Mala i široj javnosti nepoznata zagrebačka udruga Institut za stručno usavršavanje mladih (ISUM) posljednjih godina ne služi samo kao poligon brojnim mladima iz najužeg kruga premijera Andreja Plenkovića, već i kao rasadnik potencijalnih sukoba interesa. Ta udruga bivše je radno mjesto aktualnog ministra rada i mirovinskog sustava Marka Pavića, čovjeka od velikog premijerovog povjerenja.
U svojim službenim biografijama dostupnima na stranicama Vlade i Ministarstva rada, Pavić navodi da je u ISUM-u bio zaposlen od 2015. do 2016. kao stručni voditelj projekata. U toj udruzi je, kako se pak navodi na njenim stranicama, ostavku na članstvo podnio 20. prosinca 2016. zbog imenovanja na dužnost državnog tajnika u Ministarstvu rada, s koje će u lipnju 2017. doći na onu ministra. Pavić je na dužnost stupio 22. prosinca 2016., ali se u njegovoj imovinskoj kartici navodi da je završetak radnog odnosa u Institutu nastupio 27. prosinca 2016., odnosno pet dana kasnije. Međutim, Novosti su došle u posjed dokumenta koji pokazuje da Pavić ni tada nije napustio sve dužnosti koje je imao u toj udruzi, gdje je bio i direktor tvrtke Centar za društveno poduzetništvo, koju je udruga osnovala 2015. godine. Riječ je o ugovoru za razvoj društvenog poduzetništva vrijednom 350 tisuća kuna koji je Pavić u ime Centra za društveno poduzetništvo potpisao sa zagrebačkim gradonačelnikom Milanom Bandićem 29. prosinca 2016., dakle tjedan dana nakon što je već preuzeo dužnost državnog tajnika.
Luka Bogdan, nekadašnji asistent europarlamentarca Plenkovića, postao je u lipnju 2017. zamjenik upraviteljice Nacionalne zaklade, gdje su tada iz ISUM-a zaposlene i Maja Mustač i Rea Čutura, sestra Karle Ressler, supruge premijerovog savjetnika
Centar za društveno poduzetništvo prilikom osnivanja je registriran na Pavićevoj kućnoj adresi, gdje se u sudskom registru vodi i danas, a zanimljivo je da Pavić nigdje u svojim ekstenzivnim službenim biografijama ne navodi da mu je bio na čelu. Danas se, prema podacima registra, na čelu Centra nalazi Luka Bogdan, bivši tajnik Instituta za stručno usavršavanje mladih. Bogdan je, kao i Marko Pavić, bio jedan od asistenata Andreja Plenkovića za vrijeme njegovog mandata u Europarlamentu. Aktualni je HDZ-ov predsjednik Vijeća gradske četvrti Gornji grad – Medveščak, ali i zamjenik upraviteljice Nacionalne zaklade za razvoj civilnog društva, koja udrugama godišnje raspodjeljuje na desetke milijuna kuna. U sudskom se registru navodi da je Bogdan postao direktor Centra 27. prosinca 2016., što je prilično sporno jer je Pavić, podsjećamo, ugovor kojim od Grada Zagreba dobiva 350 tisuća kuna potpisao kao direktor istog Centra dva dana kasnije.
No ime 29-godišnjeg Luke Bogdana zanimljivo je i zato što s njime počinje niz onih iz spomenute udruge koji su, kada je Pavić postao ministar, dobili radna mjesta u Nacionalnoj zakladi za razvoj civilnog društva. Bogdan je za zamjenika upraviteljice Cvjetane Plavša-Matić imenovan u lipnju 2017. nakon munjevitog razvoja događaja. Najprije su 8. lipnja na sjednici Vlade imenovani novi članovi Upravnog odbora Nacionalne zaklade, a dan kasnije u Saboru su potvrđeni novi članovi Vlade, među kojima i aktualni ministar rada Marko Pavić. Novi upravni odbor Nacionalne zaklade 13. lipnja na svojoj prvoj, konstituirajućoj sjednici donosi novi Pravilnik o ustrojstvu stručne službe kojim se prvi put uspostavljaju mjesta zamjenika upraviteljice. To tek kreirano radno mjesto zamjenika upraviteljice potom preuzima Luka Bogdan, iako ima završenu samo srednju školu i upitno radno iskustvo.
Bogdan pritom dobiva zamjeničko zaduženje za programe Europske unije, a Pavićevo Ministarstvo rada i Nacionalna zaklada ključna su tijela za povlačenje sredstava iz Europskog socijalnog fonda, jer je Ministarstvo u tome upravljačko, a Zaklada posredničko tijelo.
