Novosti

Politika

Opozicija puni baterije

Vladajući SNS u izbornoj će utrci koristiti rastuće ekonomske pokazatelje, a ključna točka sukoba opozicije i vlasti postaje vađenje litija u bazenu rijeke Jadar. Taj će sukob poslužiti kao mamac za dio birača, no možda će tek iz igre oko eksploatacije litija izbaciti Rio Tinto

Large daska

Glavnu opozicijsku grupaciju trebala bi voditi Marinika Tepić (foto Stranka slobode i pravde/Wikimedia Commons)

Opozicija koja je prošle godine, okupljena u Savezu za Srbiju, bojkotirala parlamentarne izbore u Srbiji, ovih je dana oštro startala u izbornu kampanju za predsjedničke, parlamentarne i beogradske gradske izbore koji će se održati u proljeće sljedeće godine. Iako i dalje gunđaju da se izborni uvjeti nisu značajnije poboljšali nakon sporazuma koji su potpisani i uz posredovanje europarlamentaraca, opozicija je požurila da u izbornu kampanju krene makar koji dan prije nego vladajuća Srpska napredna stranka. Ona je to učinila prošle subote, održavši godišnju izbornu skupštinu povodom 13. godišnjice svoga osnivanja, a na njoj je predsjednik stranke Aleksandar Vučić najavio da se više neće kandidirati za tu funkciju. Bojkot izbora nije donio ništa dobroga strankama koje su u njemu sudjelovale. Njihov zajednički rejting među biračima nije se povećao, a nisu se uspjele ni zadržati na okupu, već su se razišle i u izbornu kampanju za sljedeće izbore krenule različitim putevima i u novim kombinacijama. Desničarske Dveri Boška Obradovića prve su objavile da će samostalno ići na izbore, a potom su Ne davimo Beograd Radomira Lazovića i Zajedno za Srbiju Nebojše Zelenovića najavili da će na izbore ići ruku pod ruku s dijelom ekoloških udruga i lokalnih pokreta građana pod firmom udružene građanske zelene ljevice. Stranka slobode i pravde Dragana Đilasa, Narodna stranka Vuka Jeremića, Demokratska stranka Zorana Lutovca, Pokret slobodnih građana Pavla Grbovića i još nekoliko manjih stranaka i civilnih udruga objavili su da će na parlamentarne izbore izaći sa zajedničkom listom na čijem će čelu biti Marinika Tepić, potpredsjednica Đilasovog SSP-a.

U tjednu kad je Vučićev SNS objavio sadržaj kampanje koju će voditi, paralelno je u skupštinsku proceduru uputio i prijedlog ustavnih i zakonskih promjena nužnih za usklađivanje za europskim zakonodavstvom. Dobar dio opozicije se usprotivio ustavnim promjenama i krenuo u referendumsko-izbornu kampanju u kojoj pozivaju birače da glasaju protiv

Vladajući naprednjaci i njihovi koalicijski partneri u izbornu kampanju kreću s očekivanim ovogodišnjim rastom BDP-a od sedam posto, s industrijskom proizvodnjom koja je u prvih deset ovogodišnjih mjeseci porasla za 6,5 posto, sa skoro tri milijuna zaposlenog stanovništva i oko 340 tisuća nezaposlenih, što je tek malo više nego lani. Trendovi ukazuju da je unatoč pandemiji koronavirusa nezaposlenost krenula silaznom putanjom. Direktne strane investicije i u ovoj su godini već preskočile vrijednost od tri milijarde eura. Izvoz je u ovoj godini porastao za 27 posto, a uvoz 23,5 posto, pa je i pokrivenost uvoza izvozom povećana sa 74,6 na 76,6 posto. Ukupna vanjskotrgovinska robna razmjena Srbije u prvih deset mjeseci ove godine iznosila je 40,6 milijardi eura i bila je veća za 25 posto. Pritom je 60,8 posto robne razmjena sa svijetom Srbija ostvarila sa zemljama članicama EU-a, ponajprije s Njemačkom u koju je izvezeno robe u vrijednosti 2,23 milijarde eura, a uvezeno 3,04 milijarde eura. Njemačku slijede zemlje CEFTA-e u koje je izvezeno robe vrijedne 2,75 milijardi eura, a uvezeno proizvoda u vrijednosti 965,1 milijun eura. I u izbornu godinu Srbija ulazi s prognozom rasta BDP-a od 4,5 posto i s Državnim proračunom koji je po ocjeni predsjednika Fiskalnog savjeta Pavla Petrovića "oprezno planiran i deficit od tri posto BDP-a, odnosno 1,7 milijardi eura, lako će se ostvariti". Pavlović dodaje da će deficit vjerojatno biti oko dva posto BDP-a, odnosno oko milijardu eura, pa Fiskalni savjet "pozdravlja opreznost na strani prihoda i rashoda jer je u uvjetima neizvjesnosti koje donosi pandemija dobro imati rezerve". Premijerka Ana Brnabić je predstavljajući budžet za sljedeću godinu naglasila da je usmjeren na tri glavna cilja: rast privrede, stvaranje uvjeta za nastavak realizacije infrastrukturnih projekata i poboljšanje standarda građana.

