Do prije godinu dana Srpsko kulturno društvo ‘Prosvjeta’ bilo je u teškoj situaciji. Izborom novog užeg rukovodstva tokom prošle godine došlo je do poboljšanja situacije, tako da ‘Prosvjeta’ ove godine svoju krsnu slavu obilježava u atmosferi većeg optimizma nego lani, uz rješavanje financijskih dubioza te novi način i planove rada za ovu i naredne godine. O svemu tome razgovaramo s njenim predsjednikom Milom Radovićem.
Kakva je bila situacija u ‘Prosvjeti’ prije godinu dana, kada je izabrano novo rukovodstvo?
Prije godinu dana, kada je održana skupština ‘Prosvjete’ i kada su izabrani predsjednik i potpredsjednici, a onda na natječaju i generalni sekretar, situacija je bila prilično loša: postojali su ozbiljni sukobi unutar društva, a posebno je bila loša financijska situacija – zatekli smo nesređeno stanje u financijama i preko dva miliona kuna minusa. Nakon što smo preuzeli svoje funkcije, učinili smo dubinsku analizu stanja u SKD-u i stanja financija. Nastojali smo stabilizirati rad pododbora i obnoviti rad onih pododbora koji nisu funkcionirali uz izbore novih rukovodstava. U godinu dana uglavnom smo završili taj proces – ostala su svega dva ili tri pododbora gdje to još trebamo učiniti. Što se tiče financija, konzultirali smo se sa stručnjacima iz područja financija i pozvali nezavisnu revizorsku kuću. Kada smo dobili uvid u stvarno stanje financija, vidjeli smo da je tu bilo i elemenata kaznenog djela, zbog čega smo podnijeli kaznene prijave protiv osoba za koje se pretpostavlja da su ih počinile. Dio dugova je reprogramiran: s dobavljačima smo postigli dogovor da se dio dugova otpisuje, a dio prolongira. Podigli smo i neke kredite, tako da je društvo sada financijski stabilno. Prošla godina je završena u pozitivnom smislu – kompletna sredstva koja je društvo dobilo utrošena su namjenski, izvršena je kontrola, a izvještaj su prihvatili i Glavni odbor i Glavna skupština održana krajem godine, tako da možemo reći da je društvo financijski stabilizirano. To ne znači da nećemo i ove godine imati potrebu rješavati naslijeđene probleme.
Nakon što smo dobili uvid u stvarno stanje financija skd-a, vidjeli smo da je tu bilo i elemenata kaznenog djela, zbog čega smo podnijeli kaznene prijave protiv osoba za koje se pretpostavlja da su ih počinile
Dosta aktivnosti bilo je vezano uz prostore u Preradovićevoj 21 i 23 u Zagrebu koje je društvo kao njihov zakonski vlasnik dobilo nazad prije nekoliko godina. Dio tih prostora je nelegalno useljen i tu smo pokrenuli sudski spor, pa radimo na tome da dođemo u posjed cjelokupne naše imovine i nastavimo posao na osmišljavanju koncepta korištenja tih prostora u interesu i u skladu s potrebama društva.
Podrška većine članova
Koliko je novo rukovodstvo u tim procesima imalo pomoć manjinskih, državnih i gradskih institucija?
Društvo je prije svega imalo veliku pomoć SNV-a koji nam je bio na usluzi – njihovi pravni i organizacijski kapaciteti pomogli su nam u procesu stabiliziranja. Imali smo veliko razumijevanje Savjeta za nacionalne manjine koji je lani za naše programe osigurao nešto više sredstava. Veliko razumijevanje imali smo i od Grada Zagreba u vidu pomoći u procesu obrazovanja, odnosno Ljetne škole. S vlasima u Srbiji također imamo kontakte i pronalazimo mogućnosti da dobijemo pomoć i s te strane.
Je li članstvo u pododborima shvatilo složenost situacije u SKD-u i kakva je sada situacija na terenu u odnosu na decembar 2017. godine?