- Imajući u vidu uloge tijela u sustavu upravljanja Europskim socijalnim fondom, odnos Ministarstva i Nacionalne zaklade izuzetno je važan jer ta dva tijela daju suglasnost za objavu natječaja za prioritet unutar programa iz područja civilnoga društva. Posebno se tu ističe specifični cilj nazvan Razvoj kapaciteta organizacija civilnog društva, osobito udruga i socijalnih partnera, te jačanje civilnog i socijalnog dijaloga radi boljeg upravljanja, čija je ukupna vrijednost 81,3 milijuna eura - kaže za Novosti izvor dobro upoznat s radom dvaju tijela, napominjući usput da su ta sredstva na čekanju i da se ne iskorištavaju.
Istog mjeseca kada Bogdan postaje zamjenik upraviteljice, u Nacionalnu zakladu, u kojoj je od 2010. do 2012. i sam Plenković bio član Upravnog odbora, dolaze još neki suradnici Bogdana i Pavića iz udruge ISUM. Naime, Nacionalna zaklada 21. lipnja 2017. raspisuje natječaj za zapošljavanje putem kojeg su posao dobile Maja Mustač i Rea Čutura. Objema je prema shemi stručne službe nadređen upravo Luka Bogdan. Prva od njih, Maja Mustač, bila je ravnateljica udruge ISUM u vrijeme kada je Bogdan tamo bio tajnik, a Pavić voditelj projekata, a u Nacionalnoj zakladi je zaposlena kao suradnica za pripremu programa. Druga, Rea Čutura rođena Rančić, sestra je Karle Ressler, supruge Karla Resslera, savjetnika i jednog od najbližih suradnika premijera Plenkovića. Resslera, koji je inače posinak HDZ-ovog veterana Vladimira Šeksa, Plenković je nedavno postavio za šefa radne skupine za izradu novog HDZ-ovog statuta. Ressler i njegova supruga Karla bliski su ultrakonzervativnim udrugama Vigilare i Centar za obnovu kulture. U vrijeme dok je Marko Pavić bio zaposlen u udruzi ISUM, Karlina sestra Rea Čutura bila je polaznica na projektu udruge Črnkas Job Club koji je vodio upravo Pavić, a koji je u lipnju 2016. bio predstavljen u Bruxellesu u organizaciji tadašnjeg europarlamentarca Plenkovića, kada su tamo putovali Pavić i Bogdan. Nakon toga je Rea Čutura zaposlena u ISUM-u kao Pavićeva suradnica na pisanju EU projekata. Kada je u lipnju 2017. zaposlena u Nacionalnoj zakladi, dobila je mjesto suradnice za praćenje provedbe projekata.
Od ljudi iz ISUM-a danas je u uskom krugu premijera Plenkovića i Marko Milić, sin televizijskog novinara Gorana Milića, koji je bio projektni suradnik ISUM-a
Ove godine udruga ISUM, bivše radno mjesto Marka Pavića, Luke Bogdana, Maje Mustač i Ree Čuture, dobila je od Nacionalne zaklade, u kojoj posljednje troje danas rade, financijsku podršku od sto tisuća kuna, što je najveći iznos od svih prijavljenih u području Izvaninstitucionalni odgoj i obrazovanje. Natječaj za ta sredstva raspisan je još u lipnju 2017., a kako je Maja Mustač prema podacima sa stranica ISUM-a ostavku na mjesto ravnateljice te udruge dala tek 18. kolovoza, proizlazi da se tog lipnja istovremeno prijavila i na natječaj za sredstva Nacionalne zaklade i na natječaj za zapošljavanje u njoj. Posao je tada i dobila, a onda je i udruga koju je vodila dobila sredstva od Zaklade u kojoj se zaposlila, pa tu dolazimo do još jednog potencijalnog sukoba interesa. Umjesto Maje Mustač, ugovor sa Zakladom potpisao je tadašnji zamjenik ravnateljice ISUM-a Martin Makarun.
Od ljudi iz ISUM-a danas se u uskom krugu premijera Plenkovića nalazi i Marko Milić, sin televizijskog novinara Gorana Milića, koji je bio projektni suradnik ISUM-a. Iako ni u Vladi ni u HDZ-u nema nikakvu službenu funkciju, student prava Marko Milić, prema medijskim napisima, nakon niza godina suradnje čovjek je od velikog premijerovog povjerenja. Milić i Karlo Ressler radili su kao asistenti europarlamentarca Plenkovića, baš kao što je to slučaj s Lukom Bogdanom i Markom Pavićem, ali i s Miroslavom Smetiškom, danas glavnim Pavićevim savjetnikom u Ministarstvu rada.
