Ured europskog javnog tužitelja (EPPO), na čelu s Laurom Kövesi, objavio je novo godišnje izvješće prema kojem se u Hrvatskoj i dalje podnosi najviše prijava tom tijelu, piše portal N1 televizije.
Središnji EPPO-v ured tijekom protekle godine zaprimio je 2.194 prijave građana, od kojih je 1.770 odbačeno jer EPPO nad njima nije imao nadležnost. Još 300 prijava podnijeto je lokalnim EPPO-vim uredima, ali su i te ocijenjene neutemeljenima, odnosno nisu se odnosile na kaznena djela iz nadležnosti europskog tužiteljstva.
Najveći broj prijava građani su i tijekom proteklih godinu dana podnijeli u Hrvatskoj, njih ukupno 433, što dovoljno govori o vjeri građana u domaće pravosuđe. Zatim slijede Belgija s 221 prijavom, Njemačka sa 199, Bugarska sa 179, te Rumunjska sa 156. Ukupno 132 prijave stigle su i iz zemalja u kojima EPPO ne djeluje, a još 279 iz zemalja koje nisu članice EU-a.
Hrvatska se nalazi i među 19 zemalja u kojima je tijekom prošle godine EPPO oduzimao nezakonito stečenu imovinu. To je, prema izvještaju, dogodilo ukupno 475 puta, a osim u Hrvatskoj zaplijene su izvršene i u Austriji, Belgiji, Češkoj, Estoniji, Finskoj, Francuskoj, Njemačkoj, Grčkoj, Italiji, Litvi, Latviji, Luksemburgu, Malti, Nizozemskoj, Portugalu, Rumunjskoj, Slovačkoj i Španjolskoj.
Ukupno EPPO je naložio zamrzavanje 1,53 milijarde eura, a lokalna tijela odobrila su zamrzavanje 1,51 milijarde eura stečenih na nezakonit način.
Prema izvješću u Hrvatskoj je u tijeku sedam sudskih postupaka što ih je pokrenuo EPPO. U devet slučajeva optuženo je ukupno 18 osoba. Četiri slučaja EPPO je predao domaćim pravosudnim tijelima.
Ukupno je hrvatski Ured europskog javnog tužitelja pokrenuo 47 istraga koje se odnose na štetu od gotovo 278 milijuna eura. Od tog iznosa oko 29 milijuna eura odnosi se na poreznu prijevaru. Trenutno se vode tri istrage koje imaju prekograničnu dimenziju, a u 2023. naložena je zapljena 1,6 milijuna eura nezakonito stečene imovine.
Tokom prošle godine otvoreno je, stoji u izvješću, 36 istraga zbog moguće štete za EU fondove od 69 milijuna eura. Najviše ih se odnosi na programe regionalnog razvoja, ukupno 25, dok je 13 pokrenuta zbog moguće štete poljoprivrednom fondu. Dvije istrage vode se zbog štete programima za oporavak i otpornost.
Podsjetimo da je Europsko tužiteljstvo ovaj tjedan službeno otvorilo istragu protiv bivšeg ministra Hrvoja Vojkovića i njegovog poslovnog partnera Gorana Lučeva zbog sumnje da su pokušali izvući novac iz Europskog poljoprivrednog fonda. Obojica su jučer bila privedena na ispitivanje, no zatim su pušteni da se dalje brane sa slobode. Doznaje N1 da su i jedan i drugi priznali ono što im je stavljeno na teret.
Prema rješenju o provođenju istrage EPPO sumnja da je Vojković u ime svoje tvrtke Naša farma između travnja 2020. i prosinca 2022. podnio tri zahtjeva Agenciji za plaćanja u poljoprivredi, ribarstvu i ruralnom razvoju. Tražio je bespovratne financijske potpore za nekoliko projekata koji su obuhvaćali ulaganja u opremanje objekta za pružanje turističkih usluga, te podizanje nasada maslina i staklenika za uzgoj povrća. Sva tri projekta bila su ukupno vrijedna oko 650 tisuća era, a Vojkovićeva firma tražila je potporu od skoro 370 tisuća eura.
EPPO objašnjava kako je za podnošenje zahtjeva za potporu Vojkovićeva firma trebala ispuniti obvezne uvjete natječaja za dobivanje bespovratnih sredstava. Jedan od tih uvjeta bila je, navodi se u rješenju o provođenju istrage, i odgovarajuća ekonomska veličina same tvrtke.
Europsko tužiteljstvo vjeruje da je Vojković, kako bi dobio potvrdu o toj potrebnoj ekonomskoj veličini, lažno u tri navrata prikazao da uzgaja tulipane na svojoj parceli. Te podatke prikazao je službenicima Ministarstva poljoprivrede. Inače, pojašnjavaju iz EPPO-a, polje tulipana doista bi bilo dostatno da Vojković prikaže potrebnu veličinu kakvu je na natječaju tražila Agencija.
EPPO sumnja i da je Vojković tijekom administrativne obrade podnesenih zahtjeva za bespovratnim sredstvima, priložio nezakonito pribavljene račune i drugu dokumentaciju, što ju je pripremio zajedno s Lučevom. Time je dodatno lažirao da mu firma ispunjava uvjete prihvatljivosti natječaja.
