Vlada najavljuje izradu zakona o nacionalnoj mirovini?
To zapravo nije mirovina već državna potpora za starije osobe i financira se iz državnog proračuna, a ne iz mirovinskog fonda. Za uvođenje takve potpore Sindikat umirovljenika Hrvatske se zalaže od svoga osnutka prije 25 godina i smatra je bitnom preprekom bujanju siromaštva starijih osoba. Za svaku je pohvalu da je nadležno ministarstvo prepoznalo to kao značajan stup socijalne sigurnosti, uobičajen u gotovo svim članicama EU-a, ali i zemljama diljem svijeta.
Iz Ministarstva za demografiju, obitelj, mlade i socijalnu politiku ne navodi se koliki bi mogao biti broj korisnika nacionalne mirovine?
Govori se o do sto tisuća osoba starijih od 65 godina. Treba otvoreno reći kako Hrvatska, za razliku od susjednih članica EU-a, ima vrlo nisku stopu pokrivenosti te dobne skupine mirovinama, samo 64 posto, te je uz Portugal na dnu ljestvice. Stanovništva u dobi od 65 plus ima 817.000, a potencijalnih kandidata bi bilo gotovo 300.000, koliki je broj onih koji ne primaju mirovinu.
Spekulira se da bi iznos nacionalne mirovine mogao biti oko hiljadu kuna?
Tzv. nacionalna mirovina iznosila bi oko 1.040 kn, što je iznos koji je mizeran i nedostatan za život, ali i neprihvatljiv s obzirom na to da njezini korisnici ne moraju imati ni dana radnog staža. U svakom slučaju, mora biti niža od minimalne mirovine. Umirovljeničke udruge su zatražile da minimalna mirovina za ‘prave’ umirovljenike koji su radili najmanje 15 godina ne može iznositi manje od 50 posto minimalne bruto plaće, što je oko 1.600 kuna.
Kako će se ove mjere odraziti na žene?
Starije žene čine većinu siromašnih u 65+ populaciji, i to one u samačkim domaćinstvima, u udaljenim ruralnim područjima i na periferijama gradova. Stoga su tzv. socijalna mirovina i minimalna mirovina spas za starije žene, zaboravljene i zanemarene od države. U stotinjak zemalja u svijetu nacionalna ili građanska mirovina omogućava preživljavanje na granici siromaštva. Hrvatska kasni, čak ju je i Svjetska banka upozoravala na potrebu njezinog uvođenja, zbog čega je i vrlo nisko na godišnjoj ljestvici po prihodovnom statusu starijih – na 67. mjestu od 96 zemalja.
