U akciji policije i Uskoka prošlog su tjedna uz skupinu drugih osoba uhapšeni predsjednik uprave Janafa Dragan Kovačević, čelnik tvrtke Elektrocentar Petek iz Ivanić-Grada Krešo Petek i dvojica saborskih zastupnika, ujedno gradonačelnika, HDZ-ov Dražen Barišić iz Velike Gorice i SDP-ov Vinko Grgić iz Nove Gradiške. Tereti ih se za različita kaznena djela, među kojima su trgovanje utjecajem i poticanje na trgovinu utjecajem, primanje i davanje mita, zloupotreba položaja i ovlasti, kao i nezakonito pogodovanje te pomaganje u svim spomenutim djelima. Kovačeviću se stavlja na teret da je poduzetniku iz Ivanić-Grada namještao poslove s Janafom, a Barišiću i Grgiću da su mu ih namještali s gradskim poduzećima u Velikoj Gorici, odnosno Novoj Gradiški. Od tih poslova ističu se radovi na velikogoričkom pročistaču otpadnih voda teški 148 milijuna kuna i obnova velikogoričke javne rasvjete u vrijednosti od 33 milijuna kuna, kao i gradnja solarne elektrane u Novoj Gradišci. Što se Janafa tiče, riječ je o 40 milijuna kuna vrijednim radovima na terminalu Omišalj i proširenju mjernih sustava. Ukupna vrijednost poslova obuhvaćenih kriminalističkom istragom iznosi 225 milijuna kuna.
Već smo i prije imali uhićenja za koja se pouzdano zna da su se mogla dogoditi i ranije, no čekao se pogodni trenutak. Treba istražiti je li istina da je DORH svjesno odgodio akciju – kaže Drago Hedl
Navedena hapšenja, međutim, za sada otvaraju više pitanja i kontroverzi o radu državnih represivnih organa no što potvrđuju njihov uzoran rad. Kovačeviću je po svemu sudeći dojavljeno da se nalazi pod istragom, pa je direktor Janafa 16. rujna poslijepodne, dan prije planiranog hapšenja, po različitim zagrebačkim lokacijama užurbano raznosio neke materijale, a svoje mobitele bacio u Savu. Iako su policijski ronioci mobitele izronili, a Kovačević je rano slijedećeg jutra uhapšen, ovo je tek jedna u nizu istraga kompromitiranih time što je do osumnjičenih procurila informacija da ih se nadzire. No prozivke koje je uputio predsjednik Zoran Milanović i informacije koje su u utorak objavili pojedini mediji još lošije djeluju na ugled istražnih tijela jer impliciraju da su Uskok i Državno odvjetništvo tijek istrage izravno podredili političkim interesima vladajućih.
Policijski operativci dugo su pratili razgovore i tajno snimali Peteka i Kovačevića, a iz informacija objavljenih o istrazi proizlazi da su pratili i kako je poduzetnik 11. studenoga prošle godine Kovačeviću u vrećici donio 1,96 milijuna kuna mita. Primopredaja se navodno odvila u takozvanom ‘klubu’, Kovačevićevom poslovnom prostoru u zagrebačkoj Slovenskoj ulici. Okretni menadžer, nekadašnji kandidat za predsjednika SDP-a, a potom šef zagrebačkog HNS-a i jedno vrijeme član uprave zagrebačkog Holdinga, u tim je prostorijama ugošćavao niz uglednika iz političkog i javnog života. Među njima su aktualni ministar gospodarstva Tomislav Ćorić, predsjednik zagrebačkog Županijskog suda Ivan Turudić, bivši predsjednik Stjepan Mesić, ali i sadašnji Zoran Milanović, koji je ubrzo po hapšenjima javno postavio neka pitanja u vezi istrage.
‘Ne mogu shvatiti da to nije prekinuto u onom trenutku kada je praćenjem ustanovljeno da netko nekome daje dva milijuna kuna. Tu je kraj svake priče, imaš predmet, imaš materijalni dokaz. Ako je zaista policija pratila nekoga tko nosi dva milijuna ili 200 tisuća kuna nekomu da mu da mito, onda hapsiš istog trena. Ispada da je praćen jako dugo, da je bio praćen i kada mu je, navodno, ovaj drugi davao dva milijuna kuna. Zašto ih onda nisu sve zajedno uhapsili? Tako da mi tu dosta toga nije jasno’, poručio je predsjednik države.
