Pretprošle godine Sisačko-moslavačka županija utrošila je 22 tisuće kuna za opremanje civilne zaštite, a prošle godine 25 tisuća kuna. Između te dvije cifre nastao je opsežni dokument "Procjena rizika od velikih nesreća za područje Sisačko-moslavačke županije" u kojem stoji da je županijska civilna zaštita financijski potkapacitirana i nespremna za potres jačeg intenziteta ili većinu drugih katastrofa. Unatoč tome, proračunski izdaci su za opremu ostali približno isti, preporuke nisu uvažene, a na upozorenja se nije odveć obaziralo. Razvidno je to iz sadržaja tog dokumenta u kojem se, osim nužnosti povećanja financijskih izdataka, ukazuje na nedovoljnu obučenost i spremnost kriznih ekipa na reagiranje u slučaju potresa s katastrofalnim posljedicama.
"Pripadnici postrojbe civilne zaštite nisu prošli kroz propisani program osposobljavanja, nisu opremljeni niti osobnom niti skupnom opremom", stoji u dokumentu objavljenom 2019. godine, u kojem se sugerira nužnost osposobljavanja pripadnika civilne zaštite, opremanje lokalnih vatrogasnih društava s medicinskom opremom i edukacija populacije na ovom području. U analizi sustava civilne zaštite više stavaka i postrojbi na terenu ocijenjeno je niskom spremnošću, poput postrojbe civilne zaštite specijalističke namjene Sisačko-moslavačke županije, udruga koje mogu sudjelovati u izvanrednim okolnostima, kao i pravnih osoba od interesa za zaštitu i spašavanje Sisačko-moslavačke županije.
"Pripadnici postrojbe civilne zaštite nisu prošli kroz propisani program osposobljavanja, nisu opremljeni niti osobnom niti skupnom opremom", stoji u Procjeni rizika Sisačko-moslavačke županije
Dokument "Procjene rizika", koji očigledno nije dobio adekvatan financijski, obrazovni i kadrovski odgovor, rađen je na temelju Zakona o sustavu civilne zaštite, prema kojem treba detektirati riskantne prirodne nepogode, izraditi planove pripreme i reakcije na njih te izdvojiti financijska sredstava za njihov rad. Spomenuti je dokument nastao na temelju niza istovjetnih procjena koje su pretežito 2018. godine izrađivane na gradskim i općinskim razinama cijele županije. U njima je pak još detaljnije opisano stanje kada je riječ o potencijalnim posljedicama potresa. U opsežnim procjenama rizika, koje su lokalne vlasti izrađivale u suradnji s konzultantskim tvrtkama, rađene su simulacije razornog potresa. Procjene za gradove poput Petrinje, Gline, Hrvatske Kostajnice i pojedinih općina koje su stradale u potresima oslikavaju jednako poražavajuće stanje kao i na razini županije.
"Izgledi za potres su iznimno mali, a posljedice značajne ili katastrofalne kada je riječ o oštećenju zgrada", stoji u procjeni rizika za Petrinju iz 2018. godine. Procjenjivala se pritom mogućnost oštećenja javne infrastrukture, bolnica, škola i poduzeća, kao i crkvi, sportskih dvorana i drugih građevina od javnog značaja. Izračun je doveo do katastrofalnog salda, čija se šteta broji u desecima milijuna kuna. Stambeni objekti građana nisu detaljno razrađivani, kao ni u ostalim procjenama u županiji i većini Hrvatske. Akumulirana baza podataka ne postoji za kakvoću nekretnina, pa se umjesto toga približne procjene izvlače na temelju starosti građevine, uz jasnu spoznaju da su brojni objekti izgrađeni mimo zakonskih osnova uz štetne prenamjene. S obzirom na veličinu i razmještaj naselja, kao i gustoću naseljenosti na području Petrinje, procijenjeno je da bi potres nanio najveće materijalne štete u samom naselju Petrinja. Pretpostavljenim potresom bio bi srušen 51 stambeni objekt, razorna oštećenja bila bi na 111 objekata, teška na 1216, srednja na 1625, a laka oštećenja na 1870 objekata. Zbog oštećenja stambenih objekata za oko tri tisuće ljudi trebalo bi osigurati zbrinjavanje i privremeni smještaj.
