Nadolazeći 23. februar rok je za prijavu potraživanja stare neisplaćene devizne štednje koja je položena do 27. aprila 1992. godina kod banaka sa sjedištem na teritoriji Republike Srbije i njihovim filijalama u republikama bivše SFRJ. Slično kao u slučaju Ljubljanske banke, koja je odlukom Evropskog suda za ljudska prava morala građanima Hrvatske isplatiti staru deviznu štednju, i Republika Srbija je radi presude navedenog suda iz 2014. donijela zakon kojim je regulirala obavezu isplaćivanja novca štedišama iz bivših republika. Ukupno se radi o iznosu od 310 milijuna eura. Ministarstvo financija Srbije je u februaru 2017. dalo rok bivšim štedišama da u godinu dana prikupe potrebnu dokumentaciju, no on je zbog nemogućnosti dogovora između ministarstava financija Hrvatske i Srbije o evidentiranju lica kojima sredstva štednje nisu isplaćena, produžen za još godinu dana i ističe krajem ovog mjeseca.

Iako Hrvatska po odluci suda iz Strazbura ne treba isplatiti staru deviznu štednju, u gotovo dvije godine nije uspjela organizirati institucije koje će izaći u susret građanima. Taj problem u okviru ‘slobodne teme’ u Hrvatskom saboru spomenuo je zastupnik SDSS-a Boris Milošević. ‘Slovenija, Makedonija, BiH i Crna Gora na vrijeme su donijele odluku koje će institucije izdavati potvrdu na temelju koje će štediše dokazati da nisu u svojoj državi dobile ušteđeni novac ili ostvariti neko drugo pravo temeljem stare devizne štednje. Samo Hrvatska to još nije učinila. Tek krajem prošle godine reagiralo je Ministarstvo financija RH odlučivši da će potvrde izdavati Zagrebačka banka, Privredna banka i Hrvatska gospodarska banka, koja je u stečaju. Međutim, građani i dalje imaju problem kod svih odabranih banaka u izdavanju potrebne potvrde. Dogodit će se da građani neće moći u ovom kratkom vremenu prikupiti dokumentaciju i ostvariti svoje pravo zbog tromosti birokracije’, upozorio je Milošević.

Vraćanje stare devizne štednje Hrvatska je za svoje građane regulirala još 1991. godine Uredbom o pretvaranju deviznih depozita građana u javni dug Republike Hrvatske. Tim zakonskim aktom građani koji su na dan 27. aprila 1991. imali deviznu štednju na računu kod banaka sa sjedištem izvan Republike Hrvatske, a koje su poslovale na njenom teritoriju, mogli su do juna 1992. prenijeti svoju štednju u banke sa sjedištem na području Hrvatske. Taj rok je kasnije, tokom ratnih godina, pomaknut, ali samo za hrvatske prognanike, zarobljenike u srpskim logorima i slične kategorije, dok su štediše koje su se našle na ratom zahvaćenom području, a kasnije u izbjeglištvu u Srbiji i šire, ostali izvan zakonskih dometa, a njihovi depoziti zarobljeni u filijalama po hrvatskim gradovima. U dvije decenije dugom nastojanju da se vrati stara devizna štednja, uporan je i Ljupče Mandić, Kninjanin sa beogradskom adresom.

- Do prije dvije godine Srbi iz Hrvatske bili su izostavljeni u svim zakonskim aktima, i na hrvatskoj i na srpskoj strani. Sve štediše filijala iz Hrvatske isključivo su izbjegli Srbi. Kao što je Hrvatska riješila problem s deviznom štednjom, bez nas, tako je uradila i Srbija zakonom iz 2002. kada je regulirala da se do 2016. isplati devizna štednja građanima koji su tu štednju ostvarili u srpskim bankama, ali isključivo u filijalama sa sjedištem u Srbiji. Tako je i urađeno. Mi, državljani Hrvatske koji smo imali deviznu štednju u srpskim bankama čije su se filijale nalazile u Hrvatskoj, a koji su u međuvremenu doselili u Srbiju, bili smo isključeni iz tog zakona. Nije nam jasno zašto se ovaj rok po posljednjem zakonu, koji nam otvara vrata, stalno pomiče i za one koji mogu nedvosmisleno utvrditi da im devizna sredstva nisu isplaćena. Dokad tako? Ne vidimo izlaza - objašnjava Mandić.

