Prema najnovijim podacima Ministarstva graditeljstva i prostornog uređenja, Karlovačka županija po efikasnosti legalizacije zauzima posljednje mjesto među 21 županijom i 33 grada. Upravni odjel u Karlovačkoj županiji do sada je riješio 49,06 posto zaprimljenih predmeta uz 6.800 zahtjeva koji su prebačeni u Agenciju za ozakonjenje nezakonito izgrađenih zgrada (AZONIZ).
Predzadnja je Vukovarsko-srijemska županija s 51,41 posto riješenih zahtjeva uz 11.950 zahtjeva prebačenih AZONIZ-u. U Karlovačkoj županiji, prema podacima Ministarstva, primljeno je 17.633 zahtjeva za legalizaciju. Županiji je samoj ostalo da riješi 10.854 zahtjeva. Do sada ih je riješeno 5.325. Dubrovnik je riješio gotovo sve zahtjeve odnosno njih 99,98 posto, a najbolja županija je Koprivničko-križevačka s 94,68 posto riješenih zahtjeva. Kako je 15. jula 2017. godine bio produžen rok za podnošenje zahtjeva, Karlovačka županija je od tada zaprimila 287 novih zahtjeva, a riješila ih je 47 ili 16,38 posto.
Marina Jarnjević, pročelnica Upravnog odjela za graditeljstvo i okoliš u Karlovačkoj županiji tvrdi da je od početka 2014. pa do avgusta 2017. godine riješeno 30 posto zahtjeva, a za sedam mjeseci otkako je ona preuzela Upravni odjel, riješeno je osam posto zahtjeva što znači da bi ovim tempom Županija riješila sve zahtjeve za godinu dana. Pročelnica kaže da je svojim dolaskom promijenila prioritete u rješavanju predmeta, pa se najprije rješavaju redovni zahtjevi za gradnju i zahtjevi podnijeti po starim zakonima koji više nisu na snazi. Tako se sada u Županiji na građevinsku dozvolu prosječno čeka 26 dana, u Karlovcu 35 dana dok je državni prosjek 31 dan. Na legalizaciji inače radi 20 djelatnika, posebno zaposlenih u ovu svrhu. U Gradu Karlovcu je od 2013. godine zaprimljeno 7.160 zahtjeva, AZONIZ ih je preuzeo 1.802, a Gradu ih je ostalo 5.358. Do sada je riješeno 3.428 predmeta, bez izuzetih 47,88 posto.
Zadnji rok za podnošenje zahtjeva za legalizaciju izgrađenih objekata bez građevinskih dozvola bliži se kraju i ističe 30. juna ove godine. Na području koje od 1991. do 1995. godine nije bilo pod ingerencijom Republike Hrvatske postoji niz objekata koji su izgrađeni bez ikakvih dozvola, bez prenamjene zemljišta, bez upisanih građevina pa su se ljudi susretali s brojnim problemima kod podnošenja zahtjeva za obnovu u ratu stradalih kuća i gospodarskih objekata jer je u zemljišnim knjigama stajalo da se radi o oranicama, livadama ili pašnjacima iako je stvarno stanje bilo sasvim drugačije.
Zato bi valjalo da svi do 30. juna podnesu zahtjeve za legalizaciju objekata. Podsjećamo da se legalizirati mogu objekti izgrađeni do 31. decembra 2010. godine kada su iz zraka snimljeni svi objekti, dok se ne mogu legalizirati bez dozvola izgrađeni objekti od početka 2011. godine do danas i oni će najvjerovatnije biti rušeni. Inače, mogućnost legalizacije je ozakonila Vlada Zorana Milanovića 2013. godine, a ideju je realizirala tadašnja ministrica graditeljstva Anka Mrak Taritaš.
