Izbor Zorana Lutovca za novog predsjednika Demokratske stranke unio je dašak života u redove polumrtve srpske opozicije. Debakl na beogradskim gradskim izborima, na kojima je DS u koaliciji sa strankama svojih bivših lidera Zorana Živkovića i Borisa Tadića dobio tek 2,2 posto glasova birača, ponukao je dosadašnjeg stranačkog predsjednika Dragana Šutanovca da podnese ostavku i odustane od kandidature za novi mandat. Za njegova nasljednika kandidirali su se i Gordana Čomić i Branislav Lečić, ali ih je Lutovac pobijedio već u prvom krugu, dobivši natpolovičnu većinu glasova DS-ove izborne skupštine.
Doktor političkih znanosti Zoran Lutovac sedmi je predsjednik DS-a od obnove višestranačja u Srbiji. S obzirom na stanje u stranci, koja godinama u svakom pogledu propada i rastače se, analitičari dvoje hoće li Lutovac biti njezin grobar ili novi obnovitelj. Zanimljivo je da mu pritom u mane i slabosti uvrštavaju to što je miran i razuman političar, skloniji političkim analizama, suradnji i kompromisu nego populističkom i psovačkom obračunavanju s neistomišljenicima, jer u sadašnjoj srpskoj političkoj zbilji navodno takav tip nekarizmatičnih i umjerenih političara nema prođu u javnosti i među biračima. Ipak, ima i onih koji vjeruju da je upravo koncilijantni Lutovac dobitna kombinacija za razjedinjenu i onemoćalu Demokratsku stranku, ali i istu takvu opoziciju koja se sve teže nosi s Vučićevim naprednjacima i njihovim koalicijskim partnerima.
Pedesetčetverogodišnji Lutovac je dulje od dva desetljeća član DS-a, a u tom je razdoblju bio savjetnik DS-ovim karizmatičnim liderima Dragoljubu Mićunoviću, Zoranu Đinđiću i Borisu Tadiću. Za stranačkog predsjednika izabran je s funkcije predsjednika DS-ova političkog savjeta, što ga dodatno obilježava kao čovjeka iz sjene, koji se i na prošlim stranačkim izborima kandidirao za predsjednika, ali je na njima izgubio od Šutanovca. Zlobnici kažu da je šansu dobio tek sada kada je stranka kadrovski, financijski, organizacijski i idejno dodirnula dno, pa se u utrci za stranačkog predsjednika kandidatima nametalo pitanje hoće li spas potražiti u suradnji i koaliranju s Draganom Đilasom ili Aleksandrom Vučićem, jer navodno se sama i iznutra ne može obnoviti i opet ojačati.
Svih troje kandidata obećalo je da neće koalirati i surađivati s Vučićem i njegovim naprednjacima, prioritetnija opcija im je suradnja s drugim opozicijskim strankama, ali najvažnije im je da prvo povežu DS-ove redove kako bi mogao krenuti u vraćanje povjerenja svojeg donedavno milijunskog biračkog tijela. Medijski analitičari ističu da su petero izabranih stranačkih potpredsjednika redom jaki regionalni DS-ovi lideri, što bi i Lutovcu moglo olakšati obnavljanje i jačanje stranačkih kapaciteta diljem Srbije. No Lutovac ne krije da će DS paralelno povesti i prema suradnji s Đilasovim Savezom za Srbiju, ali i drugim opozicijskim strankama. I Đilas je odmah čestitao Lutovcu i pozvao ga da DS učlani u Savez za Srbiju, jer bi njegova ideja o okupljanju opozicije pod zajedničku kapu dobila novi poticaj nakon što je zašla u ćorsokak zbog odbijanja Jankovićevog PSG-a da mu se pridruži. DS-ovo priklanjanje Savezu za Srbiju moglo bi potaći i novo preslagivanje na opozicijskog sceni, a u konačnici i rezultirati njezinim okrupnjavanjem, vrlo lako moguće i s DS-om u glavnoj ulozi ako Lutovac uspije obnoviti njegove političke, organizacijske i kadrovske potencijale. Blic prenosi da je Lutovac naknadno novinarima pojasnio da se s ‘Đilasom dosad jedino saglasio o tome da opoziciji nije potreban programski već širi akcioni savez koji bi donio veći manevarski prostor da se dobije podrška građana. O tome ko bi sve bio deo toga saveza još nismo razgovarali, pravi razgovori tek slede, kako sa Đilasom tako i sa drugim opozicionim liderima’.