Jedan mogući odgovor ponudili su mediji koji su u utorak objavili da se tog 11. studenoga, u vrijeme navodne primopredaje mita, u Kovačevićevom ‘klubu’ održavala zabava s još dvadesetak sudionika, među kojima je bio i Jakov Kitarović, suprug tadašnje predsjednice, koji se stoga pojavljuje i na popisu svjedoka. Koliko je poznato, Kitarović nije ni u kakvoj vezi s korupcijskom aferom. Međutim, tjednik Nacional iznio je tezu da istražitelji u tom trenutku nisu krenuli u akciju jer bi činjenica da se u ‘klubu’ nalazio i Jakov Kitarović naškodila predsjedničkoj kampanji Kolinde Grabar-Kitarović. Uz to, Kovačević je kadar iz redova HNS-a, strateškog partnera HDZ-a u tadašnjoj, prvoj vladi Andreja Plenkovića. To bi značilo da je odluka represivnih organa da tog dana ne hapse Kovačevića i Peteka vjerojatno utjecala na odvijanje predsjedničkih izbora. Zamislivo je, piše Nacional, da bi u slučaju njihovog drugačijeg postupanja u drugi krug ušli Milanović i Miroslav Škoro.
Korupcija je HDZ-u prirodna, pa je borba HDZ-a protiv korupcije borba HDZ-a protiv samog sebe – ističe Dario Čepo
Poslije medijskih objava o prisustvu Jakova Kitarovića u ‘klubu’, došlo je do prepirke između Milanovića i Plenkovića. Predsjednik je ustvrdio da su premijer i ministar unutrašnjih poslova Davor Božinović morali znati za sumnje u Kovačevićevu korumpiranost – što je Plenković odlučno odbacio – a Vlada mu je svejedno u veljači ove godine dodijelila treći četverogodišnji mandat na mjestu predsjednika Janafove uprave. Predsjednik države oštro je kritizirao rad DORH-a te ponovio da je istragu trebalo završiti prošlog studenoga.
‘Osim ako cilj istrage nije premijer, a nije. U protivnom nekoga štitite. Izbjegli ste raditi svoj posao, da biste deset mjeseci kasnije prekinuli istragu. Što se radilo deset mjeseci’, zapitao se Milanović. Dodao je da je on kao premijer bio upućen u istrage, na što mu je žestoko uzvratio Plenković, kazavši da je to razlika između njih dvojice. ‘Politika mene kao predsjednika Vlade i HDZ-a je da uopće ne želim znati čime se bave Uskok i policija, i to je borba protiv korupcije. Niti znati, niti utjecati’, rekao je Plenković, ustvrdivši da je Milanović, koji je bio u Kovačevićevom ‘klubu’, nervozan i da treba objasniti zašto. Milanovića je na određeni način demantirao i njegov vlastiti ministar unutrašnjih poslova Ranko Ostojić, poručivši da ministar informaciju o kriminalističkom istraživanju može dobiti tek nakon njegovog dovršetka te je tada dužan obavijestiti premijera.
Pitanje o tome zbog čega je donesena odluka da se ne ide u akciju te da se nadzor nastavi gotovo godinu dana otkako je Uskok imao saznanja o primopredaji novca u svakom slučaju ide na adrese ravnateljice Uskoka Vanje Marušić i tadašnjeg glavnog državnog odvjetnika Dražena Jelenića.
- Već smo i prije imali uhićenja za koja se pouzdano zna da su se mogla dogoditi i ranije, no čekao se pogodni trenutak. Treba istražiti je li istina da je DORH svjesno odgodio akciju dok ne završe izbori, zbog čega će istraga i mogući sudski postupak biti otežani. Ako je to što tvrdi Nacional točno, u vrlo smo opasnoj situaciji, jer tijela koja trebaju suzbijati korupciju i kriminal rade u funkciji politike. Sutra se može dogoditi ne samo da se neka afera zataška, nego da se u interesu politike isfabricira. Takvih je slučajeva u Hrvatskoj već bilo - kaže za Novosti ugledni istraživački novinar Drago Hedl.
