Nakon 22 godine HDZ je izgubio vlast u Kninu, a HDZ-ovu Josipu Rimac sa svojom je nezavisnom međunacionalnom listom pobijedio novi gradonačelnik Marko Jelić, doktor znanosti i bivši dekan Veleučilišta u Kninu. Jelić se u razgovoru za Novosti predstavio kao štovatelj Franje Tuđmana i otkrio da je konzervativni demokršćanin kojem križ dolazi iznad državnog grba, a abortus smatra ubojstvom. Ne vidi ustaštvo u pokliču ‘Za dom spremni’ u Thompsonovim ‘Čavoglavama’, ali istovremeno drži da je odvratno što je pjevao ustašku pjesmu ‘Jasenovac i Gradiška Stara’.
Demokršćanski način je briga o narodu na Kristov način. Najveći socijalist je bio Krist. U mom uredu će križ stajati iznad grba. To većina ljudi ne voli i pitaju me zašto križ ide iznad. Pa ide iznad zato što je Bog prvi!
Šokantan je podatak da je Knin u posljednje dvije i pol godine napustilo više od 5000 građana. Kako to zaustaviti?
Podatak je šokantan zato što se radi o trećini žitelja Knina i mahom o ljudima koji su u naponu snage. To su oni koji privređuju. Oni koji ostaju su većinom u mirovini ili više nisu za ozbiljnije poslove. To je uistinu velik problem, ali ako ljudima osiguramo radna mjesta i pristojne dohotke, oni će ostati. Pristojan je dohodak, po meni, prosječna plaća u Hrvatskoj, dakle oko 5500 kuna.
Kako mislite osigurati ta radna mjesta?
Očekujemo od Vlade, s obzirom na to da je projekt o osnivanju Parka prirode Dinara gotov, da nam recimo kao poklon za godišnjicu ‘Oluje’ odobri taj projekt. Od njega bi koristi imali i Knin i okolne općine Kijevo, Biskupija i Civljane, koje su u njega uključene. Tu se otvara određen broj radnih mjesta, koja onda generiraju druga. Osim toga, očekujemo od Nacionalnog parka Krka da otvori sjeverni ulaz s kninske strane. To su projekti koji su spremni u ovom trenutku. Planiramo otvaranje poslovne zone Oćestovo, koja je u blizini pruge i autoceste. Važna nam je i poljoprivreda i imamo brojne projekte. Kako imamo male posjede, orijentirat ćemo se na delikatesne proizvode i hranu uzgojenu prema ekološkim normativima, a sve to povezati s turizmom.
Želim da svi rade
U kakvom ste stanju zatekli gradske financije?
U ovom trenutku imamo minus od 5,2 milijuna kuna. Gradski proračun je oko 60 milijuna kuna, a neće se puniti ako ne bude građana koji ga mogu puniti. Mi živimo od građana.
Očekujem da će i moji sugrađani srpske nacionalnosti prepoznati otvorenost svih nas promjenama i da će shvatiti da ćemo prvo mi, Hrvati, kao većinski narod, reći da ‘Oluja’ nije pobjeda protiv Srba, nego protiv ideologije
Može li se nakon 22 godine reći da je propao HDZ-ov projekt Zvonimirovog grada u kojem će umjesto Srba živjeti Hrvati iz BiH?
Ne bih se složio da su Hrvati dovedeni umjesto Srba, ali su dovedeni. Nadam se da će se ljudi vratiti i shvatiti da je ovo njihova domovina i da na svojoj djedovini trebaju graditi život. Pogreška je u konceptu bila cijelo vrijeme. Išlo se na socijalnu pomoć, išlo se staviti tu ljude, dati im prostor za život, stanove i kuće, a nije se razmišljalo da oni moraju jesti da bi živjeli. Ako imate kuću, a za nju ne možete plaćati režije, onda je to veliko opterećenje i ljudi odlaze. Ljudi su došli u devastirani grad iz raznih sredina, došli su na nešto novo, a ispalo je ništa. Ispalo je da se i za ono od tvrtki što smo pokrenuli mislilo da će raditi s državom, kao da je još komunistički sustav na vlasti. Međutim, to je prošlo. Moralo se biti na tržištu, a na njemu se nije snalazilo.
Hoćete reći da su ljudi očekivali da im država osigura egzistenciju?
Tako je. Pa i dalje to očekuju. Danas sam imao razgovor s nekolicinom građana koji mi dolaze i traže posao. Dao bih ga svima. Kao gradonačelniku, cilj mi je da svi rade, ali državna uprava i lokalna samouprava više nemaju mogućnosti. Lokalna samouprava je i sama na rubu postojanja, jer netko mora uplaćivati novac, netko mora raditi u tvornici, u turizmu, a toga nema.
Srbima koji se pokušavaju zaposliti još je gore. Hoćete li tu praksu promijeniti?
Mislim da u Kninu nije tako. Ovdje se dosta toga rješavalo po toj stranačkoj i nacionalnoj pripadnosti, znači ‘ide jedan odavde, a jedan odande’. To nije moj način razmišljanja, uvijek sam se zalagao za to da rade najkompetentniji. U mom mandatu će tako biti, a bilo je tako gdje sam god mogao na to utjecati. Nikada nikoga nisam pitao otkuda je i čiji je, nisu bili važni nacionalnost, vjeroispovijest i politička pripadnost, a neće biti ni sada.
