Model "najbržeg prsta" mogao bi biti svrstan među najveće malverzacije otkad je koncept natječaja i javne nabave uveden u Hrvatskoj. Nadležna tijela nedavno su pokrenula istragu, nakon što je poništen poziv u vrijednosti od 141 milijun kuna za novoosnovana poduzeća. Problem, međutim, nije izoliran u jednom kvarnom postupku, u kojem su neki od dobitnika koristili nedozvoljene robotizirane prijave pa su se prijavljivali manje od sekunde nakon objave natječaja. Tvrtka Omega software, koja je održavala sustav eFondovi za raspodjelu evropskih financija preko natječaja što su ih raspisivale javne institucije od 2016. do sredine 2021. godine, rekla nam je nedavno da zaštita modela "najbržeg prsta" od botova i malignih softvera nikada nije postojala. Po njihovoj verziji priče, resorno Ministarstvo regionalnog razvoja oglušilo se na upozorenja i prijedloge da nadograde sustav protiv automatiziranih prijava.
Da su istražna tijela doista krenula analizirati eFondove i cjelokupnu priču potvrdili su nam iz spomenutog Ministarstva. Na zamolbu da se očituju vezano uz tvrdnje firme Omega software, poručili su da ne mogu odgovoriti "s obzirom na to da je za navedeni upit u tijeku otvorena službena istraga". Pitanje je koliko daleko u prošlost će ova istraga ići i jesu li tragovi zametnuti. Recentni napis u tjedniku Nacional sugerira da su neimenovani djelatnici u državnim službama potencijalno bili povezani s određenim prijaviteljima bliskima vlasti, za koordinirano namještanje najmanje jednog natječaja, onog s početka teksta.
Upozorenje o manjkavostima koncepta "najbržeg prsta", odnosno otvorenog postupka u modalitetu trajnog poziva, godinama se spominje u javnosti. Ne zbog eksplicitne korupcije, koliko zbog prigovora da takav sustav počiva na nagrađivanju manje kvalitetnih rješenja. Niz analiza pokazuje da su pobjednici trebali dobiti tek 70 bodova propisanih natječajem. Budući da je prihvaćanje prijava bazirano na redoslijedu zaprimanja dokumentacije, odbijenice bi uslijedile za sve tvrtke, pojedince i tijela javne vlasti koji se nisu javili dovoljno brzo, bez obzira na bolju kvalitetu njihove ponude. Tako je u zadnjoj dekadi odrađeno više od 45 natječaja u vrijednosti većoj od 10 milijardi kuna, u raznim sektorima: od financiranja novih poduzeća, energetske obnove kuća, zgrada i vozila na ekološki prihvatljiv pogon, pomoći za nevladin sektor, pa sve do natječaja rezerviranih isključivo za gradove i općine.
Analiza Novosti pokazuje da je godinama prije aktualne državne istrage postojalo niz znakova o potencijalnom korištenju automatiziranih prijava, odnosno botova, koji su nekim takmacima dali nedozvoljenu prednost nasuprot onima koji su se nastojali manualno prijaviti. Koncem svibnja ove godine, manje od dva tjedna prije poništenja natječaja za novoosnovana poduzeća, okončan je tender za "Komercijalizaciju inovacija" vrijedan 380 milijuna kuna, iz Nacionalnog plana oporavka i otpornosti. Izvori Poslovnog dnevnika – nezadovoljni prijavitelji koji su analizirali natječaj – utvrdili su da su u prvoj sekundi zaprimljene 354 prijave. Sustav prijava je postavljen tako da je nemoguće bez pomoći botova aplicirati u tako kratkom roku, što znači da je i ovaj postupak bio kontaminiran potencijalno masovnom prevarom. Uz to, isti su izvori utvrdili da su u natječajnu dokumentaciju naknadno uneseni i antidatirani dokumenti s dopunjenim uputama, što je mogući pokazatelj pomoći iz nadležne institucije, Ministarstva gospodarstva. Pozvali su državu na forenzičku analizu natječaja i ukazali na izrazito slabu zaštitu od automatiziranih prijava.
No iz tog su resora odbili poništiti natječaj. Iako su priznali detekciju određenog broja neregularnih prijava i njihovu prijavu nadležnim institucijama, iz drugog resora, Ministarstva financija, poručili su da su kod razvoja eFondova "primijenjeni najviši sigurnosni standardi". Ponovimo da iz Omega software, tvrtke koja je održavala ovaj sistem za prijave od 2016. do 2021. godine, tvrde suprotno: zaštita od botova nije postojala. Nisu, doduše, rekli koji ministar se oglušio na njihove sugestije da se ona uvede: je li bilo riječ o Gabrijeli Žalac ili Tomislavu Tolušiću, koji su uhićeni zbog sumnje u zlouporabu fondova Unije. Informacija o možebitnom sigurnosnom proboju samo jednog natječaja od gotovo 400 milijuna kuna skandal je sam po sebi. No njih je bilo više.
