Nakon 30 godina proces traženja nestalih osoba iz posljednjeg rata usporio je ili bolje rečeno zastao na prikupljanju krvnih uzoraka najbližih srodnika nestalih osoba. Jedna od karika koji lanac višedecenijske potrage za nestalim osobama čini još tromijim su i netočni i neažurirani podaci.

Zaključci su to sa okruglog stola na temu ''Rješavanje sudbine nestalih u ratu – otvorena pitanja i izazovi'' koji je u Osijeku organizirala Documenta – Centar za suočavanje s prošlošću, uz podršku Centra za mir, nenasilje i ljudska prava. Upravo pored tehničkih, administrativnih prepreka, da ne spominjemo i politički prekid komunikacije Zagreba i Beograda, svaki dijalog i javna rasprava o temi koja sve više nestaje u povijesnim ladicama, veliki je iskorak u oživljavanju skoro mrtvog, a neriješenog humanitarnog pitanja.

Sa okruglog stola, osim zaključaka o sadašnjem statusu procesa nestalih, poslan je i apel da je davanje krvnih uzoraka najbližih srodnika nestalih osoba od presudne važnosti u identifikaciji i rješavanju pitanja nestalih. Tu svakako treba dodati i činjenicu da, s obzirom na protok vremena, sve moguće decenijske migracije sa naših prostora, izmijenjene životne priče tijekom protekle tri decenije, to nije nimalo jednostavno.

Uz sve lošiju kvalitetu posmrtnih ostataka, sve manje živućih srodnika i političkog opstruiranja, postupci ekshumacija i identifikacija, kao i istražni i pravosudni procesi, sve više gube na stvarnoj važnosti. To dokazuju i službene brojke po kojima Hrvatska još uvijek traga za 1.803 nestale osobe, od kojih se traže lokacije ukopa za 394 nestale osobe, dok je nepoznata sudbina 1.409. osoba.

Na osječkom okruglom stolu rečeno je da je od 2016., od kada je ministar Tomo Medved preuzeo Upravu za nestale, istraženo 400 lokacija, pronađeno 175, a identificirano 257 posmrtnih ostataka.

Višnja Bilić, načelnica Sektora za traženje osoba zatočenih i nestalih u Domovinskom ratu istakla je ''da su u svim segmentima i u svim područjima u kojima je moguć napredak, on i učinjen''.

- Ministarstvo poduzima vrlo sustavne i opsežne aktivnosti vezane uz identifikaciju posmrtnih ostataka koje uključuju ponovnu obradu najsuvremenijom mogućom tehnologijom koja je nabavljena 2019. – pohvalila se Bilić i objasnila da se ''provode ponovne obrade pojedinih skupina neidentificiranih posmrtnih ostataka kako bi se uspjeli približiti njihovoj identifikaciji i da se neprestano prikupljaju i ažuriraju podaci o članovima obitelji nestalih osoba''.

 - Kontaktiramo i sa našim diplomatskim predstavništvima, na sve moguće načine pokušavamo prikupiti krvne uzorke. Jedna obitelj da nam se javi, već je učinjeno mnogo. Imamo određeni broj slučajeva gdje je faktički dovršena identifikacija, ali obitelji iz različitih razloga nisu prihvatili nalaze. Poštujući volju obitelji, te osobe nismo skinuli sa popisa nestalih osoba niti smo njihove srodnike uvrstili među identificirane osobe. Čekamo, ali ne pasivno, kroz kontakt sa obiteljima, nastojimo da obitelji ipak prihvate nalaze identifikacija i preuzmu posmrtne ostatke najbližih – kazala je i navela neke nove, javnosti slabo poznate situacije iz problematike nestalih osoba iz posljednjeg rata.

Voditeljica Documente Vesna Teršelič istaknula je potrebu transparentnosti identificiranih osoba posebno u smislu prijedloga buduće izmjene Zakona o nestalim osobama.

- Čini nam se jako važnim da kad budu identificirani posmrtni ostaci, budu i objavljena njihova imena, što ćemo kao organizacija za ljudska prava to i predložiti, jer se po trenutnom zakonu podaci imena identificiranih ne objavljuju. Vjerujemo da bi to pomoglo da se više u javnosti govori o problematici nestalih, čime bi i obitelji potaknuli da više daju krv – ustvrdila je Teršelič.

Po odgovoru Višnje Bilić u ime Ministarstva branitelja zaključuje se da politika ostaje na liniji zatvorenih i netransparentnih identifikacija.

- Sa aspekta doprinosa samom procesu traženja nestalih osoba, ne nalazimo da bi javna objava tih podataka bila u pozitivnoj korelaciji sa napretkom u rješavanju tematike. Bitno je da podaci o osobama koje se još uvijek traže budu javno dostupni. To su temelji Međunarodnog crvenog križa i Međunarodne komisije za nestale osobe. Nakon identifikacije, iz podataka aktivnih slučajeva nestalih osoba, identificirana se osoba briše - ustvrdila je Bilić i napomenula da se sprema peto izdanje Knjige nestalih na području Republike Hrvatske.

- Maksimalno provjeravamo podatke i krenuli smo u dodatnu provjeru osobnih podataka. Ne postoje nikakvi prikriveni motivi zašto do sada nije objavljeno peto izdanje. Razlozi su čisto tehničke prirode – navela je načelnica Sektora za traženje osoba zatočenih i nestalih u Domovinskom ratu i dodala da ''sukladno Zakonom o kaznenom postupku i temeljem naloga nadležnih pravosudnih tijela svi podaci iz procesa identifikacije budu proslijeđeni istražnim tijelima za provedbu daljnjih postupaka iz njihove nadležnosti''.

Vesna Teršelič na kraju skupa poručila je da je bitna suradnja samih obitelji i svih institucija.

- Nadam se da će se naš apel za davanjem krvi najbližih srodnika nestalih osoba čuti preko granica, jer trebamo poboljšati prekograničnu suradnju. Potrebno je povezivati pitanje rješavanje sudbine nestalih sa pravosudnim procesuiranjem, naknadom štete i priznavanjem statusa civilnih žrtava rata. Da zajedno smanjimo taj teret obitelji nestalih i da mladim generacijama prenesemo činjenice kako bi na njima bile temeljene buduće povijesne interpretacije - zaključila je Teršelič na okruglom stolu koji je bio i prilika da se još jednom sa srpske i hrvatske strane čuju priče o nestancima civila u ratnom ludilu devedesetih godina.