Očito pod pritiskom Milanovićevih optužbi o neopravdanom razvlačenju istrage protiv Kovačevića dugo nakon navodnog primanja mita te Nacionalovih teza o političkom tempiranju radi izbjegavanja štete za HDZ-ovu kandidatkinju, prema medijima je pušteno još nekoliko informacija kojima se želi opravdati tijek i dugotrajnost istrage. Tako je Jutarnji list u srijedu objavio da, prema informacijama kojima raspolaže, Dragan Kovačević nije bio prva meta istražitelja, nego je upao u mjere pokrenute radi drugog slučaja. Prema tim tvrdnjama, prve hipoteze istrage bile su vezane za jednu od drugih točaka u ovoj aferi u čijem je središtu poduzetnik Petek, pa istražiteljima u trenutku nadziranja Petekovog odlaska u Kovačevićev ‘klub’ još nije bilo jasno čemu točno prisustvuju. Prema pisanju portala Telegram, nadzor kontakata i susreta Peteka i Kovačevića nastavio se i ove godine sve dok njih dvojica nisu dogovorila poslove koje je Petek, nakon što je lani podmitio Kovačevića, zauzvrat dobio od Janafa. Istog dana priopćenjem se javio i DORH, pojašnjavajući svoju dinamiku postupanja i navodeći da ‘neke kritike pa čak i omalovažavanje i optužbe na račun DORH-a i USKOK-a… prelaze razinu prihvatljivu za jedno demokratsko društvo koje poštuje vladavinu prava i trodiobu vlasti’.
Iako je odlučno odbacio da je upoznat s istragama te ustvrdio da na taj način otvara prostor borbi protiv korupcije, Plenković je u slučaju s uhapšenim HDZ-ovim gradonačelnikom i saborskim zastupnikom Draženom Barišićem pokazao i koji su politički limiti te borbe. Budući da je HDZ-u potrebna svaka ruka u Saboru, s Barišićem je sklopljen dogovor da će zamrznuti svoj mandat kako bi u Sabor ušla njegova zamjena, pri čemu Barišić nije smjesta izbačen iz HDZ-a onako kako je to učinjeno s Josipom Rimac. Premda Plenković ponavlja kako je politika Vlade i HDZ-a beskompromisna borba protiv korupcije, a ministar pravosuđa i uprave Ivan Malenica najavljuje novu antikorupcijsku strategiju i prateći zakonodavni paket, te najave ne djeluju uvjerljivo. Iskustva zadnjih 30 godina, još od 1990-ih, kada su drmali HDZ-ovi tajkuni Miroslav Kutle i Josip Gucić, preko vremena Ive Sanadera i afera ‘Bankomat’, ‘Fimi-Medija’, višestrukog bojanja tunela i drugih, pa do fakta da je prvu Plenkovićevu vladu zbog različitih sumnji napustio čitav niz ministara, ukazuju na sistemsku povezanost korupcije i ‘stožerne stranke’. A unatoč bezbrojnim aferama, osim samog Sanadera gotovo nijedan zaista značajan moćnik nije osuđen na ozbiljne kazne.
- Logično je da politička stranka koja dominira određenim političkim sustavom i najduže vlada ima najviše problema s korupcijom. Međutim, korupcija je HDZ-u prirodna, pa je borba HDZ-a protiv korupcije borba HDZ-a protiv samog sebe, što znači da nikad neće uspjeti. Antikorupcijske strategije koje predlaže ministar Malenica su mazanje očiju javnosti. HDZ je još devedesetih kreirao političke institucije, uključujući i pravosudna tijela, na način da štite tu političku stranku. Institucije su napunjene lojalnim kadrovima čija pozicija ovisi o HDZ-u. Zakonske norme kreirane su tako da optužnice padaju jer su loše napisane, a procesi se otežu dok ne padnu u zastaru. Međutim, ništa od toga nije slučajno, riječ je o namjernim potezima - tvrdi docent zagrebačkog Pravnog fakulteta i član Vijeća GONG-a Dario Čepo.
On ističe kako je logično da je u sve uključen represivni aparat. To se ogleda i u činjenici da redovno do onih koji su pod udarom procure informacije o istrazi: prisjetimo se proljetne afere ‘Vjetroelektrane’ i bivše državne tajnice Josipe Rimac, informatičara Franje Varge, optuženog za izradu lažnih SMS poruka za Zdravka Mamića i Ivicu Todorića ili afere elitne prostitucije u kojoj se sumnjalo da je ‘krtica’ nekadašnji utjecajni HDZ-ovac Milijan Brkić. Premda policija i DORH tvrde da u svim slučajevima istražuju tko je dojavio o mjerama nadzora i skorašnjim uhićenjima, javnost nije vidjela rezultate tih istraga.