Poziv Ministarstva graditeljstva za energetsku obnovu višestambenih zgrada iz svibnja ove godine, u iznosu od 300 milijuna kuna, trajao je prema nekim izvorima 1,14 sekundi, kad je dosegnuo 200 posto ukupno raspoloživog novca za bespovratne subvencije. Godinu prije, nezadovoljni prijavitelji pobunili su se na brzinu zatvaranja natječaja za energetsku obnovu obiteljskih kuća, u vrijednosti većoj od 200 milijuna kuna. Poticaji za električna vozila za građane i firme, raspisani 2020. godine preko Fonda za zaštitu okoliša, u vrijednosti od 44 milijuna kuna, trajali su nešto duže prije iscrpljivanja budžeta – manje od dvije minute. "Poslali smo prijavu jučer u 11:00:56.07, odnosno u 56-oj sekundi što je izgledalo jako dobro. U međuvremenu smo primili Obavijest o neuspješnom podnošenju projektne prijave budući da je predmetni poziv u međuvremenu obustavljen temeljem iznosa bespovratnih sredstava u prethodno zaprimljenim prijavama. Do 35. sekunde je potrošeno već oko 200 posto sredstava te financijske omotnice", citirao je Gong iskustva prijavitelja jednog tendera iz Evropskog fonda za regionalni razvoj, u studiji koju je nazvao "Državni udari na civilno društvo potpomognuti EU fondovima".
Ponajveći protesti protiv ovakvog modela upućeni su upravo iz nevladinih organizacija. Kroz više otvorenih pisama zatražili su prestanak korištenja spomenutih poziva. Radilo se konkretno o protupandemijskoj pomoći za rad NGO-a. U studenom 2020. godine 150 udruga uputilo je Ministarstvu rada zahtjev za obustavom nauma da se Covid-natječaji u vrijednosti od 80 milijuna kuna provedu putem najbržeg prsta. Kao jedan od razloga navedena je činjenica da je u prošlim pozivima "u svega nekoliko sekundi od trenutka kada je prijava bila moguća ispunjena propisana kvota za projekte koji će ući u razmatranje". Mjesec kasnije više od sto udruga poslalo je prigovor zato što se tender "Jačanje kapaciteta OCD-a za odgovaranje na potrebe lokalne zajednice" vrijedan 100 milijuna kuna provodi putem istog modela. No statistika o poništenju poziva s ovakvim sumnjama poprilično je minorna. Sve do ove godine Ministarstvo gospodarstva, koje je dalo najviše subvencija putem ovog modela, poništilo je jedan natječaj 2020. i drugi 2018. godine. U potonjem slučaju, kad je vrijednost tendera bila 200 milijuna kuna, dobitnici su se prijavili u roku od tri sekunde.
U ožujku ove godine oporba je preko SDP-a predložila osnivanje Istražnog povjerenstva za utvrđivanje učinkovitosti funkcioniranja sustava raspolaganja fondovima Europske unije i nadzora mogućih nepravilnosti, nezakonitih radnji i korupcije. Zahvaljujući glasovima HDZ-ove većine sve je ostalo samo na prijedlogu.
"Imamo tri mogućnosti: odgovor A su botovi, odgovor B su gejmeri i odgovor C su HDZ-ovci. Na terenu se čuju priče o tome kako oni koji imaju tzv. vertikalu prema gore, bilo da se radi o jedinicama lokalne samouprave, bilo da se radi o privatnicima, dakle da oni koji su bliski HDZ-u i HDZ-ovcima imaju informacije daleko ranije, pa pripremljeni čekaju natječaje", poručila je u lipnju Ivana Kekin, saborska zastupnica i predsjednica Nove ljevice, referirajući se na neobično kratke rokove okončanja natječaja preko modela "najbrži prst".
Iz Vlade su na koncu nedavno najavili ukidanje ovog modela za naredne subvencije. Pitanje je, međutim, koliko je u zadnjih desetak godina do te odluke izvučeno novca nedozvoljenim metodama. I hoće li nadležna tijela, pod upravom HDZ-ovih kadrova, učiniti sve da otkriju razmjere prevare.
