Spomenik Nikoli Tesli, rad kipara Frane Kršinića, svoj je memorijalni život skončao 1992. godine u Gospiću gdje je stajao 11 godina. Nakon što je 1963. prvi Kršinićev odljev bio postavljen ispred Elektrotehničkog fakulteta u Beogradu, a drugi 1976. na slapovima Nijagare, treći je 1981. došao - iz sasvim razumljivih razloga - u Gospić, nadomak rodnih Smiljana. Zavičaj mu je u vrijeme ratnih razaranja odgovorio miniranjem zbog očito nepodobnog porijekla, a priča oko ponovnog postavljanja odljeva brončanog kipa Nikole Tesle ne stišava se ni toliko godina poslije ovog kulturocida. Novi spomenik, visok tri metra i površine 18 m2, bio je gotov još 2006., a otad čami u mraku skladišta Ljevaonice umjetnina Akademije likovnih umjetnosti.
Nakon brojnih medijskih najava da će novi privremeni dom Teslinog spomenika biti u Rijeci, Europskoj prijestolnici kulture 2020., Grad Gospić i Ministarstvo kulture zatvaraju špekulacije i konačno odlučuju da se Tesla vraća u Gospić.
Istina, medijski natpisi iz januara i februara ove godine, u kojima gradonačelnik Gospića Karlo Starčević najavljuje povratak spomenika, slični su, ako ne i identični, onima od ljeta 2019., a i ranijih godina. U izjavi za Večernji list iz 14. avgusta 2019. Starčević govori da je u tijeku projektiranje kompletnog trga ispred Kulturno-informativnog centra gdje će, odlukom Gradskog vijeća, biti postavljen spomenik Nikoli Tesli. ‘Uz to i taj će novi trg nositi ime po njemu, i nadam se da bi na proljeće Gospić mogao dobiti nazad spomenik i Trg Nikole Tesle’, kazao je tada gradonačelnik. U najnovijoj izjavi za Večernji list sve ovo je ponovio s tim što je rok još malo pomaknuo – do jula, točno pred Teslin rođendan.
Gradonačelnik navodi da će Tesla dobiti novi reprezentativni trg u Gospiću kakav je bio i prije Domovinskog rata. Na staru lokaciju Tesla više ne može računati – ona je davnih dana preimenovana u Trg Stjepana Radića, a spomenik je i tako ‘nekoć na njemu pregrandiozno izgledao’, kazala je u izjavi za medije arheologinja Tatjana Kolak iz Muzeja Like. Poznat je Starčevićev komentar, više puta ponovljen, da je velika greška što centralni trg nije ponio ime Ante Starčevića. Teslino ime trga od miniranja spomenika potpuno je iščezlo, ali gradskim vlastima to nije problematično.
Važno je reći da u ovoj priči i Rijeka jednim dijelom polaže prava na Teslin spomenik, pa činjenica prijestolničke godine i nije toliko bitna. Riječki kipar Žarko Violić, član takozvane Umjetničke bojne, spasio je devedesetih iz Gospića preostale dijelove Kršinićeve skulpture i dopremio ih u Rijeku. Nekoliko godina dijelovi su bili u dvorištu scenografske radionice HNK Ivana pl. Zajca na Trsatu. Jutarnji list piše da ‘Teslina skulptura iz Gospića ponovno ulazi u javni prostor 1999., kada riječki kipar Željko Kranjčević Winter, u sklopu likovne akcije riječkih umjetnika, predlaže da se ostaci postave pred zgradu Poliklinike riječkog KBC-a te da se tako pokuša potaknuti javnost za vraćanje Kršinićeva djela na njegovo mjesto. Inicijativu, međutim, riječki KBC odbija i Tesla ponovno ulazi u hibernaciju.’ Ova inicijativa ponovo je zaživjela 2004., kada su ostaci spomenika poslani u Ljevaonicu umjetnina u Zagrebu.
Izrada novog Teslinog spomenika koštala je 150.000 eura, a budući da su preostali dijelovi bili previše oštećeni za renoviranje, stručnjaci iz Ljevaonice umjetnina uzeli su otisak s istovjetnog spomenika u Beogradu i spomenik napravili ponovo.
Novosti su uputile službeni upit Gradu Gospiću u kojem smo tražili dostavljanje dokumenta kojim se potvrđuje preuzimanje skulpture Nikole Tesle od Ministarstva kulture, no na njega nismo dobili odgovor.
