Kakav je generalni položaj srpskog stanovništva u Karlovačkoj županiji?
Osnovni problem, ne samo Srba, jest pravo na rad. Srbi se u javnim i lokalnim službama još uvijek ne zapošljavaju sukladno Ustavnom zakonu o pravima nacionalnih manjina, a kako ni gospodarstvo u županiji nije snažno, mladi ljudi odlaze u druge zemlje. Postoji interes za fondove EU za poljoprivredu, ali još uvijek nisu svi dovoljno upoznati s time. Na natječaj za mjeru 6.3 za male poljoprivrednike i pomoć do 15.000 eura prijavilo se dosta ljudi jer smo preko SNV-a organizirali radionice u Vojniću, Krnjaku i Ogulinu, pa su mnogi uspjeli povući sredstva. Trebalo bi još radionica, recimo o domaćim poljoprivrednim poticajima, što je interesantno našim ljudima. Obrađuju zemlju, a ne znaju što sve mogu prijaviti, gdje su veći ekonomski interesi i gdje mogu povući više sredstava, što bi im omogućilo da lakše žive. Nacionalnih sukoba nema iz razloga što se ljudi okreću svojim problemima, jer je doći do zaposlenja zgoditak na lutriji. Što se tiče jezika i pisma, nedavno je i Općina Plaški u svom statutu usvojila članke koji reguliraju prava nacionalnih manjina, dok ostale općine i gradovi to imaju od ranije, uključujući i dvojezične natpise ne službenim zgradama. U vrijeme euforije oko tabli u Vukovaru, u Vojniću su bile oštećene ploče s dva pisma, ali je načelnik već drugi dan postavio nove.
Koliko su predstavnici Srba mogli učiniti u proteklom mandatu?
Kad govorimo o onom što su učinili predstavnici Srba, situacija je u ovom mandatu lošija nego u ranijima kad smo imali bar dva-tri vijećnika u županijskoj skupštini, a sad ni jednog. Imamo zamjenika župana kao i ranije, a lokalnu vlast samo u općini Krnjak, što je generalno loša pozicija. U općinama i gradovima imamo vijećnike, u Vojniću predsjednika Vijeća, a u Plaškom i Ogulinu zamjenike (grado)načelnika. Problem je što se mnogi ne predstavljaju kad Srbi nego kao članovi političkih stranaka građanske opcije, tako da smo s obzirom na naš broj po pojedinim lokalnim samoupravama premalo participirali u vlasti. Obično nam glasove odvuku druge stranke, a i ljudi se nedovoljno izjašnjavaju.
Kakve su vaše kvalitete u izbornoj trci za dožupana?
Prije svega imam 15-godišnje iskustvo u poslovima lokalne samouprave, od poslova savjetnika za financije i do pročelnika jedinstvenog upravnog odjela. Radio sam u Vojniću, a sada radim u Krnjaku. Poznati su mi funkcioniranje i problemi lokalne samoprave, ali i mogućnosti pomoći od države i županije. Pratim natječaje kako bismo povukli sredstva. Evo, Krnjak ima proračun od 600 - 700.000 kuna, ali kroz pojedine programe i projekte realiziramo ukupna sredstva od četiri miliona kuna. Kao diplomirani ekonomist bio sam ovlašteni revizor, suradnik USAID-a na projektima reforme lokalne samouprave od 2002. do 2005. godine, surađujem s Udrugom općina RH, radio sam na programu mreže lokalne samouprave jugoistočne Evrope.
Što bi bio prioritet u vašem radu ako biste bili izabrani?
Najprije bi trebalo vidjeti koji bi se poslovi mogli prepustiti dožupanu da ih odrađuje. Ja bih tražio da radim na kapitalnim ulaganjima, komunalnoj infrastrukturi, poljoprivredi i mogućnostima pomoći ljudima kako bi bolje poslovali. Do sada su se dožupani bavili zdravstvom, pa nisu mogli dovoljno utjecati na niz stvari i kvalitetno odrađivati poslove vezane uz našu zajednicu, ali i sve građane. Aktivno bih sudjelovao u radu općina i gradova, pomažući u pisanju projekata i izrade proračuna; tražio bih da sudjelujem u izradi županijskog proračuna kao i da se poljoprivredne poticajne mjera koriste što više i u što večem obimu. U Krnjaku imamo osam poticajnih mjera dok u Vojniću imaju samo dvije. Iako sam kandidat SDSS-a nisam se aktivno bavio politikom i imam široku podršku, pa i dobru surađnju sa svim strankama, tako da ću zastupati interese Srba i svih građana županije.
Kako otkloniti neravnomjernost u razvijnosti u raznim krajevima županije?
To će biti jedan od prioriteta; naročito su problematične općine Plaški i Saborsko gdje je jednostavno slab povratak, nema neke ekonomije i nečeg što bi bio preduvjet da se stvaraju nova radna mjesta, a da se ljudi tamo zadrže, pa i doseljavaju.