Dobili smo podršku ogromne većine članova u nastojanju da se društvo stabilizira i da se sankcioniraju svi oni koji su tokom proteklih godina ‘Prosvjetu’ doveli do tako lošeg stanja. Važno je da su Glavni odbor i Skupština prihvatili novi statut društva koji će modernizirati njegov rad i učiniti sve one koji rukovode društvom odgovornijima, ali i pojednostaviti način donošenja odluka. Jedna od novosti jeste da se više ne biraju delegati unutar pododbora na temelju broja članova jer je to dovodilo do situacija da je u nekim pododborima bilo jako puno članova, a jako malo aktivnosti i interesa za rad jer su članovi koje je netko upisivao ni krive ni dužne mahom bili pasivni. Ima pododbora koji imaju brojno članstvo, ali su i aktivni i koji su ovakvim rješenjem oštećeni, ali su ga ipak podržali. Svaki pododbor imat će jednog svog predstavnika u Skupštini i to će biti predsjednik koji je ustvari najodgovorniji za rad svog pododbora. To će dati novi zamah radu SKD-a jer kao i sve organizacije moramo biti fleksibilni i prilagođavati se uvjetima u društvu. To naročito važi za nalaženje financijskih sredstava za provođenje programa jer se ne možemo oslanjati samo na sredstva Savjeta za nacionalne manjine. Od promjene rukovodstva nije zabilježen skoro nikakav odliv članova. Čak je u pododborima u kojima je obnovljen rad s novim rukovodstvom ne samo ostao isti broj članova, nego smo dobili i nove. Jasno, sankcionirali smo i isključili one za koje se utvrdilo da su zloupotrijebili svoj položaj.
Naravno, sve planirano neće imati puno smisla ako ne bude mladih ljudi koji će biti svjesni svog identiteta i koji će imati interes da ga čuvaju i razvijaju
Kakva je suradnja ‘Prosvjete’ s drugim srpskim institucijama i sa Srbijom?
Otvoreni smo za suradnju sa svim srpskim i drugim srodnim organizacijama. Smatramo da su Srbi u Hrvatskoj jedinstvena nacionalna zajednica u kojoj svaka od naših organizacija ima svoju misiju uz ostvarivanje i postizanje zajedničkih ciljeva – očuvanja identiteta, uklanjanja ratnog nasljeđa i stvaranja uslova za bolji život ljudi i razvoj sredina u kojima Srbi žive. Osim suradnje sa SNV-om, pokrenuli smo suradnju s ‘Privrednikom’, a imamo i dobru suradnju s Mitropolijom zagrebačko-ljubljanskom i drugim eparhijama SPC-a. Ove smo godine našu slavu, Svetog Savu, pripremili zajedno s mitropolijom i prezentirali dio našeg programa. U goste nam je stigao i hor, odnosno ansambl RTS-a, za što ne snosimo troškove – to je njihov doprinos ‘Prosvjeti’ i srpskoj zajednici u Hrvatskoj. Potrudili smo se da na raspolaganju imamo i primjereniji prostor nego prijašnjih godina, tako da je svečanost održana u suvremenoj koncertnoj dvorani Muzičke akademije. Jasno, Sv. Sava nije jedina prilika za zajedničke aktivnosti SPC-a i ‘Prosvjete’. Neke tribine organiziramo u suradnji sa SPC-om, sveštenici dolaze na naše manifestacije, a kada su crkveni praznici, zajedno s drugim članovima naše zajednice učestvuju u tim aktivnostima. Konačno, postoji potreba zajedničkog rada na očuvanju crkveno-kulturne baštine Srba na ovim područjima.
Pripreme za 75-godišnjicu
Kako komentirate konstruktivni tok najnovije sjednice Skupštine, bez sukoba i svađa koje su bile karakteristika takvih sjednica ranijih godina?
To samo znači da je Skupština dobro pripremljena, a nešto govori i o samom rukovodstvu društva u koje su došli kompetentni i ugledni ljudi koji su učinili sve da se tenzije u društvu eliminiraju. Zahvaljujući svojem iskustvu u upravljanju sistemima koji su složeniji od ‘Prosvjete’, oni mogu prije donošenja odluka saslušati sve koji imaju različite interese i uskladiti ih. Skupština može odlučivati bez nekih velikih rasprava upravo zato što je sve bilo pripremljeno i zato što su svi u ranijim procesima mogli iskazati svoje mišljenje. Na novom statutu radila je široka komisija čiji su članovi predstavljali sve interese društva. Ta radna grupa radila je više od pola godine, provedena je javna rasprava, o statutu se odlučivalo na Glavnom odboru, gdje su stigli i amandmani, pa je konačno usvojen na Skupštini.
