Europska federacija novinara (EFJ) organizirala je dvodnevni skup o održivom lokalnom novinarstvu u Zagrebu, u sklopu projekta lokalnog prekograničnog novinarstva (CBLocal) s partnerima Journalismfund Europa i Stockholm School of Economics.

Skup je zamišljen kao razmjena iskustava i primjera održivih modela financiranja s ciljem izrade akcijskog plana s preporukama za lokalne i europske kreatore politike, medijske menadžere i predstavnike organizacije novinara.

Maja Sever, predsjednica Europske federacije novinara (EFJ) i predsjednica Sindikata novinara Hrvatske, izjavila je da lokalni mediji ne bi smjeli biti u raljama politike i pod kontrolom lokalnih političkih moćnika. Ideja ovog skupa i projekta više međunarodnih organizacija je da se organiziraju sredstva za normalno funkcioniranje lokalnih medija.

- Svi znamo da su lokalni mediji osnova svakog novinarskog okruženja ali, kao što možemo vidjeti u Hrvatskoj, oni su pod kontrolom političkih lokalnih moćnika koji svoju zakonsku obavezu da potroše dio budžeta na medije doživljavaju kao priliku za vlastitu propagandu. Već smo predstavili modele kako bi se lokalni mediji financirali na transparentan način, da se cijene kriteriji profesionalnog novinarstva. Split i Zagreb su to prihvatili, nadamo se da će i drugi gradovi. Cilj ovog akcijskog plana na europskoj razini je da se također osigura financiranje, kako bi se lokalni mediji mogli baviti novinarstvom, a ne propagandom - rekla je Sever.

Zasad nema modela u regionu koji bi lokalne medije učinio održivima. Sever je podsjetila na manji, zajednički projekt Hrvatske, Bosne i Hercegovine, Srbije i Slovenije pod nazivom Lokalni mediji za bolje društvo, a glavni zaključak njihove analize je da je priča svugdje "ista ili gora".

Usto, dodala je predsjednica EFJ-a, ni na europskoj razini nema modela koji mediji na Balkanu mogu preuzeti, jer je za to potrebna i određena politička volja. Primjer dobre prakse postoji jedino u skandinavskim zemljama gdje se štiti neovisnost lokalnih medija i njihov opstanak.

- Mi u Europskoj federaciji novinara smo inzistirali da novci trebaju doći na lokalnu razinu, da se moraju osigurati sredstva za plaće novinara. Lokalni novinari i mediji bore se s financiranjem i političkim uplitanjem. Oni trebaju našu podršku jer novinarstvo kao javno dobro kreće od lokalnog - naglasila je Sever.

Na panel raspravi "Lokalno prekogranično istraživačko novinarstvo pod lupom" predstavljeni su primjeri projekata istraživačkih novinarki koji su financirani potporom za razmjenu iskustava o suradnji i izvan nje.

U razgovoru su sudjelovale Anna Debreczeni, novinarka G7.hu iz Mađarske, Marzia Minore, slobodna novinarka iz Italije i Vanja Stokić, novinarka eTrafika.net iz Bosne i Hercegovine, uz moderiranje Idesa Debruyna, osnivača Journalismfund Europe.

Marizia Minore ostvarila je prekograničnu suradnju sa sedmero novinara iz europskih zemalja. Oni su u šest mjeseci zajedno istražili kako funkcionira obrazovanje djece izbjeglica u školama u Francuskoj, Njemačkoj, Poljskoj, Velikoj Britaniji i Italiji.

Nije imala prijašnje iskustvo u prekograničnoj suradnji, ali o ovoj temi je samostalno istraživala, kako je navela, a pored toga ima i iskustvo podučavanja u školi. Za nju i njene kolege škole su, naglasila je, ključna središta integracije.