Osim rasta minimalne plaće, mirovina i plaća u javnom sektoru, SNS-ova koalicijska vlada birače će u sljedećoj godini mamiti i rekordnim budžetskim izdvajanjem za kapitalne investicije u vrijednosti od 7,3 posto BDP-a. Nove ceste, pruge, beogradski metro, komunalna infrastruktura, stanogradnja, bit će, uz nove tvornice i pogone koje uglavnom grade strani investitori, glavni aduti naprednjačke vlasti u izbornoj kampanji.

Naprednjačka koalicijska vlast je u razdoblju od 2015. do 2020. godine uspjela smanjiti i naslijeđenu stopu nejednakosti u zemlji i Srbiju spustiti s neslavnog prvog na sedmo mjesto u Europi. Kontinuiranom povećanju minimalne i prosječne plaće i rastu, vlast je na početku izborne kampanje dodala i zamrzavanje cijena osnovnih životnih namirnica te najavu da će i cijene struje i plina mirovati barem do sljedećeg ljeta. S druge strane, opozicija je i na početku izborne kampanje nastavila pričati svoju staru priču o rušenju autoritarnog i diktatorskog Vučićevom režima. Kako joj je u međuvremenu, zbog solidnog hrvanja vlasti s pandemijom koronavirusa ona otpala kao adut u izbornoj kampanji, paralelno se prihvatila tema koje su joj nametnule ekološke udruge te onih koje su iskočile u procesu pristupnih pregovora s Europskom unijom.

U tjednu kad je Vučićev SNS objavio sadržaj kampanje koju će voditi, paralelno je u skupštinsku proceduru uputio i prijedlog ustavnih i zakonskih promjena nužnih za usklađivanje s europskim zakonodavstvom. Ustavnim promjenama se stvaraju uvjeti za usklađivanje srpskog pravosuđa s europskim pravilima igre, a isto se događa i s izmjenama zakona o referendumu i eksproprijaciji, a sve s namjerom da članice EU-a nakon dvije godine stagnacije dopuste Srbiji otvaranje novih pregovaračkih područja. Dobar dio opozicije se usprotivio ustavnim promjenama i krenuo u referendumsko-izbornu kampanju u kojoj pozivaju birače da glasaju protiv, iako bi propast referenduma u najmanju ruku usporio proces pridruživanja Srbije u EU. Proeuropska opozicija nije se pridružila tom dijelu opozicije koji se protivi ustavnim promjenama, ali je zajedno s njima digla glas protiv izmjena zakona o referendumu kojima je ukinut cenzus od 50 posto izlaznosti svih birača da bi on bio valjan. Vlast je i tu promjenu ozakonila na prijedlog Venecijanske komisije, savjetodavnog tijela Vijeća Europe.

U parlamentarnoj proceduri istovremeno se obreo i prijedlog izmjena zakona o eksproprijaciji kojim se ona olakšava i ubrzava radi realizacije projekata od javnog interesa, ekološke udruge nametnule su i proeuropskim opozicijskim strankama stav da Vučićeva vlast tim zakonskim promjena ponajprije želi pogodovati stranim investitorima i omogućiti im realizaciju projekata koji će biti ekološki pogubni za Srbiju. Kao glavna meta za odstrel naciljana je britansko-australska kompanija Rio Tinto i njezin projekt eksploatacije litija čije je nalazište otkrila u zapadnoj Srbiji na osnovu sporazuma koje je potpisala sa srpskim vlastima prije petnaestak godina, u vrijeme kad Vučićev SNS nije ni postojao. Agresivnim prosvjednim blokiranjem prometnica, ekološke udruge preplavile su ne samo srpsku javnosti, zbunile vladajuće i barem ih zasad gurnule u defanzivu te na svoju stranu privukle opoziciju koja je u njihovim relativno masovnijim prosvjedima prepoznala šansu da poveća svoje biračko tijelo. Potencijalno rudarenje litija i proizvodnja litijskih baterija gotovo preko noći postali su glavna tema na početku izborne kampanje u Srbiji. "Litijska groznica" trese Srbiju na početku izborne kampanje kao nigdje drugdje, pa tako ni u izbornoj kampanji na nedavnim njemačkim izborima nikome nije bila ni u peti, iako se Njemačka ubrzano sprema za gradnju osam tvornica litijskih baterija i geotermalna, ali i rudarska vađenja litija iz svojih nalazišta. Kako će eksploatacija litija u Njemačkoj vjerojatno početi prije nego u Srbiji i narastajuća pobuna protiv njegove eksploatacije u dolini Jadra ispuhat će se kao balon. Prije toga poslužit će kao mamac za dio birača, a možda će tek iz igre oko eksploatacije litija u Srbiji izbaciti Rio Tinto, ali i otvoriti nekim drugim, pa i njemačkim kompanijama da uskoče na njegove mjesto. Europa se ubrzano priprema da uz pet postojećih uskoro izgradi barem još petnaest tvornica litijskih baterija i smanji svoju sadašnju ovisnost o kanadskim i kineskim tvornicama koje prednjače u njihovoj proizvodnji. U tome ih neće spriječiti prosvjedi poput sadašnjih srpskih ludističkih antilitijskih prosvjeda, već samo neka nova "sirovina budućnosti" koja će umjesto litija doskočiti zagađenju zraka benzinskih motora.

Potražite Novosti od petka na kioscima.
Informacije o pretplati pronađite ovdje.

Politika

Kolačići (cookies) pomažu u korištenju ove stranice. Korištenjem pristajete na korištenje kolačića. Saznajte više