Deklarirate se kao demokršćanski političar. Što to konkretno znači?
Demokršćanski način je briga o narodu na Kristov način. Najveći socijalist je bio Krist. U mom uredu će križ stajati iznad grba. To većina ljudi ne voli i pitaju me zašto križ ide iznad. Pa ide iznad zato što je Bog prvi! Vjernik sam i priznajem svakoga. Ako ne vjerujete, svaka čast, to je vaše pravo, to je vaš izbor, ali ja sam vjernik i pridržavam se tih načela. Mene kao vjernika obavezuje da se prema svakom čovjeku, bio on kršćanin ili ne, moram brinuti jednako pažljivo, jer on ima potrebe, kao i ja. Ako me ubodete iglom u nogu, ja ću jauknuti, a ako ja vas ubodem vi ćete jauknuti, i netko druge boje kože će jauknuti.
Kakav je vaš stav prema aktualnoj temi abortusa?
Moram reći da sam protivnik abortusa, ali nisam takav protivnik da bih ga zabranio. Osobno, smatram ga ubojstvom. To je loš način rješavanja problema, osim u onim zdravstvenim slučajevima kada je izgledno da nema spasa za majku i dijete. Protivnik sam abortusa i kao biolog, ali mislim da se taj problem ne može riješiti sukobima i prepucavanjima. Treba razgovarati, izgraditi sustav potpore da žene budu svjesne da mogu sačuvati trudnoću i dijete, da ljudi shvate da je to dijete jednog dana njihovo dijete, da je naš sugrađanin, građanin svijeta, možda i novi Nikola Tesla.
Hrvatska je Srbima domovina
Približava se Dan domovinske zahvalnosti. Što se tada slavi? Oslobođenje Knina ili odlazak Srba?
I pokojni predsjednik Franjo Tuđman je bio na tom tragu da se proslavlja oslobođenje Hrvatske, odnosno Hrvatska kao cjelovita zemlja. Ali to nije pobjeda nad Srbima, to nije pobjeda nad srpskim narodom. Stalno to govorim i to je ono što je i Franjo Tuđman govorio. To je pobjeda nad ideologijom koja je bila kriva i dovela je do toga da su Srbi najviše ispaštali u konačnici, jer ne žive na svojoj djedovini, u svojoj domovini. Hrvatska je njihova domovina i mi kao većinski narod moramo sve napraviti da se oni osjećaju ugodno u ovoj zemlji.
Kako su 1991. i 1992. godina izgledale iz vaše perspektive?
Svaki put kada prođem pokraj crkve sv. Jakova, koja je moja župna crkva, sjetim se 6. ožujka 1992. godine, kada sam odlazio i kada je bila rupa od tromblona na toj crkvi, a kroz nju stavljena srpska zastava. Imao sam 16 godina i ta trauma je u meni ostala zauvijek.
Danas su na vašoj nezavisnoj listi i Srbi s kojima ste ušli u Gradsku skupštinu?
Naravno. Pa ljudi su ljudi. Ne znam zašto se sve uvijek svodilo na ideologiju, a to je ideologija smišljala. Pritom ne govorim o ideologiji o slobodnoj hrvatskoj zemlji, to je ispravna ideologija. Slobodna Hrvatska znači slobodnu zemlju svih hrvatskih građana. Ona obavezuje, a ne ideologija po kojoj se svakoga tko se ne slaže s nečijim političkim stavom naziva fašističkim imenom i suprotnom stranom.
Kako komentirate napade Braniteljskog portala na vas? U tekstu od 2. lipnja Srpska pravoslavna crkva i SDSS se prozivaju kao nositelji četničke politike u Hrvatskoj, a vi ste proglašeni provoditeljem takve politike. Odgovorili ste emotivno na Facebooku.
Prije svega, ne volim govor mržnje i ne želim ga sam potencirati. Napisao sam jedan općenit odgovor, koji je obuhvatio sve one koji manipuliraju lažima. Obično se radi o osobama koje su frustrirane svojim postojanjem i svojom poviješću i onda pokušavaju tu frustraciju nekakvim nasilnim medijskim aktivnostima provoditi nad drugima. Ne želim u tome sudjelovati. Moj otac je bio dragovoljac Domovinskog rata i pripadnik prvih hrvatskih redarstvenika. Bio je ratni vojni invalid i pokopan je sa svim vojnim počastima. Prva kuća u Hrvatskoj, uz još jednu mog prezimenjaka, koju su minirali teroristi što su tada bili tu, a koji su napravili etničko čišćenje i na kraju najviše koštali srpski narod jer je ispaštao zbog njihovih zlodjela, bila je moja kuća. I onda se mene naziva takvim imenima. Prvi sam predlagao da se prvom hrvatskom predsjedniku podigne spomenik ovdje, sudjelovao u imenovanju škole po njemu, i onda se mene proziva.
Hoće li ove godine na proslavi ‘Oluje’ pjevati Thompson?