Najnovija istraživanja javnog mnijenja pokazuju da nijedna opozicijska stranka na eventualnim parlamentarnim izborima u ovom trenutku ne bi prešla izborni prag, što i najsujetnije opozicijske lidere tjera da spas potraže u povezivanju i suradnji s drugim oporbenjacima, ali i civilnim udrugama i nestranačkim pojedincima koji mogu biti magnet za opozicijski nastrojene birače. Problem je, međutim, što nužnost okupljanja opozicije i širenja njezine biračke baze brže i jasnije prepoznaje lider naprednjaka Aleksandar Vučić, pa se već sada sprema za neke buduće izbore na kojima će se utrkivati s udruženom opozicijom i njezinom atraktivnijom i svježijom izbornom listom. Naime, gotovo istovremeno s izborom Lutovca za novog predsjednika DS-a i njegovim priklanjanjem Đilasovom Savezu za Srbiju, Vučićev SNS odlučio je za novog gradonačelnika Beograda predložiti kirurga i direktora Univerzitetske dječje klinike u beogradskoj Tiršovoj ulici Zorana Radojičića, koji je kao nestranački kandidat predvodio SNS-ovu izbornu listu na beogradskim izborima.
Premda se Radojičić već u izbornoj kampanji spominjao kao kandidat za gradonačelnika, prednost se davala naprednjačkim kadrovima – beogradskom gradskom menadžeru Goranu Vesiću i predsjednici beogradske općine Savski venac Ireni Vujović. No Vučić je presjekao i nakon Ane Brnabić na još jednu od najvažnijih funkcija u Srbiji pogurao nestranačkog kandidata Radojičića, iako je najveću podršku imala ljubimica beogradskih naprednjaka Irena Vujović. Odluka da Radojičić bude beogradski gradonačelnik navodno je izazvala nezadovoljstvo među naprednjacima, pa i ono dosadašnjeg gradonačelnika Siniše Malog i same Irene Vujović. No Vučić je na novinarske upite odgovorio da ‘koliko zna, nije bilo nikakvih negodovanja u tom smislu, a Ireni preostaje samo da savlada još neka znanja i ona svakako predstavlja budućnost Srpske napredne strane i važnu osobu u budućnosti Srbije’.
Iako predvodi najbrojniju i najmoćniju stranku, koja po anketama u ovom trenutku ima natpolovičnu podršku birača u Srbiji, Vučić se silno trudi da sačuva i osnaži njezine koalicijske kapacitete, ali i proširi kadrovske potencijale, privlačeći nestranačke stručnjake i uglednike na stranačke izborne liste te njihovim izborom na važne državne funkcije. Pritom se ne ustručava lomiti otpore u SNS-u, pogotovo nakon beogradskih izbora na kojima je vrh naprednjačke izborne liste bio nakrcan nestranačkim kandidatima, što je itekako doprinijelo njihovoj apsolutnoj pobjedi u Beogradu kao donedavnoj utvrdi Demokratske i drugih sada opozicijskih stranaka. Vučićevi naprednjaci će očito i na prve sljedeće izbore izaći sa svojom verzijom saveza za Srbiju, a sudeći po prvim potezima novog predsjednika DS-a Zorana Lutovca i njegovoj ambiciji da sudjeluje u stvaranju široke opozicijske koalicije, srpski birači bi na njima mogli birati između dvije moćne političke grupacije, a ne kao na nekoliko zadnjih izbora između divovskog SNS-a i brojnih patuljastih opozicijskih stranaka.