Sustav civilne zaštite je zbirno dobio niske ocjene: neadekvatnom je ocijenjena njegova spremnost na području preventive i reagiranja na događaj. Potresni scenarij je, međutim, najgori u tom kontekstu. "Niska spremnost", druga najgora ocjena, stoji pored većine kategorija u petrinjskom sustavu civilne zaštite. Upravljački kapaciteti nisu dovoljno osposobljeni, nisu pohađali obrazovne programe koji se temelje na zakonskim propisima u sustavu civilne zaštite, a nemaju ni iskustva u vježbama i radu na terenu. Osposobljenost najvažnijih operativnih snaga sustava civilne zaštite je jednako loša kada je riječ o potresima. Doslovno svi parametri su ocijenjeni niskom ocjenom: fali ljudstva, uvježbanosti i opremljenosti materijalnim sredstvima i opremom, kao i mobilizacijske spremnosti, logističke i transportne potpore.
S obzirom na zatečeno stanje, u konačnim preporukama se, među ostalim, sugerira "edukacija i osposobljavanje operativnih snaga sustava civilne zaštite". U protekle dvije godine na redoviti rad civilne zaštite iz proračuna Petrinje je izdvojeno 25 tisuća kuna, uz izvanredne dotacije i ulaganja od 50 tisuća. U isto vrijeme tekuće donacije vjerskim zajednicama iznosile su 2019. milijun kuna, a prošle godine nešto manje od toga.
Grad Glina napravio je još opsežniju procjenu. "S obzirom na broj kritične infrastrukture, te da je ista uglavnom napravljena prije suvremenih propisa (projektirane na manju potresnu silu), očito je da bi značajniji potres uzrokovao katastrofalne posljedice. (...) S obzirom na navedeno većina građevina od javnog društvenog značaja (škole, društveni domovi) je ozbiljno ugrožena, a prema postojećim analizama moguće je grubo procijeniti da će oko 5 posto otkazati, oko 15 posto biti vrlo teško oštećeno, oko 35 posto biti značajno do teško oštećeno. Moguće je zaključiti da bi izravna šteta bila milijune kuna", stoji u dokumentu koji je za Glinu također izrađen 2018. godine. Radnom skupinom za izradu procjene je rukovodio zamjenik gradonačelnika Dario Žinić, čiji je otac i župan Ivo Žinić odobrio izradu dokumenta s početka teksta za razinu Sisačko-moslavačke županije.
Procjena rizika za Sisačko-moslavačku županiju
U glinskoj analizi se navode i značajne poteškoće koje su autori imali u pribavljanju i korištenju baza podataka za procjenu rizika od katastrofa. Spominju nepripremljenost i nespremnost "pojedinih ustanova" da dijele podatke i sudjeluju u radnoj skupini. "Na razini tijela javne vlasti, od Državne uprave za zaštitu i spašavanje do županija, nije dana metodološka potpora za izradu procjena rizika jedinicama lokalne samouprava (niti ovlaštenicima-pravnim osobama koji su konzultirani u izradi", stoji u procjeni rizika u kojoj se predlažu i mjere za poboljšanje sustava civilne zaštite. Među njima je i osposobljavanje građana za osobne i kolektivne mjere "kada već vojnog roka kao jednog od načina najšireg osposobljavanja nema". Predloženo je i jačanje svijesti stanovništva o značaju društvene angažiranosti u civilnoj zaštiti. "Raskorak između dokumenata i stvarnih sposobnosti civilne zaštite kao sustava sve je više nerazmjeran", upozorava se u dokumentu u kojem je uočen i problem u odabiru pripadnika postrojbe civilne zaštite. Tu su i problemi motiviranja pojedinaca, opremanja, osposobljavanja, osiguranja, zdravstvenih pregleda uz visoki trošak resursa.
Navodi se i da je financijska situacija u Gradu Glini nedostatna za reakciju na katastrofe, ali "stabilna i sukladna periodu razvoja i stanja Županije u cjelini". U proračunskoj stavci koja se odnosi na civilnu zaštitu za "kapitalna ulaganja" 2019. i prošle godine bilo je predviđeno 10 tisuća kuna za nabavu opreme. U isto vrijeme, pretprošle godine odvojeno je 90 tisuća za spomenik braniteljima i 500 tisuća kuna za vjerske zajednice, dok je 2020. za potonju svrhu izdvojeno više od 700 tisuća kuna.