- Represivni je aparat kreiran na isti način – da učini sve moguće kako bi zaštitio dominantnu političku stranku. Svaka borba protiv korupcije koja uključuje članicu ili člana HDZ-a povezana je s unutarstranačkim borbama u kojima različite frakcije omogućuju da afere izađu u javnost - nastavlja Čepo.
Opisana praksa kapilarno je prožela društvo do razine najmanje općine. Drago Hedl navodi slučaj požeško-slavonskog HDZ-a u kojem već dugo traju unutrašnji obračuni i nerijetko sudjeluje policija: nedavno je, po svemu sudeći, kompromitirala dožupana Vedrana Neferovića snimivši ga kako krši samoizolaciju, da bi potom te fotografije osvanule u medijima. Kao što je pisao na portalu Telegram, prema izvorima iz požeške policijske uprave, policajci često organiziraju i ‘sačekuše’ za političare iz suprotstavljene frakcije, koji potom ostaju bez vozačkih dozvola.
- Mislim da je korupcija puno raširenija u lokalnim sredinama. Gotovo svakog tjedna naiđem na koruptivne aktivnosti lokalnih šerifa u Slavoniji – od Vukovara i Pleternice do Otoka i Đakova. To prolazi ispod radara, no mislim da bi, kad bismo zbrojili sve te iznose, vidjeli da korupcija na lokalnoj razini uvelike nadmašuje iznose koji se spominju u aktualnoj nacionalnoj aferi. Većina toga odvija se kroz natječaje za cestogradnju, izgradnju škola i slično. Najčešće se radi o HDZ-ovim šerifima, neki su na čelu općine ili grada već dvadesetak godina. Ispleli su mrežu iz koje ništa ne može ispasti – tu su nogometni klubovi, lovačka društva, braniteljske i druge udruge ili KUD-ovi. Sve na sitno podmićuju iz proračuna, a za krupne stvari ih nitko ništa ne pita, mogu raditi što god žele. Ni pojedina lokalna državna odvjetništva ne rade svoj posao. Imamo simbiozu lokalne politike, policije i odvjetništava. Korupcija je utkana u samo postojanje sustava - objasnit će Hedl.
Čepo ističe da nije ‘mentalitet’ građana odgovoran za korupciju: s obzirom na opisano društveno i institucionalno okruženje, u kojem bez pokoravanja lokalnim moćnicima nije moguće dobiti ni posao u osnovnoj školi, pristajanje građana na korupciju posve je racionalan izbor. Jedino drugo rješenje je da se isele.
Što se Plenkovićevog imidža reformatora tiče, osim o Barišićevom zamjeniku, njegova većina u Saboru manje od tri mjeseca nakon izbora visi i o zastupniku protiv kojeg DORH istragu zbog korupcije vodi još od 2018. Riječ je o požeškom gradonačelniku Darku Puljašiću. Javna informacija o istrazi protiv Puljašića, međutim, Plenkovića nije spriječila da ga stavi na izbornu listu.
- Plenković je sve ministre koji su morali otići iz prethodne vlade branio toliko dugo dok se ta negativna slika nije počela prelijevati na njega samoga. Njega prvenstveno zanima vlastita budućnost. Ako zbog svoje budućnosti u europskim institucijama mora otpustiti nekoliko ministara ili se riješiti nekih lokalnih HDZ-ovaca, on će to i napraviti sve dok mu ne budu ugrožena politička sigurnost i stabilnost sustava. Međutim, ako netko tko je važna karika bude optužen za korupciju, gledat ćemo kako ga Plenković brani bez problema - ističe Čepo.
A što se tiče najava antikorupcijske borbe koje stižu s vrha vlasti, Hedl zaključuje kako bez istinske volje da se institucije oslobode interesa političkih elita te najave izgledaju kao da netko ‘biljku koju deklarativno pokušava uništiti, zapravo zalijeva gnojivom da ona bolje raste’.
Potražite novi broj tjednika Novosti od petka na kioscima. Informacije o pretplati pronađite ovdje.