Ministar Pavić: Potpisao sam, ali pitao sam Povjerenstvo
Kada smo ministru Paviću uputili pitanja o potpisivanju ugovora s Gradom Zagrebom nakon što je već postao državni tajnik i o tome zašto je Centar za društveno poduzetništvo i dalje registriran na njegovoj kućnoj adresi, najprije smo dobili tek kratki odgovor.
‘Imenovanjem na mjesto državnog tajnika u Vladi RH odstupio sam s mjesta direktora Centra za društveno poduzetništvo unutar prvog tjedna mandata uz konzultacije s Povjerenstvom za odlučivanje o sukobu interesa, koje je preporučilo rok od 30 dana za isto. Uz ostavku sam zatražio od Skupštine društva promjenu sjedišta te je time u potpunosti prestao moj profesionalni angažman u Centru i udruzi koja je isti osnovala’, glasio je odgovor ministra.
Zanimljivo je, međutim, da na stranicama Povjerenstva nismo mogli pronaći mišljenje na koje se Pavić poziva. Nakon našeg inzistiranja na konkretnom odgovoru o potpisivanju ugovora s Gradom Zagrebom, Pavić se ipak detaljnije očitovao.
‘Rezultati Javnog natječaja Grada Zagreba za dodjelu potpora za razvoj društvenog poduzetništva objavljeni su isti dan kada sam imenovan na mjesto državnog tajnika u Ministarstvu rada i mirovinskoga sustava. Uzevši u obzir rokove Trgovačkog suda i činjenicu da su se sredstva dobivena na javnom natječaju Grada Zagreba za prijavljeni projekt morala ugovoriti do kraja 2016. godine, potpisao sam ugovor uz konzultaciju s Povjerenstvom za odlučivanje o sukobu interesa. Zahtjev za razrješenje s mjesta direktora podnio sam isti dan odmah po potpisivanju ugovora. Imenovanjem na mjesto državnog tajnika u Vladi RH odstupio sam s mjesta direktora Centra za društveno poduzetništvo unutar prvog tjedna mandata’, napisao nam je ministar Pavić.
Luka Bogdan: Zapošljavamo transparentno
Luka Bogdan na naš je upit odgovorio preskočivši pitanje o tome kojeg je dana postao direktor Centra za društveno poduzetništvo.
‘Trenutno sam direktor u ostavci te čekam održavanje skupštine društva kako bi me se razriješilo. Napomenuo bih kako moj status u Centru nije u suprotnosti s propisima budući da nisam državni dužnosnik ili službenik te je moj status reguliran Zakonom o radu u skladu s potpisanim ugovorom o radu s poslodavcem. Također, od moje promjene radnog mjesta Centar za društveno poduzetništvo zbog moje uloge u Nacionalnoj zakladi nije prijavljivao niti dobio potpore iz javnih izvora, niti surađuje s tijelima državne i javne vlasti’, napisao nam je Bogdan, koji ne smatra problematičnim što je udruga ISUM, koja je osnivač Centra za društveno poduzetništvo, dobila sredstva Zaklade.
‘Nacionalna zaklada do sada nije imenovala nijedno povjerenstvo za odabir projekata ili podrški, niti su zaposlenici Nacionalne zaklade, a ni vanjski procjenitelji donijeli odluku o bilo kakvom financiranju udruge ni pravnih subjekata u kojima sam radio prije zapošljavanja u Nacionalnoj zakladi. Nacionalna zaklada surađuje s nizom ministarstava i drugih tijela državne uprave u provedbi natječaja te u istima, sukladno potpisanim sporazumima, ne obavlja procjenu kvalitete i odabir projekata za financiranje, već je to nadležnost ministarstava i drugih tijela državne uprave’, tvrdi Bogdan.
Novosti, međutim, imaju ugovor između ISUM-a i Nacionalne zaklade s potporom od 100 tisuća kuna. Bogdan nam nije htio odgovoriti na pitanje o tome koliko je točno sadašnjih zaposlenika Nacionalne zaklade pristiglo iz ISUM-a.
‘U Nacionalnoj zakladi trenutno radi 36 djelatnica i djelatnika. Nacionalna zaklada provodi transparentne postupke za zapošljavanja kroz javne natječaje koji uključuju i praksu pisane provjere znanja svih kandidatkinja i kandidata za posao, a zapošljavanje se provodi sukladno odredbama Zakona o radu’, poručio nam je Bogdan.
