Opozicija koja je prošle godine, okupljena u Savezu za Srbiju, bojkotirala parlamentarne izbore u Srbiji, ovih je dana oštro startala u izbornu kampanju za predsjedničke, parlamentarne i beogradske gradske izbore koji će se održati u proljeće sljedeće godine. Iako i dalje gunđaju da se izborni uvjeti nisu značajnije poboljšali nakon sporazuma koji su potpisani i uz posredovanje europarlamentaraca, opozicija je požurila da u izbornu kampanju krene makar koji dan prije nego vladajuća Srpska napredna stranka. Ona je to učinila prošle subote, održavši godišnju izbornu skupštinu povodom 13. godišnjice svoga osnivanja, a na njoj je predsjednik stranke Aleksandar Vučić najavio da se više neće kandidirati za tu funkciju. Bojkot izbora nije donio ništa dobroga strankama koje su u njemu sudjelovale. Njihov zajednički rejting među biračima nije se povećao, a nisu se uspjele ni zadržati na okupu, već su se razišle i u izbornu kampanju za sljedeće izbore krenule različitim putevima i u novim kombinacijama. Desničarske Dveri Boška Obradovića prve su objavile da će samostalno ići na izbore, a potom su Ne davimo Beograd Radomira Lazovića i Zajedno za Srbiju Nebojše Zelenovića najavili da će na izbore ići ruku pod ruku s dijelom ekoloških udruga i lokalnih pokreta građana pod firmom udružene građanske zelene ljevice. Stranka slobode i pravde Dragana Đilasa, Narodna stranka Vuka Jeremića, Demokratska stranka Zorana Lutovca, Pokret slobodnih građana Pavla Grbovića i još nekoliko manjih stranaka i civilnih udruga objavili su da će na parlamentarne izbore izaći sa zajedničkom listom na čijem će čelu biti Marinika Tepić, potpredsjednica Đilasovog SSP-a.
U tjednu kad je Vučićev SNS objavio sadržaj kampanje koju će voditi, paralelno je u skupštinsku proceduru uputio i prijedlog ustavnih i zakonskih promjena nužnih za usklađivanje za europskim zakonodavstvom. Dobar dio opozicije se usprotivio ustavnim promjenama i krenuo u referendumsko-izbornu kampanju u kojoj pozivaju birače da glasaju protiv
Vladajući naprednjaci i njihovi koalicijski partneri u izbornu kampanju kreću s očekivanim ovogodišnjim rastom BDP-a od sedam posto, s industrijskom proizvodnjom koja je u prvih deset ovogodišnjih mjeseci porasla za 6,5 posto, sa skoro tri milijuna zaposlenog stanovništva i oko 340 tisuća nezaposlenih, što je tek malo više nego lani. Trendovi ukazuju da je unatoč pandemiji koronavirusa nezaposlenost krenula silaznom putanjom. Direktne strane investicije i u ovoj su godini već preskočile vrijednost od tri milijarde eura. Izvoz je u ovoj godini porastao za 27 posto, a uvoz 23,5 posto, pa je i pokrivenost uvoza izvozom povećana sa 74,6 na 76,6 posto. Ukupna vanjskotrgovinska robna razmjena Srbije u prvih deset mjeseci ove godine iznosila je 40,6 milijardi eura i bila je veća za 25 posto. Pritom je 60,8 posto robne razmjena sa svijetom Srbija ostvarila sa zemljama članicama EU-a, ponajprije s Njemačkom u koju je izvezeno robe u vrijednosti 2,23 milijarde eura, a uvezeno 3,04 milijarde eura. Njemačku slijede zemlje CEFTA-e u koje je izvezeno robe vrijedne 2,75 milijardi eura, a uvezeno proizvoda u vrijednosti 965,1 milijun eura. I u izbornu godinu Srbija ulazi s prognozom rasta BDP-a od 4,5 posto i s Državnim proračunom koji je po ocjeni predsjednika Fiskalnog savjeta Pavla Petrovića "oprezno planiran i deficit od tri posto BDP-a, odnosno 1,7 milijardi eura, lako će se ostvariti". Pavlović dodaje da će deficit vjerojatno biti oko dva posto BDP-a, odnosno oko milijardu eura, pa Fiskalni savjet "pozdravlja opreznost na strani prihoda i rashoda jer je u uvjetima neizvjesnosti koje donosi pandemija dobro imati rezerve". Premijerka Ana Brnabić je predstavljajući budžet za sljedeću godinu naglasila da je usmjeren na tri glavna cilja: rast privrede, stvaranje uvjeta za nastavak realizacije infrastrukturnih projekata i poboljšanje standarda građana.
Osim rasta minimalne plaće, mirovina i plaća u javnom sektoru, SNS-ova koalicijska vlada birače će u sljedećoj godini mamiti i rekordnim budžetskim izdvajanjem za kapitalne investicije u vrijednosti od 7,3 posto BDP-a. Nove ceste, pruge, beogradski metro, komunalna infrastruktura, stanogradnja, bit će, uz nove tvornice i pogone koje uglavnom grade strani investitori, glavni aduti naprednjačke vlasti u izbornoj kampanji.
