Novosti

Kratko & jasno

Goran Miletić: Dve decenije borbe

Dve su velike promene. Prva se tiče usvajanja Zakona o zabrani diskriminacije iz 2009. kojim se zabranjuje diskriminacija u bilo kojoj oblasti i po bilo kom osnovu. Drugi pomak je Prajd, koji je uživanje Ustavom garantovane slobode okupljanja, kaže član Organizacionog odbora Beograd Prajda

Large internacionala  mini

(foto Vesna Lalić)

Beogradska Parada ponosa održava se u subotu, 18. septembra. Koje biste pomake u borbi za prava LGBTI osoba izdvojili u 20 godina, koliko je prošlo od prve Parade, praćene nasilnim scenama?

Mnogo je pozitivnih promena, ali sve se dešavaju veoma sporo i često uz nepotrebno otezanje, koje ne donosi ništa dobro građanima Srbije. Dve su velike promene. Prva se tiče usvajanja Zakona o zabrani diskriminacije iz 2009. kojim se zabranjuje diskriminacija u bilo kojoj oblasti i po bilo kom osnovu. Drugi pomak je Prajd, koji je uživanje Ustavom garantovane slobode okupljanja. Potpuno nepotrebno, četiri puta smo se suočavali sa zabranom Prajda i idejom da su organizatori odgovorni za nasilje koje planiraju huligani. Veliki rezultat je što je Prajd sada regularni protest koji se dešava jednom godišnje. Pored toga, Beograd je naredne godine domaćin manifestacije EuroPride 2022, što će biti veoma velika stvar za sve građane. Od negativnih činjenica vredi izdvojiti odluku predsednika Aleksandra Vučića da zaustavi rad na Zakonu o istopolnim partnerstvima, za šta nema nikakvog razloga.

Srbija je relativno blizu usvajanja Zakona o istopolnim partnerstvima. Očekujete li to skoro i da li je LGBTI zajednica dovoljno uključena u izradu?

Ne može se reći da država nije učinila formalan iskorak, jer je na početku izrade zakona pozvala LGBTI organizacije da se prijave i učestvuju u izradi zakona. Međutim, taj početni dobar korak je pao u vodu kada je ministarstvo počelo da odbija svaki predlog od strane organizacija za ljudska prava, čak i kada su te predloge podržala resorna ministarstva. Rad u radnoj grupi je na kraju bio prilično mučan i najmanje se vodilo računa o potrebama onih zbog kojih se zakon i usvaja. Sve se završilo mišljenjem eksperata Saveta Evrope, koji su potvrdili da u zakon mora biti uneto sve ono što smo zahtevali od prvog dana.

Da li su pandemija koronavirusa i nametane mere unazadile prava i slobode?

Mere koje su tokom pandemije preduzimale države su neproporcionalno pogađale manjinske zajednice, uključujući i LGBTI zajednicu. Na primer, mnogi koji imaju probleme sa roditeljima zbog svoje seksualne orijentacije bili su prinuđeni da provode vreme sa članovima porodice koji su ranije bili i nasilni prema njima. Tu je i socijalni aspekt, koji uvek više pogađa ranjive grupe.

Potražite Novosti od petka na kioscima.
Informacije o pretplati pronađite ovdje.

Društvo

Kolačići (cookies) pomažu u korištenju ove stranice. Korištenjem pristajete na korištenje kolačića. Saznajte više