Hrvatska je dostigla visoki standard vjerskih sloboda, rečeno je na skupštini Udruge za vjersku slobodu u RH koja je povodom Međunarodnog dana vjerskih sloboda u zagrebačkom Sveučilišnom centru za integrativnu bioetiku 23. januara održala skupštinu pod ovogodišnjim sloganom "Svi su ljudi sestre i braća". Na skupu, kojim se podsjetilo na 31 godinu aktivnosti ove udruge, podijeljene su i nagrade pojedincima koji su se iskazali u širenju mira, jačanju dijaloga u društvu i borbi za ljudska prava te protiv govora mržnje.
U svom obraćanju predsjednik Glavnog odbora Udruge Željko Mraz izrazio je zadovoljstvo dosadašnjim aktivnostima i rezultatima rada udruge.
- Hrvatska je dostignula određeni standard vjerskih sloboda s kojim možemo biti zadovoljni. Sve vjerske zajednice djeluju u skladu sa svojim uvjerenjima i mogućnostima, nastojeći promicati dobro i raditi na jačanju svojih vjerskih zajednica. Naša udruga je kontinuirano susretište ljudi različitih svjetonazora i uvjerenja koji zajedno surađuju i promišljaju na koji način možemo štititi vjersku slobodu pojedinca i zajednica, kao i prava onih koji ne vjeruju ili žele promijeniti svoju vjeru - rekao je.
Po pitanju prava manjinskih vjerskih zajednica postoji ustavni okvir po kojem su sve vjerske zajednice jednake pred zakonom, kao i u ostalim provedbenim propisima po kojima vjerske
manjine ostvaruju svoja prava u skladu sa svojim potrebama i mogućnostima.
- Istina, ponekad, kad trebamo prvi puta ostvariti svoje pravo, nailazimo na sumnjičavost, ali kroz razgovore ta sumnjičavost i predrasude s vremenom nestaju. Mi ne dobivamo pravo samo po sebi, nego se za pravo koje nam pripada trebamo izboriti i to je razlika kod manjinskih zajednica u odnosu na većinske, barem iz percepcije manjih zajednica - rekao je Mraz, naglasivši postojanje dijaloga na svim razinama u društvu i spremnost za razumijevanje i podršku.
Osvrnuo se i na medijski razglašen slučaj Lucije Marković i Saveza crkava Riječ života zbog pojedinih egzorcističkih procedura.
– Iako je došlo do negativnog publiciteta, smatramo da je, kad se radi o vjerskim praksama u pojedinim vjerskim zajednicama, potreban interdisciplinarni pristup. Udruge koje djeluju u javnosti i koje imaju vjerske prakse koje prakticiraju u skladu sa svojim vjerovanjima trebaju postupati transparentno u skladu sa svojim učenjima, a isto tako i u skladu s protokolima u našem suvremenom društvu i da obrate pozornost kad postoji sumnja na obiteljsko nasilje kod specifičnih vjerskih obreda, kako bi se mogli pozvati na to da je sve napravljenu o u skladu s pravilima i vjerovanjima te vjerske zajednice - rekao je Mraz.
Predsjednik Skupštine Udruge protojerej stavrofor Slobodan Lalić također je naglasio zadovoljstvo stanjem vjerskih sloboda.
- Konstatujemo da su vjerske slobode nešto što se tiče našeg života, dijaloga i međusobnog uvažavanja, i da ih treba njegovati i educirati. Polazimo od toga da su vjerske slobode najbolji pokazatelj stepena zrelosti društva u kojem živimo i demokratičnosti društva kojem težimo, pa se svi trebamo truditi da damo svoj doprinos kao pojedinci i unutar naših vjerskih zajednica i državnih institucija kako bismo doprinijeli održavanju i unapređenju vjerskih sloboda i ljudskih prava – objasnio je Lalić.
Tajnik Udruge Josip Takač, podsjetio je da su vjerske slobode lakmus papir za provjeru općih sloboda u jednom društvu, odnosno "nježna biljka koju je nužno redovito okopavati i zalijevati". Podsjetio je da organizacija za vjerske organizacije na svjetskom nivou postoji od 1893. te da ima savjetodavni status u UN-u i UNESCO-u i Vijeću Evrope.
Ove godine priznanja su dobili Admir ef. Muhić, imam u džematu Maljevac u sastavu Medžlisa Islamske zajednice Karlovac za "promicanje vjerske slobode, ljudskih prava i dijaloga između religije i društva", ravnatelj Agencije za elektroničke medije Josip Popovac za "doprinos ekumenskom i međureligijskom dijalogu za širenje mira i religijske tolerancije te za razvoj religijskog pluralizma u medijskoj javnosti", kao i rimokatolički teolog i predsjednik Hrvatskog kulturnog društva "Napredak" Franjo Topić za izniman doprinos zalaganju za opstanak i dostojanstvo ravnopravnost Hrvata i katolika u BiH. On je potom održao govor na temu "Svi su ljudi sestre i braća".
Uz brojne goste i predstavnike vjerskih zajednica, prisutnima se obratila i pravobraniteljica Tena Šimonović Einwalter, naglasivši da je pravo na slobodu vjere garantirano Ustavom, Evropskom konvencijom i brojnim drugim međunarodnim aktima.
- Prisjetimo se svih koji su diskriminirani zbog svoje vjere i uvjerenja, iako je diskriminacija zakonski zabranjena, a ta zabrana obuhvaća i osobe koje nisu vjernici zbog okolnosti njihove ireligioznosti ili vjerske skepse - rekla je i ukazala na sve gori govor mržnje koji se sve više smatra normalnim. Podsjetila je i da u hrvatskoj ima 2,78 posto siromašnih i 22 posto onih koji teško spajaju kraj s krajem zbog čega je humanitarni rad vjerskih zajednica vrlo bitan i ponekad popunjava se prostor koji ne uspijeva popuniti država.
