Poznavaoci narodnih običaja znaju da maskirane povorke krajem zime, nisu osobina samo Samobora, Rijeke i Primorja, nego drugih područja Hrvatske koja imaju svoje posebnosti.
- Nekada su srpska sela Lipika i Pakraca odjekivala od pokladne buke, pjesme i smijeha. Mačkare su bile vrijeme kada se selo budilo iz zimske učmalosti, kada su se odrasli i djeca maskirali, obilazili kuće, igrali, šalili se i veselili. Danas je ta buka utihnula, pa se jedino u Kraguju, selu nadomak Pakraca, čuje zvuk pokladne buke - priča Dalibor Harambašić, koji je nosilac brojnih kulturnih aktivnosti u pakračkom kraju.
Harambašić objašnjava da je Bijela nedjelja posljednja sedmica zime i pada neposredno pred veliki uskršnji post. Naziv joj je iz starih vremena, kada je bijela boja još uvijek označavala žalost i kad se vjerovalo da tokom Bijele nedjelje pokojnici oživljavaju i hodaju naokolo. Karakteristične su za ovaj period maskirane povorke, vjerojatno kao inkarnacija i oličenje oživjelih predaka. Zvali su ih i "svadbene" povorke, zbog povezivanja smisla svadbe i vjenčanja sa plodnošću polja i usjeva.
Selo je odjekivalo od pokladne buke, pjesme i smijeha (Foto: pododbor SKD-a Prosvjete Lipik-Pakrac)
- To je vrijeme igre, pjesme, šala i običaja. Te nedjelje zemlja spava, pa se ništa na njoj ne radi, a i voda se ne muti. Bijele poklade predstavljaju vrhunac Bijele nedjelje, kada se ljudi veseljem i obilnom hranom pripremaju za period u kojem će se od toga uzdržavati - kazuje Harambašić.
Poseban dio običaja činile su maskirane povorke, koje su imale važnu ulogu u odbijanju zlih sila. Djeca i odrasli su prolazili kroz selo, svraćali u svaku kuću, te zvucima, lupanjem, pjesmom i plesom "uklanjali" zlo. U znak zahvalnosti domaćini su ih darivali jajima, sirom, suhim mesom, slaninom, kobasicama, pa i novcem.
- Zato su pokladni običaji veoma značajni u očuvanju nematerijalne kulturne baštine. Ovi običaji predstavljaju dragocjeni dio identiteta zajednice, omogućavajući prenošenje tradicije s generacije na generaciju, a imaju i veliku društvenu funkciju jer jačaju zajedništvo i društvenu koheziju - ističe Harambašić.
U organizaciji pododbora "Prosvjete" Lipik- Pakrac i mještana sela Kraguj, već godinama se organiziraju "Kragujske mačkare". Tamošnja zajednica trudi se da očuva ovu tradiciju, okupljajući kako preostale mještane, tako i one koji danas žive i rade u Beogradu i drugim mjestima u Srbiji, ali i brojne goste, podsjećajući na nekadašnja vremena. Ove godine okupilo se oko 150 ljudi, kako bi bili učesnici manifestacije.
Krafne su spremne za čestitare (Foto: pododbor SKD-a Prosvjete Lipik-Pakrac)
Predsjednik pododbora Nenad Kojadinović pozdravio je prisutne, zahvalio svima koji su učestvovali u organizaciji "Kragujskih mačkara" u nadi da će se još veći broj ljudi okupiti i sljedeće godine. Tom prilikom Kojadinović je u ima pododbora Miloradu Ćorkoviću, kulturnom radniku iz Rume, dodijelio zahvalnicu zbog darivanja marama i čarapa kao sastavnog dijela ženske nošnje pakračkog kraja.
Požeško slavonski dožupan Nikola Ivanović ukazao je na značaj "Kragujskih mačkara" kao dijela nematerijalne kulturne baštine Hrvatske, kao i da se trenutno radi na dokumentiranju ovog običaja, ali se planira ići i dalje.