Naprednjačka koalicijska vlast je u razdoblju od 2015. do 2020. godine uspjela smanjiti i naslijeđenu stopu nejednakosti u zemlji i Srbiju spustiti s neslavnog prvog na sedmo mjesto u Europi. Kontinuiranom povećanju minimalne i prosječne plaće i rastu, vlast je na početku izborne kampanje dodala i zamrzavanje cijena osnovnih životnih namirnica te najavu da će i cijene struje i plina mirovati barem do sljedećeg ljeta. S druge strane, opozicija je i na početku izborne kampanje nastavila pričati svoju staru priču o rušenju autoritarnog i diktatorskog Vučićevom režima. Kako joj je u međuvremenu, zbog solidnog hrvanja vlasti s pandemijom koronavirusa ona otpala kao adut u izbornoj kampanji, paralelno se prihvatila tema koje su joj nametnule ekološke udruge te onih koje su iskočile u procesu pristupnih pregovora s Europskom unijom.
U tjednu kad je Vučićev SNS objavio sadržaj kampanje koju će voditi, paralelno je u skupštinsku proceduru uputio i prijedlog ustavnih i zakonskih promjena nužnih za usklađivanje s europskim zakonodavstvom. Ustavnim promjenama se stvaraju uvjeti za usklađivanje srpskog pravosuđa s europskim pravilima igre, a isto se događa i s izmjenama zakona o referendumu i eksproprijaciji, a sve s namjerom da članice EU-a nakon dvije godine stagnacije dopuste Srbiji otvaranje novih pregovaračkih područja. Dobar dio opozicije se usprotivio ustavnim promjenama i krenuo u referendumsko-izbornu kampanju u kojoj pozivaju birače da glasaju protiv, iako bi propast referenduma u najmanju ruku usporio proces pridruživanja Srbije u EU. Proeuropska opozicija nije se pridružila tom dijelu opozicije koji se protivi ustavnim promjenama, ali je zajedno s njima digla glas protiv izmjena zakona o referendumu kojima je ukinut cenzus od 50 posto izlaznosti svih birača da bi on bio valjan. Vlast je i tu promjenu ozakonila na prijedlog Venecijanske komisije, savjetodavnog tijela Vijeća Europe.
U parlamentarnoj proceduri istovremeno se obreo i prijedlog izmjena zakona o eksproprijaciji kojim se ona olakšava i ubrzava radi realizacije projekata od javnog interesa, ekološke udruge nametnule su i proeuropskim opozicijskim strankama stav da Vučićeva vlast tim zakonskim promjena ponajprije želi pogodovati stranim investitorima i omogućiti im realizaciju projekata koji će biti ekološki pogubni za Srbiju. Kao glavna meta za odstrel naciljana je britansko-australska kompanija Rio Tinto i njezin projekt eksploatacije litija čije je nalazište otkrila u zapadnoj Srbiji na osnovu sporazuma koje je potpisala sa srpskim vlastima prije petnaestak godina, u vrijeme kad Vučićev SNS nije ni postojao. Agresivnim prosvjednim blokiranjem prometnica, ekološke udruge preplavile su ne samo srpsku javnosti, zbunile vladajuće i barem ih zasad gurnule u defanzivu te na svoju stranu privukle opoziciju koja je u njihovim relativno masovnijim prosvjedima prepoznala šansu da poveća svoje biračko tijelo. Potencijalno rudarenje litija i proizvodnja litijskih baterija gotovo preko noći postali su glavna tema na početku izborne kampanje u Srbiji. "Litijska groznica" trese Srbiju na početku izborne kampanje kao nigdje drugdje, pa tako ni u izbornoj kampanji na nedavnim njemačkim izborima nikome nije bila ni u peti, iako se Njemačka ubrzano sprema za gradnju osam tvornica litijskih baterija i geotermalna, ali i rudarska vađenja litija iz svojih nalazišta. Kako će eksploatacija litija u Njemačkoj vjerojatno početi prije nego u Srbiji i narastajuća pobuna protiv njegove eksploatacije u dolini Jadra ispuhat će se kao balon. Prije toga poslužit će kao mamac za dio birača, a možda će tek iz igre oko eksploatacije litija u Srbiji izbaciti Rio Tinto, ali i otvoriti nekim drugim, pa i njemačkim kompanijama da uskoče na njegove mjesto. Europa se ubrzano priprema da uz pet postojećih uskoro izgradi barem još petnaest tvornica litijskih baterija i smanji svoju sadašnju ovisnost o kanadskim i kineskim tvornicama koje prednjače u njihovoj proizvodnji. U tome ih neće spriječiti prosvjedi poput sadašnjih srpskih ludističkih antilitijskih prosvjeda, već samo neka nova "sirovina budućnosti" koja će umjesto litija doskočiti zagađenju zraka benzinskih motora.
