graditi u Aleksandropoliju. Piše Zoran Daskalović
Gorka pogača
Povratak ukrajinskih žitarica na međunarodno tržište dobra je vijest za niz zemalja, mahom siromašnih, koje ovise o uvozu iz te zemlje i iz Rusije. Izvršni direktor UN-ovog Svjetskog programa za hranu još je početkom ožujka upozorio da je izbijanje rata rezultiralo povećanom gladi u svijetu i nesigurnošću u opskrbi hranom. Piše Tihomir Ponoš
Maksimir i Mirogoj Sinana Gudževića: Osim u Firenci
Osim je u moje djetinjstvo ušao ranih šezdesetih, najprije u uši. Čudno prezime, nikad čuto, predlog s genitivom, a igra za Željezničar. Golman Radović, polutka Osim, golove daje Smajlović. Dugo je bio samo zvuk iz tranzistora. Sve do aprila 1968. Tada je ušao i u oči
Intervju, Tena Štivičić: Moje nade su u ekologiji
"Zagazila sam u fazu života kad pišem protestna pisma zastupnicima u parlamentu. Od lokalnih ekoloških pitanja do apeliranja za reforme zakona o izbjeglicama, azilantima, Istanbulskoj konvenciji i slično. Ne znam koliko postižem, ali možda ipak više nego da se zamatam u žuto-plavu zastavu", govori nagrađivana dramatičarka o najnovijem komadu "64" i trenutku u kojem živimo. Intervju vodio Bojan Munjin
Melodije Zemlje i svemira
Fontaines D.C., Spiritulized i King Gizzard and The Lizard Wizard možda obitavaju na zajedničkoj planeti, ali dolaze iz drugog svemira. Irski buntovnici, engleski svemirci i australski vanzemaljci predvode val koji odbija etikete i ruši granice žanrova. Piše Karlo Rafaneli
TV rašetanje Borisa Rašete: Strujadinu ususret
Fućkaš ti Veliku Srbiju i srpski svet! Nakon desetljeća provedenih na kojekakvim stranputicama povijesti, Srbija ipak kreće u pravom smjeru. Postignut je dogovor o financiranju električnog automobila koji će se proizvoditi u Kragujevcu. Dolazi – strujadin