Mladen Kešer, načelnik Opštine Kalnik i predsjednik SDP-a Koprivničko-križevačke županije, jedan je od najpoznatijih političara sjeverozapadne Hrvatske. Ono što njegovu političku karijeru čini posebnom je dugogodišnja saradnja sa srpskim narodom i njegovim institucijama u Prigorju i Podravini. Cilj mu je, kako ističe, širenje mira i tolerancije između Srba i Hrvata, koje naziva bratskim narodima.
Poznati se i poštovani u srpskoj zajednici u Prigorju i Podravini. Do sada ste više puta pomagali mnoge srpske krajeve?
Moje temeljno načelo postupanja je poštovanje prema svakom čovjeku, neovisno od njegovih etničkih, vjerskih, svjetonazorskih ili fizičkih obilježja. Smatram da je svako živo biće božji stvor s jednakim pravima i obvezama u društvima koja se smatraju uređenima, pravednima i koja su usvojila neke temeljne vrijednosti, u našem slučaju one na kojima počiva europska civilizacija. Budući da se RH voljom građana opredijelila za usvajanje i primjenu tih vrijednosti, a bio sam među onima koji su za to glasali, smatram da naša praksa mora svakodnevno potvrđivati sklad između onoga što zagovaramo i kako živimo. Nerado se okrećem prošlosti, jer smatram da je puno važnije trošiti energiju na unapređenje budućnosti. No ipak ću kratko spomenuti da smatram kako su u prošlosti Srbi u Hrvatskoj, kao i Hrvati bili žrtve manipulacija različitih tuđinskih malih i velikih sila te su među njima bili poticani sukobi koji su doveli do velikih tragedija na objema stranama. Vjerujem da se zato moramo u potpunosti okrenuti budućnosti i naše razlike, ako one objektivno postoje, doživljavati u ozračju suvremene Europe koja svojim ustrojstvom upravo želi afirmirati različitosti kao svoje najveće vrednote i konkurentske prednosti. Sve povelje i direktive EU-a pozivaju na praktičnu primjenu plemenito definiranih etičkih normi koje su pretočene u zakonske obveze. U Europskoj uniji se ne tolerira povreda prava građana radi postojanja različitosti u bilo kojem obliku. Smatram da moramo biti čvrsti i dosljedni, kao moderni građani Europe u kojoj Hrvatska, upravo zbog opterećenja iz prošlosti, treba prednjačiti u poštivanju prava svih njenih građana.
U svojim nastupima često ističete da Srbi nisu manjina, već narod koji je ravnopravan s hrvatskim?
Srbe u potpunosti smatram jednakim građanima Hrvatske koji trebaju i moraju imati istovjetna prava i obveze te jednake mogućnosti za napredak u društvu. Smatram da ćemo biti uspješno društvo ako jednom u budućnosti neće biti propitkivanja o narodnosti, nego o sposobnostima osobe koja obavlja neki posao. Pri tome mislim na društvo meritokracije. Rado posežem za dobrim primjerima, pa ću ovaj put spomenuti SAD. Premda je u posljednje vrijeme američko društvo u velikim iskušenjima, ali koliko god bilo nesavršeno i s brojnim problemima, ipak je izvršni direktor Alphabeta Inca. Indijac Sundar Pichai, dekan Harvard Business Schoola u proteklih deset godina bio je Indijac Nitin Nohria, a glavni direktor Ubera, također jedne od novih, uspješnih američkih kompanija je Iranac Dara Khosrowshahi. U tom smislu bih volio da u Hrvatskoj bude normalno, a ne iznimka da bilo koja osoba koja se deklarira kao Srbin bude izabrana na visoku poziciju zbog svojih kompetencije, kao što je to, konačno, bio Nikola Tesla u Americi. Volio bih da danas neki suvremeni Tesla u Hrvatskoj otkrije mogućnosti svojega razvoja i afirmacije, a da to ne bude izvor osporavanja, netrpeljivosti ili sukoba u našem društvu.
Kakvi su vam planovi za budućnost kad su u pitanju odnosi sa srpskim narodom i njegovim institucijama?
I dalje ću nastojati njegovati svoje veze sa srpskim narodom u neposrednoj okolici i cijeloj Hrvatskoj, bilo kroz različite oblike institucionalne suradnje ili poslovanja s fizičkim osobama. Mislim da ću tako pružiti primjer ostalima, prije svega svojoj djeci i mladima njihove dobi, da samo nadilaženje katkad neslavne prošlosti, potiranje svakog razdora i inzistiranje na onome što nas povezuje može dovesti do dobrobiti i blagostanja. Na koncu, i svjetski vjerski vođe potiču vjersku toleranciju, ekumenizam i poštivanje različitosti kao temeljne vrijednosti suživota, jer nigdje u svijetu ne postoje etnički jednoznačni prostori kojima bi dominirala jedna nacija. Društva, koja su iz svoje prakse iskorijenila mržnju, sukobe, diskriminaciju te se okrenula poštivanju usvojenih etičkih standarda po kojima su svi ljudi jednaki, žive bolje od društava u kojima caruju isključivost, uskogrudna zadrtost i primitivizam. Nastojim svaki dan biti osoba koja u svojoj okolini pronosi optimizam i vjeru u ljude, pa ih potičem da se okrenu vrijednostima koje sugerira Europska unija. Konačno, sve to radim iz vrlo praktičnih razloga. Naime, postoji niz projekata i programa koje podupire EU, a koji su na tragu povezivanja ljudi različitih etničkih identiteta. Osobno sam sudjelovao u više takvih programa i sretao ljude različitih nacionalnosti, vjera i uvjerenja. Nikad nisam imao problema ili nelagodu zbog toga. Na koncu, u ljudskoj je prirodi da ne voli nametanje jednoličnosti, uniformnih oblika niti u umjetnosti, dizajnu, obrazovanju ili poslovnoj praksi. Svi mi volimo biti u nečemu originalni i razlikovati se te se time isticati. Otužan bi bio život da smo svi isti. Nadam se da ovo ne zvuči patetično, ali ja sebe doživljavam kao osobu i političara koji prosperira zato što kreira nešto novo. Često sam u svojoj praksi bio osporavan i nailazio na protivljenje zbog projekata za koje sam se zalagao. Međutim na koncu, kad bih ih ostvario, ti otpori bi nestajali. Tako će biti i s mojom praksom da uspostavljam i razvijam suradnju s organizacijama srpskog naroda. Tu se neću dati pokolebati.
Poznata je saradnja vaše kalničke opštine s Bosanskom Kostajnicom. Da li ćete ostvariti takvu saradnju i s opštinama u drugim zemljama bivše Jugoslavije?
Suradnja s općinama iz zemalja okruženja i dalje će biti moja orijentacija. Potvrdu toga doživljavam u vidu programa međugranične suradnje koje Europska unija stavlja na raspolaganje subjektima u zemljama Unije i izvan nje. Mi smo, dakle, svi pozvani da to koristimo, da kreiramo kvalitetne programe koji će dobiti potporu fondova EU-a. To je misija koju želim ispuniti. Moja je želja da zemlje iz okruženja što prije provedu reforme i prilagodbe koje će ih kvalificirati da postanu punopravne članice Europske unije. Sadašnja je situacija neprirodna. Imate Uniju koju na rubnim područjima okružuju zemlje koje imaju čvrste granice, poput srednjeg vijeka, dok je praktično svaki grad zaseban politički entitet. To dovodi do stagnacije. Suradnja s općinama iz okruženja može barem u jednom malom dijelu doprinijeti ubrzanju tog procesa i pospješiti EU-integraciju susjednih zemalja.
