Kosovski premijer Albin Kurti, pripremajući se za put u Bruxelles gdje će se 18. kolovoza uz posredovanje Europske unije održati novi krug pregovora između Beograda i Prištine, u intervjuima koje daje europskim medijima optužuje Srbiju da pokušava isprovocirati oružani sukob na sjeveru Kosova te uz pomoć Rusije želi na Kosovu započeti novi rat. U intervjuu za Radio Slobodnu Europu (RSE) tvrdi da su i prosvjedi i barikade koje su Srbi sa sjevera Kosova podigli protiveći se provođenju odluke kosovske vlade o registracijskim tablicama automobila i ulaznim ispravama za državljane Srbije organizirane kako bi se izazvao oružani sukob s kosovskom policijom i njezinim specijalcima.

     Kurti u intervjuu RSE-u ipak nije bio tako decidiran kao u prethodnom intervjuu talijanskoj La Repubblici u kojem je također izjavio da je "rizik od novog sukoba između Kosova i Srbije visok", pogotovo "nakon što je svijet vidio što je Rusija učinila Ukrajini. Prva posljedica fašističke ideje panslavizma koju ima Kremlj bila je Ukrajina. Ako dođe do druge epizode, nastat će problem u Pridnjestrovlju, a onda je vjerojatno i da će se razviti rat na zapadnom Balkanu, posebno na Kosovu". Kosovski premijer ipak se usput ogradio rekavši da "smatra da se takvo nešto neće dogoditi zbog kontingenta NATO snaga koje se nalaze na Kosovu".

Unatoč tom Kurtijevom ograđivanju od samog sebe, s njegovom tvrdnjom o srpsko-ruskom kovanju novog rata na Kosovu hitro su se složili brojni europski i regionalni medijski i drugi stručnjaci za Balkan. Kao što se uobičajilo i najnoviji srpsko-albanski sukob na Kosovu pratile su brojne dezinformacije, pa i ona da je srpska vojska ušla na Kosovo. Beogradski politolog Vuk Velebit među prvima je reagirao na novi val dezinformacija o srpsko-ruskoj oružanoj intervenciji na Kosovu. Velebit je prvo reagirao na svom Twitter profilu poručivši: "mnogi eksperti za Balkan, novinari, kao i oni kojima je kao stalo do mira u regionu, ovih dana su pokazali kakve sve laži i tenzije moraju da kreiraju kako ne bi izgubili svoje pozicije tamo gde sede. Zato moraju da održavaju narative da je Srbija agresor. Dosta sa tim lažima!" Potom je u "Blicu" pojasnio da "mnogi strani, ali i domaći eksperti misle da poznaju dobro region pa šire kreirane predrasude. Oni ne razumeju lokalni kontekst svega što se događa na severu Kosova. Pojednostavljeno gledaju na sve. Misle da su sve tenzije koje su nastale na Kosovu rezultat delovanja velikih sila, a pritom zanemaruju lokalni kontekst. Srbija nije Rusija niti je Kosovo Ukrajina. Takođe, sve što se dešava dole nema veze ni sa Rusijom ni sa SAD-om". Velebit je dodao da se "eksperti za Balkan nalaze i u Berlinu, Briselu, Moskvi..." te da je "reč o analitičarima koji šire unapred kreirane predrasude da je Srbija takozvani bed gaj, agresor i faktor nestabilnosti na Balkanu. A istina je drugačija. Srbija je faktor stabilnosti. SAD je shvatila da je mnogo bitnije da ima dobar odnos sa Srbijom koja je najveća država u regionu nego da se bavi karijerom kosovskih lidera".

