Izložba vezenih platnenih ručnika ‘Tkani tragovi prošlosti’ postavljenu u bjelovarskome Srpskom kulturnom centru ‘Pavle Solarić’, otvorio je 9. marta predsjednik velikopisaničkog VSNM-a, Pavle Ćetković. Predsjednik županijskog Vijeća, Darko Karanović podsjetio je tom prigodom i na djelo relativno nepoznatog narodnog prosvjetitelja Pavla Solarića, pjesnika, prevoditelja i jezikoslovca koji je u 18. stoljeću rođen u živopisnoj i odvajkada multietničkoj Velikoj Pisanici, a na svojim se putovanjima Evropom susretao i s velikim Dositejem Obradovićem.
Etnologinja Ljiljana Vukašinović, u pratećem tekstu izložbe pojasnila je kako je u tradiciji mnogih ovdašnjih naroda platneni ručnik bio ne samo svakodnevni uporabni predmet i ukras domaćinstva nego svojevrsni simbol životnih mijena te vrijednost koja se darivala, razmjenjivala i nasljeđivala. Izrađivani na tkalačkom stanu od lana ili konoplje, ručnici su oplemenjivani vezom geometrijskih, biljnih, zoomorfnih ili antropomorfnih motiva, označavani inicijalima ili punim imenima vlasnica, godinama izrade i drugim natpisima. ‘Posebnu pojavu predstavljaju ručnici nastali dvadesetih i tridesetih godina prošlog stoljeća s motivima izrazito nacionalnog predznaka (zastave, grbovi, ocila, likovi narodnih junaka, vladara, stihovi narodnih pjesama), a izraz su narodnih shvaćanja tadašnjih društveno-političkih i kulturnih prilika i pokušaja čvršće nacionalne identifikacije na ovom prostoru’, napisala je.
Vezeni su ručnici svjedočanstva darovitosti nekadašnjih domaćica, ali i pokazatelji duha vremena cijelih zajednica, kao nezaobilazni predmeti u obredima krštenja, vjenčanja i pogreba, prilikom gradnje kuća i dočekivanja gostiju. Svaka ih je djevojka od najranije mladosti tkala i vezla dokazujući time svoju zrelost i umijeće, no i materijalni status cijele porodice. Bili su sastavni dio miraza i simbol kojim su se mladenci na svadbi ‘zauvijek’ povezivali.
- Ručnici su do današnjih dana ostali sastavni dio pogrebnih običaja. Kao strogo poštivano pravilo javljaju se na krstu ispred pogrebne povorke, na crkvenim barjacima, a ponegdje ga na dar dobivaju i sudionici sahrana. Tu su i običaji darivanja ručnika crkvi kao onostrani spomen na preminulu osobu ili zalog za zdravlje, a od druge polovine 20. vijeka i običaj otkupa ručnika od crkve novcem - istaknula je Vukašinović, napomenuvši kako i danas crkve ovoga kraja krase ti biseri ženskog umijeća u koje su utkana mnoge pojedinačne sudbine, nade, vjerovanja, žalosti i radosti.
Otvorenju ove vrijedne izložbe prisustvovali su mnogi gosti i uzvanici, među njima i dožupan Saša Lukić, načelnik Velike Pisanice Fredi Pali, sekretarica daruvarskog pododbora ‘Prosvjete’ Jasmina Trkulja te brojni članovi srpskih i drugih manjinskih vijeća Županije.
Zaboravljeni prosvjetitelj i pjesnik
S obzirom da je Pavle Solarić relativno nepoznat, podsjetimo da je rođen u Velikoj Pisanici u uglednoj porodici koja je dala šest sveštenika, da je školovanje započeo u Križevcima, a onda u zagrebačkoj gimnaziji, nakon čega je školovanje nastavio u Sremskim Karlovcima.
Uz pomoć mitropolita karlovačkog Stefana Stratimirovića u zagrebačkoj Kraljevskoj akademiji završio je studij filozofije i prava. Potom je otišao u Italiju gdje se 1803. susreo s Dositejem Obradovićem i Atanasijem Stojkovićem, a iste godine otišao u Veneciju gdje je u štampariji Pane Teodisija 18 godina radio kao korektor. Ogromna je njegova zasluga u štampanju prve srpske geografije koju je nazvao ‘Novo graždansko zemljopisanije’ i preveo je s njemačkog jezika. Napisao je znamenitu knjižicu ‘Rimljani slavenščujući’ gdje lingvistički i etimološki utvrdio da u latinskom jeziku postoje mnoge riječi koje imaju korijen u starosrpskom koji on naziva Veto-srpski. Počeo se intenzivno baviti i poezijom, a usprkos tuberkulozi ostao je vedra duha. Nastavio je rad na svom glavnom djelu ‘Jeroglifci’ koje nije završio. Objavljeni su samo neki odlomci.
Nažalost Solarić je dugo bio zaboravljen, prije svega kao pjesnik. Umro je na Bogojavljenje, 18. januara 1821. godine u Veneciji. Ne zna mu se za grob, niti je igdje sačuvana neka slika ili portret ovog velikog i značajnog čovjeka.