Predsjednik Asocijacije izbjegličkih udruženja Srba iz Hrvatske u Srbiji Milojko Budimir ističe da su izbjegli i prognani Srbi uglavnom štediše Jugobanke ili neke druge banke s ostalih područja koje su, u vanrednim uslovima, prestale s radom.

- Prilikom evidentiranja imovine izbjeglih i prognanih Srba 1996. godine, ukupno je bilo prijavljeno 180 miliona tadašnjih njemačkih maraka, 3,5 milijardi dinara u hrvatskim poslovnim bankama i 600 miliona dinara u vrijednosnim hartijama. Većina štediša svih ovih godina pokušava doći do bilo kakve informacije oko naplate stare devizne štednje. U vezi Jugobanke obraćali su se raznim institucijama u Hrvatskoj i Srbiji, ali bez ikakvog odgovora. Iako im na ruku išao i Bečki sporazum o sukcesiji iz 2001. i Sarajevska deklaracija iz 2005., kao i dvije ministarske konferencije iz 2010. i 2011., sve je bilo uzaludno. Mnogi su bili prisiljeni tražiti socijalnu pomoć, iako imaju pozamašnu deviznu štednju - ističe Budimir.

- Zakonom je propisana brojna dokumentacija koja se treba priložiti, među kojom je i original devizne štedne knjižice. Ako je netko iz Hrvatske izbjegao u Srbiju ili u BiH, uz molbu treba priložiti šest dokumenata. Ako je mijenjao države u izbjeglištvu, treba dodati još po dva dokumenta za svaku državu u kojoj je boravio. Ako je se desio smrtni slučaj, nasljednik uz molbu treba priložiti 11 raznih dokumenata. Ukoliko podnosilac zahtjeva dijeli deviznu štednju na više lica, to značajno multiplicira broj ovih dokumenata. Gotovo svaki dokument se plaća. Pa tko voli, neka izvoli. Mnogi od starih deviznih štediša, koji su redom izgubili puno toga u bivšoj državi, naučili su gubiti. Zato se i sada pitaju da li je moguće da će nam ta sredstva ipak neko vratiti. I pored sve zakonske procedure, vjeruju da će nas opet neko prevariti - reći će Mandić i dodaje da raspolaže sa podacima da je do sada podneseno oko 8.000 zahtjeva.

O utvrđivanju prava na isplatu devizne štednje Ministarstvo financija Republike Srbije odlučivat će, kako je propisano, najkasnije u roku od 120 dana od isteka roka za podnošenje prijava potraživanja, a prvobitno je planirano da se štedni ulozi trebaju nadoknaditi od 2018. do 2023. godine. Za dodatne informacije štediše se mogu obratiti Ministarstvu financija Republike Srbije, Uprava za javni dug, Sremska 3-5 Beograd i na telefone + 381 11 2021 i +381 11 2021 119. Za potvrdu o stanju depozita na štednim knjižicama Jugobanke u Hrvatskoj treba se obratiti Zagrebačkoj banci d.d. Zagreb. Potvrdu za područje glavne filijale ove banke iz Splita izdaje firma Pominvest Split, telefon +385 21 390 300 ili putem email: nada.dobronic@pominvest.hr. Za građane koji se nalaze u BiH, ili su se jedno vrijeme nalazili u BiH, potvrde izdaje Ministarstvo financija i trezora BiH, Trg BiH 1. Sarajevo. Telefon: +387 33 254 231 i +387 33 254 230.