Međutim, za razliku od Petrinje, u Glini su sve stavke o spremnosti na katastrofu ocijenjene dobrima ili vrlo dobrima, što se u stvarnosti nije pokazalo realnim. Prilikom podatkovne simulacije u slučaju razornog potresa, koji bi imao puno više žrtava nego u onome koji se dogodio, vrlo dobrom, ponekad i odličnom ocjenom, okarakterizirani su koordinatori na lokaciji, pomoć u zbrinjavanju i evakuacija, briga za prehranu i ostale osnove, te osposobljenost i opremljenost civilne zaštite. Županijska studija, podsjećamo, govori o potkapacitiranosti, lošem financijskom stanju i uopće nedovoljnoj obučenosti nositelja civilne zaštite i drugih sektora u reakciji na potres. Visoko spremnom je u Glini ocijenjena i koordinacija izvanrednih okolnosti na terenu kojima bi trebao rukovoditi prvenstveno gradonačelnik. Spominje se tako upravljanje uspostavom smještaja za oko dvije tisuće ljudi u javnim institucijama, šatorima i "kontejnerima", premda se ne navodi odakle će kontejneri doći, kada i tko će ih nabaviti. U jednom dijelu navodi se i važna reakcija običnog građanstva na potres, koja je trebala biti koordinirana preko gradonačelnika i nadležnih pojedinaca unutar civilne zaštite. No u stvarnosti je uslijedila potpuna nekoordiniranost lokalnih tijela naspram volontera, koji su prionuli čistoj improvizaciji. Gotovo identična opaska može se dati i po pitanju osiguranja prehrambenog sustava, koji je u procjeni bio opisan kao brz i ažuran.
Koordinator na mjestu događaja nije postojao, kao ni povjerenici civilne zaštite i njihovi zamjenici te nadležne udruge. Crveni križ nije bio uvježban niti je imao dostatna sredstva, navodi se u studiji rađenoj za Sisak
Iako je za Sisak načelna ocjena za spremnost na velike nesreće bila visoka, uz navođenje da postoje dostatni kapaciteti u sustavu civilne zaštite i pripadajućih organizacija za samostalno i učinkovito djelovanje do određene mjere, potres je dobrano rušio prosjek. Ondje je detektirana niska spremnost oko sudjelovanja u svim vrstama vježbi za potres, po pitanju rukovodioca i ljudi na terenu. Koordinator na mjestu događaja nije postojao kada je studija rađena, kao ni povjerenici civilne zaštite i njihovi zamjenici te nadležne udruge. Crveni križ nije bio uvježban niti je imao dostatna materijalna sredstva i opremljenost. Isto vrijedi i za pravne osobe od interesa za civilnu zaštitu Grada Siska. Kada je riječ o potresu, osposobljenosti ljudstva i zapovjednog osoblja manjkalo je i u gradskom HGSS-u, kao i u postrojbama civilne zaštite za opće namjene, gdje je stupanj uvježbanosti i opremljenosti materijalnim sredstvima ocijenjen niskom ocjenom, uz jednako lošu mobilnost.
Hrvatska Kostajnica, koja je s okolicom također stradala u potresu, još je u goroj situaciji. Sudeći po ocjenama, vježbe za posljedice potresa, koordinator na mjestu nesreće, povjerenici civilne zaštite, kao i nadležne udruge, nisu ni postojali. Vatrogasci nisu dovoljno opremljeni za potres, nemaju dostatnu logističku potporu, kao ni Crveni križ. Što se tiče Postrojbe civilne zaštite za opće namjene, njeno ukidanje je obznanjeno i u ovoj procjeni, više od godinu dana prije potresa, pod obrazloženjem da su "operativne i pričuvne snage vatrogastva uz suradnju ostalih operativnih snaga civilne zaštite s područja Grada, dovoljne za uklanjanje posljedica velikih nesreća i katastrofa". U Općini Pokupsko, u kojoj je oštećena većina zgrada i kuća, zamijećen je nizak stupanj uvježbanosti upravljačkih kapaciteta, zapovjednika i ljudi na terenu, uz manjak financija i opreme.
Sve navedene procjene trebale su poslužiti kao smjerokaz za bolju pripremu u slučaju izvanrednog događaja koji se na koncu ostvario. Iako je razoran potres rijedak i nepredvidiv, citirani dokumenti dosta su realno prikazali njegove posljedice i upozorili na manjkavosti u prvim reakcijama, koje su se ponavljale u svim općinama i gradovima. Jasno je pritom da se tijela lokalne samouprave samostalno ne mogu nositi s katastrofom koja je nedavno zadesila Baniju te da je država u mnogim aspektima reagirala gore od rukovodilaca potresom poharanih krajeva. No i ovi dokumenti pokazuju da se od civilne zaštite i dalje postojano odustaje. Sudeći prema proračunima tijela samouprave, lokalni političari više su skloni uzdati se u božju pomoć.