- U mnogim europskim gradovima učitelji se svakodnevno suočavaju s dolascima mladih migranata i izbjeglica, koji su možda iskusili nasilje, rat i gubitak, i koji se moraju žurno prilagoditi jeziku i kulturi različitoj od njihove. Posebne intervencije – poput tečajeva jezika i psihološke podrške i podrške u učenju – često su očajnički potrebne. Ali oskudno financiranje i nedosljedna školska politika jamče neuspjeh u pružanju ovih usluga. Učitelji se bore dok žongliraju s malo resursa, a učenici migranti često imaju lošije rezultate i imaju teže iskustvo u školi - navela je Minore.

Sudbina izbjeglica našla se i u fokusu istraživanja Vanje Stokić. S kolegama iz regije rasvijetlila je tragične priče osoba koje su izgubile život u rijekama između Srbije, Bosne i Hercegovine i Hrvatske.

Kako je pojašnjeno, tek nekolicina stradalih je identificirana, a još manji broj posmrtnih ostataka vraća se obiteljima.

- Većina ih je pokopana na mjesnim grobljima, bez uzimanja uzorka za DNK analizu. To zapravo znači da njihove obitelji nikada neće saznati što im se dogodilo ni gdje su im grobovi. Ako se jednog dana pojave na Balkanu tražeći svoju rodbinu, zbog nedostatka evidencije institucije neće znati koju grobnicu ekshumirati. Riječ je o zapuštenim grobovima, u udaljenim dijelovima mjesnih groblja. Često su zarasle u travu i smeće. Ovdje se čak ni prema mrtvima ne odnosi s poštovanjem - zapisala je Stokić.

Ova priča prerasla je u 45-minutni dokumentarni film "Brat" koji Stokić potpisuje zajedno s Ajdinom Kamberom. Stokić je ispričala da su bili u višetjednoj potrazi za mladićem iz Afganistana čiji se brat utopio. Tijelo brata voda je odnijela u Hrvatsku, dok je mladić ostao s druge strane granice. U pripremanju ovog istraživačkog projekta novinari i novinarke su nailazili na brojne probleme, poput otežanog kretanja u pograničnim zonama zbog minskih polja.

Na pitanje da li su zbog svojih priča dobile reakcije ili kritike institucija i vladajućih, novinarke su odgovorile da nisu niti da očekuju. Kako je rekla Stokić, vrata svih institucija, poglavito onih koji su zaduženi za pitanje migrantskih politika, bila su im zatvorena. Nikad nisu dobili odgovore na pitanja čime im je jasno poslata poruka da vladajuće "nije briga".

Anna Debreczeni predstavila je svoje istraživanje o gradovima srednjeistočne Europe koji se bore s pristupačnim stanovanjem: Budimpešta, Prag i Sofija.

Tema priuštivih stambenih objekata postaje iznimno važna u doba ekonomske krize. Širom srednje i istočne Europe luksuz je priuštiti stambene kvadrate, osobito u glavnim gradovima regije.

- S napuhanim cijenama i niskom razinom ponude novih stanova, špekulacijama i sve većim cijenama materijala, sve je manje onih koji si mogu priuštiti kupovinu stana u Budimpešti, Pragu ili Sofiji. A s cijenama najma, mnogim građanima, posebno mlađim generacijama, postaje pravi izazov pronaći krov nad glavom - kazala je novinarka.

Debreczeni i kolege su se pozabavili bivšim industrijskim središtima u gradovima koji bi se trebali transformirati u nove stambene četvrti. Izrazili su sumnju u te "divovske projekte" za rješavanje važnog socijalnog i egzistencijalnog pitanja u Mađarskoj, Češkoj i Bugarskoj.

Svi navedeni istraživački tekstovi nalaze se na stranicama Journalismfund Europe.

Nakon skupa o održivom novinarstvu, uz umrežavanja medijskih profesionalaca i sudionika radi razmjene ideja i dobrih praksi, bit će istaknuti ključni rezultati projekta. Sudionici će, kako je najavljeno, pridonijeti izradi akcijskog plana s preporukama o održivim modelima financiranja lokalnog novinarstva. Izvješće će biti proslijeđeno svim sudionicima, kao i nacionalnim i europskim medijskim dionicima.