Bolest

Zaraženi-umrli-cjepivo, zaraženi-umrli-cjepivo, zaraženi-umrli-cjepivo... monotoni je i zastrašujući ritam u kojem kroz naše živote tutnji kraj ove 2020. Evropski centar za prevenciju i kontrolu bolesti objavio je da je Hrvatska evropski šampion po broju aktivnih slučajeva koronavirusne bolesti na 100 tisuća stanovnika u proteklih 14 dana. Među 31 evropskom državom nema gore, što bi značilo da su mjere koje nam serviraju vodeći hrvatski epidemiolog Davor Božinović, kao glavni interpretator volje Andreja Plenkovića, sa suradnicima, dramatično neefikasne i ubojito zakašnjele, jer virus je posvuda isti, ali, kako vidimo, ne i uspješnost borbe protiv njega. Ne pokažu li se novi proizvodi omražene farmaceutske industrije efikasnima, prognoze nisu dobre, osim za one s autodestruktivnim pogledom na svijet. Prema riječima Krunoslava Capaka, jednog od Božinovićevih pratećih vokala, Pfizerovo bi cjepivo trebalo stići u Hrvatsku 4. siječnja. "No ranije su iz tvrtke rekli da, čim stigne odobrenje EMA-e, već u ovoj bi se godini mogle isporučiti simbolične količine cjepiva istodobno za sve zemlje EU-a, kao što je i dogovoreno, a ostatak bi trebao stići nakon Nove godine."

Hrvatska je naručila milijun doza koje će stizati u manjim količinama, a prvih 125 tisuća bit će namijenjeno korisnicima domova za starije i njihovim njegovateljima te zdravstvenim radnicima. Prema najavama, Nacionalni stožer civilne zaštite započet će 21. prosinca kampanju o prednostima cijepljenja i mogućim nuspojavama. Nitko, čini se, ne zna kako će cijepljenje biti organizirano, a posebni problemi očekuju se kada počne cijepljenje opće populacije iznad 65 godina. Ne zna se ni koliko će zaposlenih u zdravstvu pristati na cijepljenje – polovica, procjenjuje se, ali nije sigurno – ne zna se kako će se cijepljenje provoditi, čak ni hoće li se organizirati isključivo u liječničkim ordinacijama ili i u ljekarnama, što se također spominje kao mogućnost.

 

BiH

 

Zoran Milanović i Andrej Plenković bave se Bosnom i Hercegovinom. Nije to ništa novo, hrvatski predsjednici i premijeri još se od (ne)vremena Franje Tuđmana vole baviti Bosnom i Hercegovinom, ona im se, valjda, sa svim svojim unutarnjim problemima i razjedinjenostima čini idealnom za bildanje vanjskopolitičkog aspekta vladarskog ega. Zbog toga se, eto, hrvatski predsjednik nije nekidan osjećao spremnim zamijeniti bolesnog premijera Andreja Plenkovića na sastanku Evropskog vijeća u Bruxellesu, gdje je Hrvatsku predstavljao Janez Janša, ali se smatra pravom osobom za uvođenje reda u BiH gdje su, po njegovu čvrstu uvjerenju, Hrvati neravnopravni jer izborni zakon nije usklađen sa željama tamošnjeg HDZ-a. Zbog toga se i Plenković, čelni čovjek jedne od najneuspješnijih evropskih vlada u borbi protiv Covida, osjeća pozvanim kratiti vrijeme ispravljanjem krive Drine. "Daytonski sporazum više je od mirovnog sporazuma. Njima je označen kraj sukoba u BiH, ali je postavio i preduvjete na kojima tri konstitutivna naroda mogu zajedno izgraditi suverenu i demokratsku državu", izjavio je Plenković u povodu 25. obljetnice prisilnog druženja balkanskih gospodara rata u Daytona. Ove riječi izgovorio je ne samo u dogovoru s Milanovićem, nego i u njegovo ime, što znači da u vrhu hrvatske politike trenutno vlada nježni konsenzus o temi. Predsjednik i premijer mogu se neslagati oko odlazaka u takozvani klub Dragana Kovačevića, ali kada je riječ o širenju pipaka prema BiH, tu dilema i nesuglasica nema.

 

Izbori

 

Pet mjeseci do lokalnih izbora, pravo vrijeme za nagađanja o kandidatima. U Zagrebu se očekuje ulazak Milana Bandića u trku, nije malo onih koji su uvjereni da ga se prerano politički pokopalo i da će veliki meštar mnogih hulja i ovoga puta naći put do biračkog srca. Izazivač će biti Tomislav Tomašević, zeleno-lijevi kandidat, nagađa se hoće li SDP imati nekog svog marasa, klisovića... ili će podržati Tomaševića. Spekulira se da će HDZ u trku poslati manje bitne uzdanice u ulozi rezervnih kandidata, ako ne upali stvar s Bandićem kojeg podržavaju. I Mostov Zvonimir Troskot pokušat će postati gradonačelnik, spominju se i kandidature Miroslava Škore iz Domovinskog pokreta, Davora Nađija iz Fokusa, arhitekta Otta Barića, Vesne Škare Ožbolt, žene s nepresušnim političkim ambicijama. U Splitu će lokalni HDZ stati iza svog novog predsjednika Vice Mihanovića, tu su Zdeslav Benzon iz HSLS-a, Branka Ramljak, profesorica na Ekonomskom fakultetu, navodno i Željko Kerum. Zanimljivo će biti u Rijeci, gdje će umjesto dugogodišnjeg gradonačelnika Vojka Obersnela SDP kandidirati ne baš dojmljivog Marka Filipovića. Most ide s Marinom Miletićem, a Radnička fronta s Katarinom Peović, dok se o HDZ-ovim kandidatima tek nagađa. Više u narednim tjednima.

 

Sloboda

 

Dragan Kovačević, bivši direktor Janafa, izašao je na slobodu nakon što je tri mjeseca sjedio u Remetincu, u istražnom zatvoru, tom glasovitom okupljalištu hrvatske poslovne elite. Osim njega pušten je i bivši velikogorički gradonačelnik Dražen Barišić. Novinarima je rekao da je milijun eura, koje je dovezao u neku kuću u Samoboru, čuvao za kupovinu 250 hektara zemljišta u Slavoniji, zanijekao je da je dan prije hapšenja bacio mobitel u rijeku, objašnjavao kako je klub u Slovenskoj mjesto gdje su "ljudi donosili hranu na druženje. Neko donese čvarke, neko vino". Proričemo beskonačni sudski postupak, žalbe, nepravomoćnu presudu, pobijanje, drugi postupak... Sve već viđeno milijun puta.

 

Dnevnice

 

A u aferi dnevnice osuđen je Tomislav Saucha, bivši Milanovićev Frka Petešić, i njegova tajnica Sandra Zeljko. Saucha je dobio tri, a Zeljko četiri i pol godine jer su izvlačili državni novac preko lažnih putnih naloga. Ovo je, naravno, nepravomoćna presuda, slučaj traje tek četiri godine, ima vremena...