Reakcije iz Beograda, međutim, Kurtija mnogo ne brinu, vjerojatno skreću vodu na njegov mlin. No sasvim drukčija priča je s reakcijama koje je svojim tvrdnjama o ratu koji prijeti Kosovu izazvao među pojedinim kosovskim političarima i analitičarima. Bivši kosovski premijer Isa Mustafa na Kurtijeve tvrdnje uzvratio je optužbom da se Kurtijeva vlada "ne razlikuje mnogo od Rusa po nasilju, koji pale Ukrajinu, a oni pale institucije Kosova da sruše demokratsku vlast. Oni žele da uspostave paralelnu vojsku i paralelne organe pravde. 'Ustav bez ustava' loša je i kobna lekcija". Mustafa kaže i da "Kurti i kosovska predsednica Vjosa Osmani imaju Rusiju i Srbiju za doručak i večeru. Od dolaska na vlast pričaju samo o ratu, govore da rat nije završen. Premijer i predsednik imaju Rusiju, Kinu i Srbiju danonoćno. Kao da smo centar sveta, gde će početi 'Sudnji dan'. Oni su daleko više skloni da izazovu rat nego da promovišu mir. Dakle, oni koji podstiču rat, dovode Srbiju pred naša vrata".

S druge strane, Isa Mustafa tvrdi da "interes Kosova nije rat ili njegovo spominjanje. To je rešenje problema mirom i dijalogom. Premijer, ako uistinu računa na rat i želi rat, neka dovede svoju porodicu na Kosovo da postane odgovorniji pri donošenju svojih odluka". U reakcijama na Kurtijevo učestalo najavljivanje rata i u kosovskoj javnosti sve su glasniji oni koji tvrde da su danas ključni problemi Kosova ekonomska i energetska kriza, a ne rat i automobilske tablice i putne isprave državljana Srbije.

Za razliku od Kurtija i američki specijalni izaslanik za zapadni Balkan Daniel Escobar smatra da su tenzije na sjeveru Kosova lokalnog karaktera i da nemaju veze s ratom u Ukrajini. "Uz vrlo malo izuzetaka, rekao bih da je ono što se dešava na Balkanu posledica faktora koji postoje na Balkanu. Rekao bih da je ono što se dešava na severu Kosova zaista pitanje između Srbije i Kosova. Zato je važno da se lideri dve zemlje sastanu u Briselu, u dijalogu koji se vodi pod okriljem Evropske unije, i razgovaraju o razmimoilaženjima na severu. To će podrazumevati i trajno rešenje pitanja registarskih tablica, mape puta sporazuma o energetici, sporazuma o nestalim osobama i Zajednici opština sa srpskom većinom", poručio je Escobar iz Washingtona.

I glavni tajnik NATO-a Jens Stoltenberg posredno je poručio da Kosovu ne prijeti rat kao što tvrdi Kurti. Tanjug je iz podgoričkih Vijesti prenio da je Stoltenbeg ovih dana poručio da je "Severnoatlanska alijansa dugogodišnji i blizak partner sa Srbijom. Naše parnerstvo se zasniva na političkom dijalogu i na praktičnoj saradnji, uz puno poštovanje državne politike vojne neutralnosti Srbije". Stoltenbeg je pojasnio da se politički dijalog NATO-a i Srbije "ispoljava na različite načine. Uključuje moje kontakte sa predsednikom Aleksandrom Vučićem i drugim političkim liderima i regularne interakcije sa srpskim kolegama koje imaju moj zamenik pomoćnika za politička pitanja i bezbednosnu politiku i šef NATO vojne kancelarije za vezu u Beogradu. Takođe, uključuje dobro uspostavljene odnose između komandanta KFOR-a i srpskog načelnika generalštaba".

Stoltenberg je govorio i o najnovijem sukobu na sjeveru Kosova, podsjetivši da je "nedavno razgovarao sa političkim rukovodstvom u Prištini i Beogradu oko tenzija na severu Kosova". Zaključno je poručio: "Sve strane moraju da ostanu mirne, da izbegavaju jednostrane akcije i konstruktivno da se angažuju u dijalogu, uz posredovanje Evropske unije. U skladu sa svojim mandatom UN, misija KFOR blisko prati situaciju i spremna je da interveniše ukoliko stabilnost bude ugrožena".