Novosti

Politika

Kraus: Ne smijemo dopustiti izjednačavanje krvnika i žrtava

Zagrebačko obilježavanje Međunarodnog dana borbe protiv fašizma i antisemitizma proteklo je u znaku apela da se zaustavi revizija historije i rehabilitacija nacista i njihovih pomagača

Zagrebačko obilježavanje 79. godišnjice Kristalne noći, odnosno datuma kad je izvršen prvi masovni pogrom Židova u Trećem Reichu, što se danas obilježava kao Međunarodni dan borbe protiv fašizma i antisemitizma, proteklo je u znaku apela da se zaustavi revizija historije i rehabilitacija nacista i njihovih pomagača.

- Ovdje smo da ne dopustimo izjednačavanje krvnika i žrtava, izjednačavanje ustaštva i antifašističke borbe - rekao je u četvrtak uvečer na Trgu žrtava fašizma Ognjen Kraus, predsjednik Židovske općine Zagreb, koja je uz Antifašističku ligu RH organizirala događaj. Naglasio je da je 9. novembra 1938. počeo holokaust, najmračniji period ljudske historije u kojem je ubijeno šest miliona Židova.

- Danas u Njemačkoj, kao u nijednoj zemlji zapadne Europe, nije moguće relativizirati ono što su označavali kukasti križ i pozdrav ‘Sieg Heil’. Nije moguće imenovati komisiju koja bi, kao u Hrvatskoj, odlučivala što znači pozdrav ‘Za dom spremni’, koji je obilježio takozvanu NDH, jedinu zemlji u Evropi koja je donijela vlastite rasne zakone i imala svoje koncentracione logore, njih preko četrdeset. Danas se u Hrvatskoj izjednačavaju antifašistički i ustaški pokret. To je naša sramota - rekao je Kraus. Podsjetio je i da je u Nurembergu, gdje su 1935. doneseni rasni zakoni, deset godina kasnije održano suđenje onima koji su počinili genocid i zločine nad narodima Evrope.

Eugen Jakovčić iz Documente je rekao da hrvatski državni predstavnici u Auschwitz odlaze javno, a u Jasenovac krišom, što jako puno govori o odnosu prema zločinima i njihovim počiniocima.

Glumac Vili Matula pročitao je zapise pokojnog Slavka Goldsteina, među kojima i onaj o povratku fašističkih metoda u 1990-ima, a glumica Anja Matković molbu roditelja mladih Židova, koji su u proljeće 1941. odvedeni u logore, vlastima NDH da ih puste. Događaju su prisustvovali aktivisti nevladinih organizacija, javne ličnosti, ambasadori Njemačke i Austrije, kao i diplomate više zemalja, među kojima i Srbije.

Politika

Kolačići (cookies) pomažu u korištenju ove stranice. Korištenjem pristajete na korištenje kolačića. Saznajte više