Prvi i najmasovniji radnički štrajk u povijesti Križevaca dogodio se od 3. do 10. srpnja 1919. godine u nekadašnjem Križevačkom paromlinu, kasnije poznatom kao poduzeće Mlinar. Spomenuti štrajk, čiji je stoljetni jubilej u prigorskoj javnosti prošao gotovo prešućeno, organizovali su tadašnji socijalistički orijentirani radnici i sindikalisti. Štrajk je trajao je punih sedam dana i na kraju je završio velikom radničkim uspjehom. Radnici su se među prvima u Hrvatskoj, izborili za skraćenje radnog dana s 11 na 8 sati, povećanje nadnice za 50 posto te poboljšanje drugih životnih uvjeta.
Nakon Drugog svjetskog rata, 60-tih godina prošlog stoljeća, tadašnja partijska i sindikalna organizacija poduzeća Mlinar, postavile su spomen ploču na istočno pročelje stare zgrade Križevačkog paromlina. Ploča je na pročelju Mlinara stajala je sve do 2013. godine, kada je prilikom rušenja dijela ovog kompleksa i izgradnje trgovačkog centra Konzum, nasilno uklonjena. Od mjerodavnih gradskih službi i političkih stranka u to vrijeme nitko nije reagirao, a ovaj čin je time nejasniji jer ova zgrada nije bila srušena. Reakcije nije bilo ni u slučaju postavljanja velikog reklamnog panoa tvrtke Konzum na južno i zapadno pročelje zgrade Mlinara kao niti protesta prilikom stečaja Mlinara kao križevačkog industrijskog brenda.
Sudbina same ploče još uvijek je nepoznata. Iz Gradskog muzeja Križevci, doznaje se kako ploča tamo nije deponirana i nema je u muzejskim zbirkama. Kako navodi portal Radio Križevci, na upit u vezi ploče nije odgovoreno ni iz uprave bivših Todorićevih tvrtki Belja i Konzuma. O cijelom slučaju sporne spomen ploče, očitovalo se nadležno Ministarstvo kulture Republike Hrvatske.
- Konzervatorski odjel u Bjelovaru pri Ministarstvu kulture nije zaprimio zahtjev niti odobrio uklanjanje ploče. Riječ je o brončanom odljevu s reljefnim tekstom približne veličine 40 puta 60 centimetara. Sudeći prema fotodokumentaciji koju posjeduje Konzervatorski odjel u Bjelovaru, spomen ploča je uklonjena nakon 20. travnja 2010. godine - odgovoreno je iz Ministarstva kulture Republike Hrvatske.
Mladen Kešer, predsjednik SDP-a Koprivničko-križevačke županije, smatra kako bi spomen ploču trebalo vratiti.
- Uklanjanjem ploče vidljivo je da se u prošlosti slabo brinulo o kulturnoj baštini ili je trebalo uništiti sjećanje na borbu naroda za dostojanstven život. Na ploči se nalazila osuda kapitalističkog izrabljivanja i tadašnjih vlastodržaca. Uklanjanjem ploče briše se svaki trag industrijskog grada Križevaca, tj. podržava se deindustrijalizacija Križevaca, a to znači gubitak radnih mjesta i posljedično iseljavanje ljudi iz Prigorja. Cilj uklanjanja ploče je jednak uništavanju antifašističkih spomenika kako bi se izbrisali povijest i značaj borbe radnika za socijalna, ekonomska i ljudska prava. Apeliram na aktualnu križevačku gradsku vlast, gradonačelnika Marija Rajna i Gradsko vijeće da vrate ploču na preostali dio zgrade Mlinara. Ukoliko oni to ne žele učiniti, SDP Koprivničko-križevačke županije napravit će ploču i vratiti je na njeno stogodišnje mjesto - rekao je Kešer.