To ovisi o njemu. Nemam nikakav problem da on tu pjeva. Njegove pjesme imaju dubinu i ljubav prema domovini i nisam u njima našao niti jedan šovinistički aspekt. ‘Čavoglave’ sam slušao kao dijete prvi put kada su puštene na Radio Splitu. Ne smatram da je tu poklič ‘Za dom spremni’ na bilo koji način vezan uz ustašku ideologiju.
Hoćete reći da poklič ‘Za dom spremni’ u toj pjesmi možemo odvojiti od NDH i genocida koji je nad Srbima u njoj napravljen? Mislite da postoji Srbin na kugli zemaljskoj koji se ugodno osjeća kada ga čuje?
To nisam rekao. Govorio sam o pjesmi ‘Čavoglave’.
Dobro, pa kako mislite te stvari odvojiti?
Mislim da je stvar svih nas želimo li koristiti fraze za nekakvo obračunavanje ili ćemo… Ja točno osjećam kada netko kaže ‘Za dom spremni’ iz šovinističkih i fašističkih pobuda. Da li vi osjećate?
Za razliku od vas, doživljavam taj poklič tako svaki put.
Ja osjećam razliku između toga…
Između ustaštva i obične gluposti?
Tako je.
Vi mislite da se to može vikati na neki drugi način?
Nažalost, u ovom trenutku više ne može, zato što su javnost i povijest zasićeni time i teško je to razdvojiti. Svakako želim napomenuti da sam govorio o početku pjesme ‘Čavoglave’ i uvjeren sam da se to ne odnosi na NDH.
Ali se odnosi i na Srbe. Kako se to može odvojiti?
Gledajte, svi smo bili živi kada se to događalo. Bio sam u Kninu, moji trenuci u Kninu su tada bili vrlo teški, od mojih susjeda Srba.
Što je vaša obitelj tada prošla?
Svaku večer, doslovno svaku večer, pucali su nam po kući. Moji susjedi.
Neću to vikati po gradu
Jesu li ti ljudi sada u Kninu?
Neki jesu. Ali ono što svi mi zaboravljamo jest da smo bića koja doživljavaju evoluciju. Mijenjamo svoje stavove. Svi trebamo imati veličinu i ako napravimo nekome nešto nažao, trebamo iskreno reći da nam je žao i trebamo kazati hvala ako nam netko nešto dobro napravi. Govorim vam točno ono što mislim. Znam da bi sada većina Srba htjela čuti da ne želim u pjesmi ‘Čavoglave’ čuti ‘Za dom spremni’, ali to je pjesma, takva je… Nisam za to da hodam po gradu i vičem ‘Za dom spremni’, jer to vrijeđa moje sugrađane, ali pjesma je takva, nisam je ja napisao, razumijete?
Dobro, ali Thompson je pjevao i ‘Jasenovac i Gradiška Stara’?
To je odvratno. Takve ustaške pjesme su dno dna i meni su neprihvatljive. ‘Za dom spremni’ nije dozvoljen pozdrav u Republici Hrvatskoj. To je zakonom zabranjeno. U pjesmi o kojoj govorimo on je njen sastavni dio. Postoje mjerodavna tijela koja mogu odlučiti radi li se o umjetničkom izričaju ili ne. Razumijem zašto je srpska zajednica frustrirana time. I sam sam frustriran s puno stvari, ali treba shvatiti da postoji razlika između te pjesme, koja je spjevana u danom trenutku, i onoga što sada netko pokušava implementirati i onoga što je netko radio prije 70 godina u Jasenovcu. To nije ista priča.
Je li moguće da dođete na parastos za civilne žrtve ‘Oluje’, a da se s druge strane Srbi pojave na proslavi ‘Oluje’?
Uvijek govorim da dajem počast svim civilnim žrtvama rata. Znači, uz hrvatske branitelje, svim civilnim žrtvama rata. Oni ljudi koji su se borili, oni su znali da mogu poginuti. Za njima pate njihove obitelji i prijatelji. Pokazivao sam i do sada jasan stav da moramo razdvojiti rat od sadašnjih događanja. Svi evoluiramo i mijenjamo se. Očekujem da će i moji sugrađani srpske nacionalnosti prepoznati otvorenost svih nas promjenama koje nastupaju i da će shvatiti da ćemo prvo mi, Hrvati, kao većinski narod, reći da to nije pobjeda protiv Srba, nego protiv ideologije.
Mislite li da je rano da dođete na parastos?
Možete li mi reći što je parastos?
Liturgija, misa za poginule.
Za civilne žrtve mi nije problem. Nedavno sam bio na pravoslavnoj misi na jednoj svečanosti. Ljudi se mole za one koji su patili i to tako treba, čak se najviše treba moliti za one koji su pogriješili.
Biste li podržali otvaranje srpskog kulturnog centra u Kninu?
To ovisi najviše o samim Srbima, o tome koliko žele biti aktivni i hoće li to htjeti. Što se tiče gradske uprave, mi ćemo izaći ususret ne samo Srbima, nego svima. Slobodno neka idu, neka rade, mi ćemo imati otvorena vrata.
