‘Zar nema svatko nešto što mu je ostalo od rata? Za ovu domovinu se itekako krvarilo i nisu svi branitelji dobili ono što su zaslužili’, izjavio je za Jutarnji list stric pokojnog 22-godišnjeg Danijela Bezuka koji je u ponedjeljak pucao u na Markov trg pritom ranivši 31-godišnjeg policajac, a potom digao ruku i na sebe.
Zaostali kalašnjikovi po stanovima i kućama bivših branitelja, koji se čuvaju ili pokazuju djeci kao trofeji, dio su problema koji policija pokušava riješiti akcijom ‘Manje oružja, manje tragedija’. Ta akcija traje zadnjih 13 godina, a za to vrijeme, kako je na konferenciji za medije rekao Marijan Nikolaus, voditelj Protukesplozijske službe, prikupljeno je preko 5000 zabranjenog oružja, 300.000 eksplozivnih naprava, 9.000 oružja koje se moglo legalno posjedovati, više od 5,5 milijuna streljiva te 5000 kilograma eksploziva. Samo u ovoj godini prikupljeno je 2542 komada vatrenog oružja, od toga 135 komada automatskog oružja i 112 kilograma eksploziva. Kako navodi Dnevnik.hr, više od 98 posto zločina u Hrvatskoj počini se oružjem koje napadači nelegalno posjeduju.
- Mi već duži niz godina ne vidimo veće kampanje vezane za povrat ilegalnog oružja. One su dominirale javnim prostorom nakon 2000. godine, ali zadnjih godina su nestale. Iz izvještaja rada o policiji vidljivo je da policija na tome i dalje radi, ali brojke prikupljenog oružja su izrazito malene – rekao je za Novosti Gordan Bosanac iz političke platforme Možemo!. Istaknuo je i kako se sada, nažalost, dešava novi fenomen, a to je da do da do ilegalnog oružja lako dolaze nove generacije.
- Pucnjave u Zagrebu i Splitu glasan su alarm da mladi ljudi imaju previše prilika doći u posjed oružja. No nemojmo imati iluziju da samo policija može riješiti ovaj problem. Očito je klima u društvu takva da se posjedovanje oružja ne doživljava kao problem. Dapače – rekao je Bosanac te dodao kako je važno podsjetiti i na državno trgovanjem oružjem koje je nažalost završilo u ratnim zonama na Bliskom istoku, bez da se u potpunosti poštivao UN ugovor o trgovini oružja.
- Dila se na više razina pa ostaje upitno koliko država uistinu želi staviti pod jaku kontrolu posjedovanje oružja- upozorio je Bosanac.
Koliko je oružja preostalo iz rata, nemoguće je procijeniti, a trostruko ubojstvo koje je u siječnju ove godine u Splitu usred bijela dana počinio mladić Filip Zavadlav razotkrilo je kako je jednostavno u Hrvatskoj ilegalno kupiti oružje. Novinar Slobodne Dalmacije, primjerice, tako je u tri dana nabavio kalašnjikov AK-47 na crnom tržištu u roku od 50 sati, a platio ga je 600 eura.
- Koliko pratim rad policije, oni za sada primarno provode manje, lokalizirane kampanje za povrat oružja. Neki sustavniji širi pristup kroz ciljane istrage ne vidim. Ilegalno oružje se najčešće pronađe onako usput, prilikom intervencija oko drugih kaznenih djela povezanih npr. s preprodajom droge i sličnih. Bojim se da nije prioritet baš razotkrivanje tokova preprodaje i posjedovanja ilegalnog oružja - rekao je Bosanac.
Kad je pak riječ o legalnom posjedovanju oružja, Bosanac kaže da sadašnji zakonski okvir relativno dobro regulira posjedovanje oružja, no on osobno je ipak za restriktivniji pristup.
- Kod nas je moguće zatražiti vlasništvo nad oružjem zbog lova, sportskog streljaštva i osobne sigurnosti. Zanimljivo je da zadnjih dana nakon ranjavanja policajca pred zgradom Vlade, slušamo od ministara da nema potrebe držati oružje zbog vlastite sigurnosti, jer da država jamči sigurnost građanima. Tako bi trebalo biti. Da li je to naznaka da će se ići brisati ta odredba? Bojim se da neće, ali mislim da je sada prilika da otvorimo ponovno raspravu o zakonskom okviru, a posebno mi se čini važnim da zapljene ilegalnog oružja i dobrovoljne predaje ponovno dođu visoko na listu prioriteta rada policije. Zanimljivo je da zakon govori kako za nabavu oružja radi osobne sigurnosti morate dokazati da vam je osobna sigurnost ugrožena ili bi mogla biti ugrožena u tolikoj mjeri da joj za njezino osiguranje treba oružje. Ne bi li tada odmah policija trebala reagirati i pružiti zaštitu građaninu koji se nalazi u takvoj opasnosti? Bilo bi zanimljivo pogledati mišljenja koja o tim zahtjevima izdaje nadležno povjerenstvo. U tom smislu dodatno se otvara pitanje smisla posjedovanja oružja radi osobne sigurnosti – zaključio je Bosanac.