Nastojimo postići što veću transparentnost u djelovanju i odlučivanju, obnovili smo web-stranicu na kojoj objavljujemo naše aktivnosti, dali smo pododborima da realiziraju programe za koje su dobili financijska sredstva, pomagat ćemo pododborima kojima treba kadrovska pomoć, rukovodstvo obilazi pododbore u okvirima svojih mogućnosti i u mjeri u kojoj je to potrebno. Dolazi vrijeme boljeg funkcioniranja i vjerujem da će 2019. biti još bolja nego 2018., a da ćemo 2020., kada će biti izborna skupština, birati rukovodstvo koje će ne samo nastaviti ono što je sadašnje rukovodstvo trasiralo, nego i pokrenuti stvar u pravcu u kojem treba, jer ‘Prosvjeta’ mora biti kulturna krovna organizacija Srba u Hrvatskoj.
Iako su u rukovodstvu doktori znanosti, ‘Prosvjeta’ je, naravno, otvorena svima. Članovi su iz različitih dijelova Hrvatske, različitih su struka i različitih nivoa obrazovanja. Svaki pododbor ima svoj prostor djelovanja s obzirom na kadrovske potencijale koje ima, za usmjerenost prema određenoj vrsti programa i svojoj lokalnoj zajednici. Do sada smo imali skromne aktivnosti na nivou društva i sada radimo na pokretanju i jačanju Centra za historiju, Centra za kulturu, izdavaštvo i svega što je bitno za proizvodnju programa društva, što će se vidjeti i u našim pododborima.
Koji su prioriteti ‘Prosvjete’ za 2019. i za naredne godine?
Naše je da nastavljamo što smo počeli, da jačamo naše institucije, da radimo u smislu zahtjeva za financiranje, da se udružimo sa sličnim organizacijama i zajedno apliciramo za sredstva iz projekata EU-a. U svakom slučaju, planiramo više aktivnosti, a samim tim i više sredstava, a da to ne bude samo novac iz proračuna. Planiramo i da što prije uđemo u sav posjed imovine u Preradovićevoj i stavimo je u funkciju. Naravno, sve neće imati puno smisla ako ne bude mladih ljudi koji će biti svjesni svog identiteta i koji će imati interes da ga čuvaju i razvijaju. Možemo reći da je u tom smislu stanje bilo ne samo loše, nego alarmantno. Osim istočne Slavonije, rijetko se gdje, izuzev u nekim ruralnim sredinama, izučava barem C model srpskog jezika i kulture. Toga nema čak ni u Zagrebu, gdje živi velik broj pripadnika srpske zajednice, uključujući učenički uzrast. To nam je jedan od prioriteta na kojem ćemo poraditi s drugim organizacijama srpske zajednice. Istovremeno radimo na jačanju djelovanja u domeni Ministarstva znanosti i obrazovanja kako bismo imali infrastrukturu da se taj projekt širi. Jedno je kada u neku sredinu dođe netko iz ‘Prosvjete’, a drugo kada dođe netko iz Ministarstva.
Prosvjeta je osnovana 1944. u Glini. Kako će društvo obilježiti 75-godišnjicu osnivanja?
O tome još nismo razgovarali jer je prošla godina bila stabilizacijska. To će biti jedna od točaka sjednice Glavnog odbora – to je velika godišnjica i malo se organizacija u Hrvatskoj može pohvaliti takvom godišnjicom.
Jedno pomalo tehničko pitanje: kada će članstvo dobiti nove knjižice?
Nove ćemo knjižice raditi u okviru procesa modernizacije društva, tako da status članstva bude transparentniji nego što je bio do sada. U tome bi sudjelovala i centrala društva, gdje bi se vodio centralni registar članova kako ne bi bilo manipulacija s članstvom kao doskora. Važno je da netko iskaznicom pokaže da pripada organizaciji, zbog toga smo odavno imali knjižice. Vizualni identitet nećemo mijenjati, ali ćemo knjižice napraviti na moderniji način, u cilju lakšeg prikupljanja članarina i davanja preferencija našim članovima.
