Kako živi srpska zajednica Karlovačke županije?
U gradovima je relativno dobro, no ne i u ruralnim sredinama. Ondje, u dislociranim i opustjelim selima, pretežu staračka domaćinstva s malim mirovinama i socijalnim primanjima. Mladih je malo ili ih uopće nema, a ponovno su iseljavali i povratnici, pa su se mnoga ognjišta zauvijek ugasila: tako u školi u Bariloviću nema nijednog učenika srpske nacionalnosti. Komunalna infrastruktura uglavnom je nedostatna, slaba i loša, pa i to smanjuje kvalitetu života.
Postoje mogućnosti da se ta kvaliteta ipak poveća. Županija godišnje ostaje bez približno tri hiljade stanovnika – po posljednjem ih je popisu bilo 130.000, od čega svega 15.000 srpske nacionalnosti - pa se donosi program demografskog razvoja. Mlade je nužno zadržati, a valja pokušati vratiti i one koji su iselili: moramo im reći što država daje, kakvi su njezini poticaji, a kakvi oni EU-fondova. Žalosno je da Hrvatska mora uvoziti radnu snagu. Mladima treba omogućiti da otvore OPG-ove i kod kuće se bave raznim oblicima proizvodnje, a da im država jamči otkup po normalnoj cijeni i pomaže pri plasmanu. Kroz mjeru 6.3.1. mogu doći do 15 tisuća eura za nabavu strojeva i opreme, posebice one potrebne u ruralnom turizmu i ekološkoj poljoprivredi. Za te djelatnosti ovdje postoje odlični preduvjeti – nezagađena zemlja i prirodne ljepote, ali za pokretanje posla je nužna inicijalna pomoć. Ona se može ostvariti kroz program financiranja projekata lokalne infrastrukture i ruralnog razvoja za manjinske zajednice, za koji je Vlada, na inicijativu SDSS-a, namijenila 30 milijuna kuna, a namjera je da taj fond bude trajan i još izdašniji. Tako ovdašnji OPG-ovi preko Ministarstva poljoprivrede mogu dobiti i do 75 hiljada kuna, a općina Krnjak educira ljude kako da napišu projekte. I preko Ministarstva gospodarstva, malog i srednjeg poduzetništva i obrta može se dobiti od pedeset do dvjesta hiljada kuna. Ministarstvo regionalnog razvoja i EU-fondova može pak za infrastrukturne projekte odobriti i do pola milijuna kuna, za koje konkurira osam ovdašnjih jedinica lokalne samouprave: Krnjak, Vojnić, Plaški, Josipdol, Saborsko, Barilović, Lasinja i Slunj. Županijski razvojni fond raspolaže s 5,5 milijuna kuna, pa bi bilo poželjno dio novca usmjeriti prema našim starijim sugrađanima, kroz poboljšanje zdravstvene zaštite i razne oblike pomoći u kući.
Nedavno je Karlovačku županiju obišao generalni konzul Republike Srbije u Rijeci: kako je protekao taj posjet?
Posjećen je Ogulin, Plaški, Vojnić, Slunj, Barilović… Razgovaralo se s predstavnicima srpske zajednice, izvršnom vlašću, članovima mjesnih odbora, ogranaka Prosvjete, udruženja antifašista, sportskim klubovima; obiđene su i pravoslavne crkve te spomenici NOB-u. Ljudi su mahom govorili o stvarnim problemima – o lošem stanju vodopskrbne i elektro-mreže, cesta i puteva, o neriješenim imovinsko-pravnim odnosima i uzurpiranju imovine, o nelegalnoj sječi šuma… Moram svakako spomenuti i sastanak naših ljudi s predstavnicima Vlade AP Vojvodine, na kojem su već dogovoreni prvi potezi na uspostavljanju čvršće suradnje.
Iza vas je već trećina dožupanskog mandata. S kakvim se aktivnostima vezanima uz poboljšanje položaja naše manjine možete pohvaliti?
Budući da sam na samom početku mandata obišao ‘teren’ - ustanove, škole, bolnice i domove zdravlja na područjima gdje pretežito žive ljudi srpske nacionalnosti, sa svojim sam kolegama detektirao i sumirao probleme cijele Županije, pa tako i naše zajednice. Potom je izrađen strateški plan nazvan ‘Program 407 za 047’, u koji su uvršteni i projekti kojima bi te probleme trebalo riješiti. Od 407 predloženih projekata 136 se odnosi na lokalne samouprave u kojima zajedno žive srpski i hrvatski narod, a 35 projekata na one gdje su Srbi većina. To je osnova našega sadašnjega i budućega rada. Dakako, pri svemu kontinuirano surađujem s našim organizacijama, poput SNV-om, VSNM-a, Prosvjete i Privrednika.
