Prvi predsjednički izbori u povijesti Libije, zakazani za 24. prosinac, trebali su označiti tranziciju iz građanskog rata prema miru. Umjesto toga, mogli bi potpiriti nastavak krvavog sukoba koji zemlju razara od 2014. godine, odnosno od 2011. kada je nakon Arapskog proljeća i uz presudnu pomoć vojne intervencije zemalja NATO-a s vlasti srušen višedesetljetni libijski vođa Muamer Gadafi. Na terenu su još uvijek prisutne suparničke vojske, kao i deseci tisuća stranih boraca i plaćenika, pa diplomati upozoravaju da bi s obzirom na duboke društvene i političke podjele, izbori mogli donijeti više štete nego koristi.
"Ne postoje nužni uvjeti za slobodne i poštene izbore, a Libijci su previše podijeljeni da bi prihvatili rezultate ili se oko njih složili", rekao je ovih dana Jamal Benomar, bivši pomoćnik Glavnog tajnika Ujedinjenih naroda.
Štoviše, sve je izvjesnije da se izbori neće ni održati. Izborna komisija prošlog tjedna je objavila da ne može ni objaviti listu odobrenih kandidata, i to zato što još provjerava da li su njene odluke u skladu sa sudskim presudama. Komisija je, primjerice, zabranila kandidaturu Saifu al-Islamiju Gadafiju, sinu bivšeg libijskog vođe za kojim je Međunarodni kazneni sud izdao potjernicu zbog ratnih zločina – i kojeg su neki libijski sudovi i osudili – ali je početkom prosinca njegova sudska žalba prihvaćena te je naloženo da mu se kandidatura omogući. Isto je uspjelo i aktualnom premijeru, Abdulu Haidi Dbeibehu, koji je prvotno također diskvalificiran iz predsjedničke utrke. Među ukupno stotinjak kandidata problematičan je i Khalifa Haftar, vlastodržac i vojskovođa s istoka Libije, koji uživa podršku Rusije. Rivalske frakcije trenutno optužuju jedna drugu za prijetnje ili podmićivanje pravosudnih dužnosnika kako bi omogućili natjecanje pojedinim kandidatima.
Odgađanje izbora bi, prema zapadnim medijima, značilo poraz nastojanja međunarodne zajednice da ujedini podijeljenu zemlju. U ožujku 2020. sklopljeno je primirje te je formirana privremena zajednička vlada. Trebala je vladati samo do ovih izbora te je neizvjesno što se događa ukoliko se oni odgode. Najgora opcija je nastavak rata u kojem su ubijene tisuće, a prema nekim procjenama i deseci tisuća ljudi.
